Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na konferenciji za medije koja se održala 20. juna ove godine postavio je ultimatum Ustavnom sudu BiH. Naime, Dodik je dao rok Ustavnom sudu BiH da povuče svoju odredbu u Pravilu o svom radu o odgađanju sjednice ako joj ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske. Taj rok je istekao danas tačno u podne. Sjednica Narodne skupštine o Ustavnom sudu BiH najvjerovatnije će biti održana u utorak, 27. juna.
Sa pravnikom Dejanom Lučkom razgovarali smo o tome šta znače zaključci koje je Narodna skupština RS prije dva dana donijela, kolika je njihova važnost, Dodikovom ultimatumu prema Ustavnom sudu BiH koji je danas istekao i drugim temama.
Dejane, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su i Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH. Kako to komentarišeš? Šta to znači za RS?
Ovi zaključci su praktično izjašnjavanje stava predstavničkog organa Republike Srpske u vezi sa radom Ustavnog suda BiH. Oni su neka vrsta smjernica kojima bi trebalo da se vode određeni organi u navedenim pitanjima, prema stavu Narodne skupštine. Do sada smo imali određen broj sličnih dokumenata i generalno gledano, oni nisu ni približno važni kao zakoni, ali određuju smjer i ton prema kome nastupa Narodna skupština.
Pored mnogih ishitrenih stavova, kao što su oni o povlačenju predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH ili pripremi Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, u tim zaključcima je konstatovana i jedna dobra stvar, a to je da je neophodno donijeti Zakon o Ustavom sudu BiH. Iako se u Ustavu BiH navodi da će Ustavni sud usvojiti pravila po kojima će postupati, moje mišljenje je da važna institucija kao što je Ustavni sud BiH mora da bude regulisana, ne samo ustavom i pravilima, nego i zakonom donesenim od strane najvišeg predstavničkog tijela u državi.
Ustavni sud BiH saopštio početkom ove sedmice da je izbrisao odredbu u Pravilu o svom radu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske. Dodik je postavio ultimatum Ustavnom sudu BiH da se izbriše ova odluka. Kako komentarišeš ovaj ultimatum?
To je još jedno političko žongliranje i stvaranje dodatne napetosti. Sa druge strane, ni Ustavni sud nije postupio kako bi trebalo time što je na vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH i brisao odredbu člana 39. tih pravila, jer je time samo doprinio cjelokupnoj situaciji i iako je time naizgled spriječio blokade, mislim da apsolutno nije našao najbolje rješenje za probleme koji mogu nastati. Ovo naročito jer je u članu 39. Pravila bilo propisano da će se u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga (situacije da sjednici Ustavnog suda u plenarnom sazivu ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske) „naredna sjednica održati“.
Kako komentarišeš najavljene poteze RS ukoliko Ustavni sud ne “ispoštuje” ultimatum Milorada Dodika?
Kao nastavak priče koja traje već neko vrijeme, u kojoj se stvorio veliki jaz između institucija u Republici Srpskoj i Ustavnog suda BiH. Ustavni sud nije u obavezi da poštuje naredbe tog tipa, a njegov rad se zasniva na Ustavu BiH. Problem jeste što ne postoji npr. Zakon o Ustavnom sudu BiH, i njega bi svakako trebalo donijeti, ali to se svakako može zagovarati na drugačiji način. Previranja između organa koji postoje na nivou federalne države i organa federalnih jedinica, postojala su i u drugim sistemima i u takvih „sukobima“ je najbitnije pronaći konsenzus i primjerena rješenja, a ne konstantno dolijevati ulje na vatru.
Narodna skupština RS donijela je odluku da ne objavljuje odluke visokog predstavnila Kristijana Šmita, šta to znači?
Ova odluka znači da se akti visokog predstavnika neće objavljivati u službenom glasilu Republike Srpske. Međutim, to ne znači da OHR, odnosno visoki predstavnik neće moći donositi odluke. Naime, odluke OHR-a će stupiti na snagu i primjenjivaće se onako kako odredi OHR. Visoki predstavnik uglavnom u svojim odlukama nalaže da one stupaju na snagu odmah i da se odmah objavljuju na službenoj internetskoj stranici OHR-a.
Kada je u pitanju stupanje na snagu npr. zakona koji su bili sastavni dio nekih njegovih odluka, oni su prema odlukama visokog predstavnika stupali na snagu u različitim periodima, u zavisnosti od toga kako su formulisane odluke i zakoni, pa je tako određivano da će određeni zakoni stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”, osmog dana od dana objave na službenoj stranici Kancelarije visokog predstavnika ili dan nakon objave u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, šta god nastupi ranije, prvog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH” itd.
Takvi zakoni su se primjenjivali na privremenom osnovu sve dok ih Narodna skupština Republike Srpske ili drugi organ ne usvoji u istom obliku. Međutim, vjerovatno drugi organi vlasti u Republici Srpskoj neće htjeti da izvršavaju odluke visokog predstavnika, i to ne zato što se one neće objaviti u Službenom glasniku, već zato što su dobili takve instrukcije. Vjerujem da će se na sličan način postupati i u budućnosti. Visoki predstavnik može da naredi da se njegova odluka objavi u Službenom glasniku Republike Srpske, ali ukoliko Službeni glasnik, na osnovu akta koji je donijela Narodna skupština, ne želi da objavi odluku, ne vidim način kako bi ona mogla biti objavljena, bez jakog pritiska.
Nevjerovatno u ovom svemu je o čemu mi raspravljamo danas, o tome da li se neka odluka treba ili ne treba objaviti u Službenom glasilu, kao da nemamo na hiljade bitnijih stvari za rješavati.