Film je često samo zabava kojoj se želimo posvetiti nakon
napornog dana na poslu. Gledanje lakog sadržaja odmara naš mozak i sprema nas
za nove radne pobjede. Međutim, ako ste od onih koji vole da propituju svijet
oko sebe i teške teme vam nisu zamorne, onda bi jedan od sljedećih prijedloga
mogao biti savršen sadržaj za ispunjavanje hladne zimske večeri.
Blood Diamond (2006)
Ovaj njemačko-američki film sa Leonardom DiCapriom, Jennifer Connelly i
Djimonom Hounsouom u glavnim ulogama prikazuje život u Sierra Leoneu tokom
građanskog rata koji je trajao od 1991. do 2002. godine. Zemlja je rastrgana
između sila otpora i onih koji su odani vladi, a film obiluje scenama u kojima
je prikazan okrutni ratni život, poput scene u kojoj pobunjenici građanima
sijeku ruke kako ne bi mogli glasati na predstojećim izborima.
Djimon Hounsou igra ribara Solomona Vandyja, roba u rudniku dijamanata koji se
koriste za finansiranje rata. Jednog jutra Vandy pronalazi ogromni roze
dijamant i skriva ga s nadom da će mu on biti izlaz iz teške situacije. U
nestabilnoj zemlji ništa nije sigurno, tako da vlada zauzima njihovo područje,
a Vandy završava u zatvoru, gdje upoznaje Dannyja Archera (DiCaprio),
krijumčara dijamanata. Zajedno otpočinju potragu za skrivenim dijamantom,
međutim, nisu jedini koji ga žele…
Film je dobio većinom pozitivne kritike, a glumci su dobili nominacije za
prestižne nagrade. DiCaprio je bio nominovan za nagradu Oscar za najboljeg
glumca, a Hounsou za najboljeg sporednog glumca.
Slumdog Millionaire (2008)
Ova britanska drama adaptacija je romana “Q &
A” iz 2005. indijskog autora Vikasa Swarupa. Film govori o
osamnaestogodišnjem Jamalu Maliku (Dev Patel) koji je osvojio glavnu nagradu na
kvizu “Ko želi biti milioner?”. Zbog njegovog skromnog porijekla
sumnja se da je Malik varao na kvizu te ga policija ispituje koristeći okrutne
metode. Malik im detaljno objašnjava svaki odgovor epizodom iz svog prijašnjeg
života, a pred gledaocem se odmotava Malikova priča koja počinje u siromašnom
predjelu Mumbaija, a vodi u svijet prosjačenja, kriminala i prostitucije.
Film propituje predrasude društva prema siromašnima, a pokazuje i težak životni
put nekoga ko je rođen u nepovoljnim okolnostima, kao i tragedije koje jedan
takav put može izroditi. Bez osude bilo kojeg lika, film je priča koja pokazuje
kako jedinstvene životne okolnosti dovode do razlika u ljudskim životima.
Uprkos svim nedaćama, ovaj film ipak nosi poruku nade i ljubavi za one koji
ustraju u stvarima koje su im bitne.
Film je polučio veliki uspjeh i kod kritike i publike, a dobio je i osam
Oscara, četiri nagrade Golden Globe i sedam nagrada BAFTA.
12 Years a Slave (2013)
Ova drama adaptacija je memoara “Twelve Years a
Slave” Solomona Northupa iz 1853. godine, Afroamerikanca rođenog u New
Yorku koji je kidnapovan i prodat u roblje.
Priča prati Northupov život od slobodnih dana koje proživljava kao ugledni
violinista u New Yorku, saveznoj državi u kojoj je ropstvo zabranjeno, preko
njegovog kidnapovanja i odvođenja u ropstvo na jugu države, nedaća koje mu se
dešavaju tokom ropstva pa sve do njegovog mukotrpnog puta nazad u slobodu.
Film propituje represiju marginalizovanih društvenih skupina i opisuje njihovu
nemoć pred društvenim sistemom u kojem se smatra prihvatljivim da jedno ljudsko
biće posjeduje drugo. Ovo se najbolje vidi u sceni u kojoj robinja Patsey, koju
glumi Oscarom nagrađena Lupita Nyong'o, moli Solomona da je ubije jer više ne
može trpjeti nepravdu i iživljavanje robovlasnika.
U filmu se pojavljuje i Brad Pitt koji je i jedan od producenata, a igra osobu
koja pomaže Northupu da se konačno oslobodi i okonča tragičan način života koji
je imao.
Ovaj film dobio je sve pohvale filmskih kritičara i filmoljubaca, dobio je tri
Oscara, jedan Golden Globe, dvije nagrade BAFTA, a nekoliko medija proglasilo
ga je filmom godine.
Die Fremde (2010)
Ovaj njemačko-turski film iz 2010. je danas, u danima
nakon najvećeg vala imigrantske krize, relevantniji nego ikada. Kroz život
Umay, Njemice turskog porijekla, film pokazuje neprilike u kojima se nađu
imigranti druge generacije koji su između dva svijeta, onog koji smatraju
svojim i onog iz kojeg su došli njihovi roditelji.
Na početku filma Umay (Sibel Kekilli) napušta muža kojem je poslata u Tursku i
zajedno sa sinom se vraća u Njemačku gdje žive njeni roditelji. Međutim, svojim
postupkom Umay je osramotila porodicu koja je želi vratiti mužu. Pod paskom
strogog patrijarha oca Kadera, njen život postaje pravi pakao, a od nasilja
porodice bježi u sigurnu kuću. Međutim, ni tamo nije sigurna od kulture koja je
odredila da njeno tijelo i njena sloboda pripadaju mužu Kemalu…
Ovaj film tužna je imigrantska priča sa tragičnim završetkom koja pokazuje
posljedice patrijarhata i hijerarhijskog sistema u kojem je tlačenje određenih
grupa gradivni dio.
Film je dobio pohvale kritičara, a osvojio je i mnoštvo nagrada na festivalima
širom svijeta.
Mamma Illegal (2011)
Ovaj austrijski dokumentarni film režisera Eda Moschitza
priču fokusira na ilegalnu migraciju Moldavki u zemlje Zapadne Evrope.
Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, ne nudi mnogo mogućnosti za
svoje stanovnike. Stoga se mnogi od njih odlučuju na rizičan potez: ilegalno
useljenje u zemlje Zapadne Evrope gdje rade slabo plaćene poslove poput
čišćenja i čuvanja djece.
Kako bi im omogućile bolji život, žene napuštaju svoje porodice, partnere i
djecu, a zbog legalnih ograničenja ponekad ih ne vide godinama. Film obiluje
emotivnim scenama u kojima se vidi koliko je siromaštvo ovim ljudima uskratilo
normalan život. Moldavska djeca se uče da budu samostalna, jer nemaju nikoga ko
bi se pobrinuo za njih, dok njihove majke čuvaju tuđu djecu u zemljama Zapadne
Evrope.
Nadajući se da će jednom ipak dobiti legalan status, žene ostaju u zemljama
poput Austrije i Italije, zarobljene, bez novca i dokumenata, a samo rijetke od
njih uspijevaju ostvariti svoj san.
Zanimljiva radnja i bitna tema filmu su pribavile nekoliko nagrada na
festivalima, a kritika se slaže da je “Mamma Illegal” jedan od
najboljih dokumentarnih filmova 2011. godine.