Prema Miču Vajsu, autoru knjige “Hunting Ch”‘, poznati argentinski revolucionar bio je veliki trn u oku Amerikanaca dok je pokušavao da stvori nekoliko sledećih Vijetnama u Latinskoj Americi.
Američki specijalci trenirali su bolivijske vojnike sa ciljem da zarobe Gevaru, a konačno su ga ubili 9. oktobra 1967. godine.
Gevara je rođen u argentinskoj građanskoj porodici španskih, baskijskih i irskih predaka.
Završivši studije medicine, putovao je Južnom Amerikom, prilikom čega je spoznao bedu radnika i Indijanaca, kriveći za to severnoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su podupirali.
Okrenuvši se žestokom antiimperijalizmu i marksizmu, pridružio se Pokretu 26. jula, koji je pod vođstvom Fidela Kastra nameravao da izvrši revoluciju na Kubi.
#OnThisDay 1967 – Ernesto ‘Che’ Guevara is executed by the CIA and the Bolivian Government #OTD#BloodOfIrishRebels
Godine 1956. se s ostalima iskrcao na ostrvo i sledeće dve godine – s najvišim činom, comandante – proveo u gerilskom ratovanju.
Nakon pobede revolucionara 1959, obavljao je državne funkcije vezane za privredu i bio jedan od najuticajnijih i najpoznatijih ljudi na Kubi.
Istovremeno se bavio teorijom gerilskog ratovanja i planirao širenje komunističke revolucije na ostatak Južne Amerike i zemalja trećeg sveta.
Napustio je Kubu 1965. i pošao u DR Kongo, odakle je planirao da pokrene afričku revoluciju. Nakon potpunog neuspeha operacije, isto je pokušao i u Boliviji, ali takođe neuspešno – uhvaćen je i odmah pogubljen.
Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svetu – za vreme studentskih pokreta šezdesetih smatran je uzornim revolucionarom, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka, kao i među raznim drugim latinoameričkim levičarskim pokretima.
Osim svrgavanja Če Gevare, predstavljamo još sedam slučajeva kada je američka vojska krenula u iscrpljujući lov za pojedincima:
Pančo Vilja
U možda najpoznatijoj poteri u američkoj vojnoj istoriji, general Džon ‘Blekdžek’ Peršing, vodio je ‘kaznenu ekspediciju’ u potrazi za Pančom Viljom i njegovim ljudima, nakon što je dotični upao u Kolumbus, u Novom Meksiku, i ubio 18 Amerikanaca.
Ekspedicija je ušla 500 km u Meksiko, i progonila Vilju od 15. maja 1916. do 12. januara 1917. godine. Iako je Pančova grupa uspešno ‘razorena’, on sam nikada nije uhvaćen.
Japanski admiral Isoroku Jamamoto
‘Razbijači’ kodova američke mornarice saznali su 14. aprila 1943. godine da će osoba koja je stajala iza napada na Perl Harbor – admiral Isoroku Jamamoto, izvršiti inspekciju baza na Solomonovim ostrvima, i da će se putanja njegovog leta naći u dosegu američkih vojnih aviona.
Po nalogu predsednika Frenklina Ruzvelta, 18. aprila je uspešno poletelo 18 aviona. Oborena su su dva bombardera koji je trebalo da prevoze admirala, ali je njegova pratnja preživela let. Sledećeg dana su japanske spasilačke službe pronašle Jamamotovo telo.
The admiral who correctly saw the future: #IsorokuYamamoto youtube.com/embed/SpreqceO …#TaysList