Potraga za ‘neradnicima’ u javnom sektoru: “Pravo je čudo kako uspijevamo isfinansirati sva ta nepostojeća radna mjesta…”

Prošlo je sedam mjeseci od pompeznih najava predsjednika
Republike Srpske, Milorada Dodika, da će se javna preduzeća, ustanove i
institucije riješiti neradnika, a šest od kada je premijer Radovan Višković saopštio
da je bez posla ostalo prvih dvadeset radnika.

Spomenuta su i imena institucija gdje su bili zaposleni- Ministarstvo
za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Pošte
Srpske, RiTE Ugljevik, RiTE Gacko, Elektro Bijeljine, HE na Drini i
Elektrokrajina Banjaluka.

Nakon toga ništa, prvi otpušteni ostali su i posljednji,
iako su i Višković i Dodik, rekli da će se čistke nastaviti.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Božo Marić, predsjednik Sinikata uprave Republike Srpske za
BUKU kaže da će se ova priča završiti na nama svojevrstan način
– dijeljenjem desetina
hiljada maraka pojedincima po ministarstvima za  posebne rezultate u radu!

Tako je bilo prošle godine kada je dodjeljeno 75.462 KM,
podjeća, pa nebi bilo izneađenje da tako bude i ove.

“U javnom sektoru na republičkom i lokalnom nivou postoje
stranački aktivisti koji primaju platu i ne dolaze na posao. Nije to pojava
samo na republičkom nivou, već je možda i izraženija na lokalnom nivou gdje se
prima mnogo više ljudi jer na republickom se primaju preko Agencije za državnu
upravu. I u konačnici da li ja i Sindikat da pravimo spiskove? NE! Imaju ljudi
koji su preplaćeni za taj posao pa neka ga sačine. A što se tiče rukovodioca,
po njihovom mišljenju i silnim isplatama mi smo zemlja pregalnika!”, jasan je
Marić.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

I dok u najvećem djelu javnih ustanova, preduzeća i institucija
imamo golem višak zaposlenih, uglavnom administracije, uz konstantno novo
zapošljavanje- samo na kraju prošle godine javni sektor u RS je na platnim
listama imao 82.491 radnika, što je za 9.758 više nego prije deset godina- u puno
bitnijim sektorima nam nedostaje dobrih radnika, stručnjaka. Riječ je o
ljekarima, medicinskom osoblju, policajcima, vatrogascima…

I dok o njihovom zapošljavanju niko ni ne govore, ovih dana saznajemo
da Uprava za neizravno oporezivanje planira zaposliti oko 1000 novih ljudi!

Narodna poslanica Zaga Grahovac nije iznenađena ni činjenicom
da nema otkaza, ali ni konstantnim ‘uhljebljavanjem’ u javni sektor.

“Najave otkaza u javnom sektoru klasična su urbana legenda
jer sve što do sada znamo o tome je da su se otkazi navodno dogodili stvarnim
osobama koje su bile zaposlene u određenim javnim preduzećima, između ostalih i
jednoj osobi koja je radila u Ministarstvu za visoko tehnološki razvoj.
Premijer Višković najprije je obećao da će izaći sa spiskovima
“neradnika”, kasnije da to nije moguće zbog zaštite ličnih podataka i
na tome se sve završilo. Javnost nije dalje obavještavana o ovom  procesu a najvjerovatnije da do najavljanenih
otkaza nije ni došlo jer su takozvani “neradnici” mahom njihove
stranačke pristalice i ako bi se svi oni stvarno otpustili režim bi naredne
izbore izgubio, a to im nije u interesu”, ističe Grahovac, navodeći kako smo i od
generalnog direktora ERS-a, Luke Petrovića čuli da ima osoba koje rade u
Njemačkoj ili Novom Zelandu a primaju platu iz RITE Gacko što, ustiče, pokazuje
da  oni dobro znaju ko su “
neradnici” i obračun sa ovim pojavama bi bio jednostavan ako bi za to bilo
volje. Pravo je čudo, zaključuje, kako uopšte uspijevamo da isfinansiramo sva
ta nepostojeća radna mjesta zbog kojih ljudi koji stvarno rade imaju veoma
niske plate.

Grahovac podjeća i na još jedno obećanje, koje je dao
Milorad Dodik pred izbore, a koje nije ispunjeno.

A to je da funkcioneri neće moći obavljati duple funkcije.
Kanije je, kaže, ovo obećanje zamijenio 
izjavom da duple funkcije neće biti zabranjene za sve nego samo za one
koji se nisu dovoljno angažovali u kampanji te da će jednu platu morati
donirati u dobrotvorne svrhe.

Pritom, podjeća, takve odluke su donošene  na organima stranke i služile su samo za
zastrašivanje partijskih neposlušnika.

Vladajuća struktura nema ni želju, ni motiv da uvede red jer
je kroz zapošljavanje u javni sektor kupljeno na hiljade glasova: “Nije bilo
stvarne volje da se uvede red u javni sektor i spriječi sukob interesa jer
najnovije izmjene Zakona o spriječavanju sukoba interesa upravo omogućavaju
nosiocima izvršnih funkcija da obavljaju i dodatne funkcije. Kroz ove vidove
korupcije stranke vladajuće koalicije i crpe svoju moć i nikako im nije u
interesu da bez te moći ostanu. Neshvatljiivo mi je da još uvijek veliki broj
ljudi nasjeda na ovakve i slične masovne obmane i lažna obećanja”.

A otpuštanje viška radnika i depolitizacija su ključ za
uspješnu reformu javne uprave, koja u BiH bezuspješno traje već dvije decenije
i do sada je progutala milione maraka.

A kada suštinskog nema, ostaje samo predstava za javnost.

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava za BUKU kaže
da kada bi se zaista krenulo u promjene to bi morao da bude dugotrajan i težak
proces, koji ne bi smio da bude “lomljenje preko koljena” i odluke
zbog političkog trenutka, nego istinska potreba. Posebna priča je, dodaje, to
što je javna tajna da partije i glasovi za njih zavise od toga koliko su radnih
mjesta u javnom sektoru obezbijedile svojim sljedbenicima, pa bi veća
otpuštanja praktično bila sječenje grane na kojoj sjede: “Ne vjerujem da bi to
sebi priredile, tako da će sve ostati samo na najtežim slučajevima i otuštanjem
onih koji mogu da budu svojevrsan primjer a njihova otpuštanja i dobar alat za
marketing”.

I dok javni sektor grca od viška zaposlenih, privreda muku
muči sa radnom snagom.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić smatra
da se što prije treba ići u restruktuiranje javnog sektora i javnih preduzeća,
jer je ogroman rezurs za privredu upravo u javnom sektoru.

“Vi danas u javnim preduzećima imate ogroman broj radnika
koji su višak, koji su nepotrebni, koji tamo otežavaju poslovanje. Država treba
zabraniti zapošljavanje u javnom sektoru, definisati potreban broj radnika.
Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na
godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate. Restruktuiranjem
javnoh sektora i javnih preduzeća mi bi stvorili jednu dobru bazu koja bi se
mogla zaposliti u realnom sektoru“, jasan je Račić.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije