Vildana Bešlija je vijećnica u Općinskom
vijeću Novo Sarajevo, rođena Goraždanka, sa adresom u Sarajevu. Diplomirana je ekonomistica,
koja je u politiku ušla jer je željela stvoriti bolje uslove za mlađe
generacije.
U intervjuu za BUKU govori o svom političkom
angažmanu, lokalnom političkom djelovanju, problemima u Sarajevu,
nacionalističkoj retorici koja je ovih dana u zenitu.
Na predstojećim lokalnim izborima, Vildana je
kandidatkinja Naše stranke za OV Novo Sarajevo.
BUKA:
Šta Vas je potaklo da se počnete baviti politikom?
BEŠLIJA:Kad sam
postala vijećnica, to sam preuzela kao dodatnu obavezu, s obzirom da sam već
bila zaposlena. Nikada do osnivanja Naše stranke nisam ni pomišljala da se
uključim u politiku, jer nisam nalazila sličnosti mojih vrijednosti sa onim što
su stranke dotad nudile, posebno one vladajuće. Tek kad se Naša stranka
formirala i javno profilirala kao socijal-liberalna opcija, koja se zalaže za
slobode ponašanja i izjašnjavanja, ali i za socijalnu solidarnost prema
ugroženima, osjetila sam da bih mogla biti dio te priče. Drago mi je što se ni
nakon osam godina nismo umorili, već rastemo i to je dodatni razlog da vjerujem
da nisam pogriješila. Želim da se bavim politikom da bih doprinijela tome da se
generacija moje kćerke ne suočava sa svim onim s čime smo se mi suočavali,
tokom rata, i od rata naovamo.
BUKA:
Oko čega ste najviše aktivni u svom političkom angažmanu?
BEŠLIJA:Kada se
bavite lokalnom politikom – onda shvatite da je suština u budžetu. Najprije da
stalno skrećete pažnju na činjenicu da su to pare koje građani uplaćuju putem
poreza, a ne privatno vlasništvo postojeće administracije u Općini. I onda, na
osnovu toga, apelujete da se one i koriste za stvari od kojih će koristi imati
svi u lokalnoj zajednici, a ne samo općinske strukture i krug njihove rodbine,
prijatelja i poslovnih saradnika.
Ekonomija, podrška djeci i mladima (dječija
igrališta, stipendije, inkluzija djece sa teškoćama u razvoju), zelene
površine, parkovi, parking prostor, održavanje saobraćajnica – to su teme
kojima sam posvetila najviše pažnje. Jer, na to građani skreću pažnju
svakodnevno i mislim da budžet treba ići ka tome, a ne, recimo, kao što su
sadašnje vlasti predvođene SDA – odredile da 400.000 KM ide za obnovu sale
Općinskog vijeća, koja je i dotad bila u pristojnom stanju.
BUKA:
Koliko ste na tom polju uspjeli uraditi, da li ste zadovoljni?
BEŠLIJA: Nismo bili samo kritička opozicija, iako je Naša stranka bila
najglasniji kritičar općinskih vlasti. Bili smo i predlagači mjera. Recimo,
samo u prošloj godini smo uputili 39 posto od svih vijećničkih inicijativa, a
bilo nas je samo troje u Vijeću iz Naše stranke. Znači skoro smo se ravnopravno
borili sa ostalih 28 vijećnika iz drugih stranaka, koji nažalost ne samo da nisu
pokretali dovoljno inicijativa za rješavanje problema građana, već nisu imali
sluha ni za naše dobre prijedloge.
I pored toga, uglavnom pomoću pritiska
javnosti, uspjeli smo „progurati“ neke stvari. Izborili smo se za postavljanje
zvučne signalizacije na semaforima (za slijepe), osigurali više novca za
održavanje zelenih površina i veći broj parking mjesta, pokrenuli priču oko
sanacije Vilsonovog šetališta, što sad pred izbore načelnik pokušava prisvojiti
kao svoju inicijativu, kao i mnoge druge, što nama nije problem. Problem je
samo što se toga sjetio tek sada, a 4 godine nije imao sluha za potrebe
građana.
BUKA: Kako
riješiti problem aerozagađenja, redukciju vode u glavnom gradu BiH?
BEŠLIJA: Iako je
riječ prvenstveno o kantonalnom pitanju, a ne općinskom, takav problem nije
moguće ignorisati. Osim kantonalnih mjera, koje se tiču kontrole motornog
saobraćaja i načina grijanja, tu i općina igra važnu ulogu, posebno po pitanju
nelegalne gradnje. Da su sarajevske općine radile svoj posao i kontrolisale
gradnju, ili makar pomagale vlasnicima, recimo, u postavljanju adekvatnih
fasada, sigurno bi doprinijele smanjenju zagađenja.
Redukcija vode je također pitanje za Vladu Kantona.
Zastupnici Naše stranke su jasno ukazivali da je potrebna reforma javnog
preduzeća „Vodovod i kanalizacije“, koje je postalo stranački biro za
zapošljavanje, uslijed čega je i pao kvalitet njihovih usluga. Kada ne bude to
preduzeće većinu novca trošilo na plate kadrova, onda će moći, a mora
pristupiti rekonstrukciji vodovodne mreže.
BUKA: Sva do sada rađena
istraživanja govore da je za građane u našoj zemlji, u bilo kojoj opštini da
žive, najveći problem nedovoljan lokalni razvoj i nezaposlenosti. Može li se i
kako to riješiti?
BEŠLIJA: Vidite, kod
nas postoji paradoks da kandidati za članove Predsjedništva BiH obećavaju nova
radna mjesta, a u suštini oni nemaju ovlasti da to rade. Više općine imaju
ovlasti od njih po tom pitanju. Kad neka općina formira povoljnu poslovnu
klimu, onda može privući investitore. Za to joj ne treba odobrenje
Predsjedništva BiH. Mjera broj jedan u tom smislu je – pojednostavljenje
administracije.
Značajna mjera i subvencioniranje malih i
srednjih preduzeća, pokretanje biznis inkubatora, posebno za mlade, te saradnja
sa službama zapošljavanja, koja bi išla u smjeru prekvalifikacije kadrova koji
tržištu ne trebaju.
BUKA:
Koliko je uopšte važno baviti se
lokalnom politikom i na taj način mijenjati stvari, rješavati probleme u svojoj
opštini?
BEŠLIJA:Mislim da je
od najveće važnosti, jer trenutno malo ko vjeruje u promjene, a na lokalnom
nivou moguće je ostvariti relativno brz i opipljiv napredak. Mislim da bilo
koja politička stranka, koja želi da povede ovu državu naprijed, mora najprije
na lokalnom nivou nešto uraditi, da pokaže ljudima da je moguće. To Naša
stranka radi trenutno i građani to prepoznaju.
BUKA:
Već godinama se kod nas nikako ne uspijeva prebaciti fokus s nacionalističkih
na praktične ciljeve. Kako to komentarišete?
BEŠLIJA: Kad bi sadašnje vlasti
prebacile fokus na praktične teme, one ne bi ostale na vlasti. Prvenstveno zbog
toga što su njihovi praktični ciljevi – da uzurpiraju državne resurse i
budžetski novac u lične svrhe. Zato oni skreću sa konkretno-praktičnih na
„nacionalno“-historijske teme. I uspijevaju u tome, jer su njihove stranačke
kase pune novca, otuđenog od građana. Tako oni vode kampanje koje koštaju
milione, i teško je kada nemate taj novac da budete prisutni u medijima kao
oni.
Još jedna stvar je bitna. Nije sve tako crno
kao što se čini. Ako gledate zadnje izbore, konkretno, u Federaciji, većina
ljudi koja je glasala – glasala je protiv ove vlasti. To je bilo i prije.
Problem je samo što pojedine stranke, koje u kampanji kritikuju „17 godina loše
vlasti“, ili druge koje stalno govore da su socijaldemokratske, nakon izbora
uđu u vlast s onima koje su najoštrije kritikovali. Ne želim nikad priznati da
ljudi glasaju za iste, ne glasaju, ljudi glasaju za promjene, ali trenutno dominatni
politički establišment manipulacijama i neprincipijelnim koalicijama –
iznevjeri njihovu volju i dovede do toga da najviše vlasti imaju oni, koje
većina građana ne podržava. Jedini spas je principijelnost. Kada glasači vide
da nismo lakomi na vlast, i da nećemo sa svakim u vlast, posebno sa
nacionalistima, koji decenijama vladaju, sigurno je da će naša ideja biti sve
jača i jača.
Razgovarala: Tatjana Čalić