Šest vijekova to je cijelom svijetu
stajalo pred očima, a niko nije uočio sve dok dvojicu italijanskih ekonomista
Guglielma Baronea i Saura Mocettija nije zaintrigiralo usporediti porodice koje
su u Firenci bile najbogatije onda s onima danas. VoxEU objašnjava da to ne bi
bilo moguće da prethodno istoričari nisu digitalizovali podatke o porezima iz
1427. godine. Barone i Mocetti potom su prionuli radu i došli do otkrića koje
za sobom povlači svu silu posljedica. Najbogatije porodice onda najbogatije su
porodice i 600 godina poslije, odnosno danas.
“Oni među poreznim obveznicima
koji zarađuju najviše danas, bili su na vrhu socioekonomske talice i prije šest
stoljeća”, zaključili su. Trag koji su koristili bio je vrlo jednostavan –
prezime. Koliko god to negdje drugdje može biti vrlo nepouzdano, u Italiji se
pokazalo kao dobitna kombinacija jer su prezimena uglavnom ograničena
regionalno i nastavljaju se linearno. Mada i sami priznaju da je sasvim logično
da će svaki roditelj nastojati svojoj djeci, potomcima kojeg god koljena,
prenijeti nasljedstvo i osigurati što bolje uslove za život, to što se dogodilo
u Firenci ipak je iznenađujuće, prenosi Express.
Ispostavilo se da je tih nekoliko
porodica uspjelo održati svoj položaj u društvu unatoč vrlo burnoj istoriji tih
vijekova. Preživjeli su niz opsada Firence, potom Napoleonova osvajanja,
fašističku diktaturu Benita Mussolinija, dva svjetska rata, niz globalnih i
regionalnih ekonomskih kriza i promjena ekonomskih sistema u Italiji