Splitsko-dalmatinska županija prva će
u Hrvatskoj uvesti vrlo precizni pravilnik o korištenju plaža, kojim će
nastojati uvesti red na stotinama njih koji su danas u različitim režimima
korištenja i često su predmet pobune lokalnog stanovništva zbog ležaljki,
suncobrana i ostalih sadržaja koji priječe pristup moru. Kako je za tportal
potvrdio županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja, već su
započele pripreme i novi pravilnik bit će usvojen do konca ove godine
U ovoj županiji bit će izrijekom
zabranjeno ograđivanje plaža i naplaćivanje ulaza, ograničit će se površina
koju mogu zauzimati ležaljke – najvjerojatnije na maksimalnih četrdeset posto –
a pored svega bit će određen koridor uz samo more koji mora biti ostavljen za
prolaz ili na korištenje običnim kupačima. ‘Domaći ljudi će apsolutno imati
prednost i pobrinut ćemo se da ne dođe do ekspanzije komercijalnih sadržaja
zbog kojih bi plaže postale nedostupne’, kaže Čogelja.
Premda u Splitsko-dalmatinskoj
županiji postoje stotine kilometara obale, pod službenom koncesijom tek je 85
plaža, uz još 65 sportskih lučica. Razlog je nevjerojatna sporost u određivanju
granica pomorskog dobra i upisu u katastar; bez toga se koncesije na samim plažama
ne mogu izdati i dozvoljeno je tek da gradovi i općine izdaju privremena
jednogodišnja koncesijska odobrenja koja obično vode u kaos i metastazu
ugostiteljskih objekata, što je posljednjih mjeseci najvidljivije na splitskom
Žnjanu.
Tijekom ovog ljeta županijski
službenici sa službenicima Porezne uprave i Lučke kapetanije obišli su većinu
županijskih plaža pod koncesijom i utvrdili stanje, koje će se potom ujednačiti
tako što će svaki koncesionar dobiti vrlo precizan aneks ugovora. U izradi
županijskog pravilnika u obzir će se uzeti pravilnici o plažama koje već imaju
općine poput Baške Vode, ali i državni plan upravljanja plažama kojim je već
određen dosta visok standard za različite kategorije plaža poput obiteljskih,
gradskih ili tzv. party-kupališta.
Svojih desetak prijedloga već je
uputila i policija: ona traži da barem na plažama koje su pod koncesijom budu
osigurani ormarići za zaključavanje vrijednih stvari, kao i mjesta za bicikle.
Čogelja je za tportal potvrdio da ubuduće neće biti dozvoljeno zauzimanje plaže
ležaljkama na površini većoj od 40 posto, ali i da će one morati biti
pospremljene sa strane i postavljene uz obalu tek na zahtjev korisnika. Iznimke
će eventualno biti moguće u na plažama uz hotele visoke kategorije, no i ondje
će ležaljke moći biti postavljene tek u dva reda i minimalno deset do petnaest
metara od samog mora.
Dok se konačno ne odrede granice
pomorskog dobra i plaže ne ucrtaju u katastar, najveća odgovornost ipak je na
gradovima i općinama i njihovim privremenim koncesijskim odobrenjima. I u tome
postoji različita praksa: dok je maleno mjesto Okrug na Čiovu svoje ugostitelje
jasno obvezalo ugovorima i za svako kršenje dozvola slijedi hitra deložacija i
neizdavanje koncesijskog odobrenja za iduću godinu, dotle je splitska gradska
uprava na Žnjanu izdala nekoliko desetaka koncesijskih odobrenja za lokale
veličine do 12 četvornih metara – i danas s Ministarstvom graditeljstva mirno
gleda kako su oni narasli u luksuzne beach-barove od po nekoliko stotina
kvadrata.
Splitsko-dalmatinska županija, inače,
od koncesija nad 150 plaža i lučica godišnje uprihodi oko osam milijuna kuna.
Nekoliko vladajućih garnitura na razini države dosad je odbijalo zahtjeve
primorskih gradova i općina da se izmjenama zakona nadležnost nad obalom
dodijeli njima umjesto županijama.
Izvor: Tportal