Neke
od poznatijih barijera nalaze se u Belfastu, Homsu, Sao Paolu, Kipru, ali i duž
grčko-turske granice, a tu su i one poznatije, koje odavno nisu
“aktivne”, poput Berlinskog zida ili Mažino linija, kao i određene
barijere u Jerusalimu.
1.
Turci su nakon napada na Kipar 1974. izgradili barijeru koja je ovo ostrvo
podelila na dve celine, odnosno stanovnike podelila na kiparske Grke i kiparske
Turke. Zid u Nikoziji srušen je 2007. godine.
Foto: Wikimedia Commons
2.
Takođe, jedna od poznatijih barijera jeste ona koja deli Egipat i Gazu. Zid
unutar kojeg je čelična konstrukcija gradi se dužinom granice i smatra se
neophodnom radi nacionalne sigurnosti. Procenjuje se da će, kada izgradnja bude
završena, biti visok oko 18 metara i dugačak između deset i jedanaest
kilometara.
3.
„Izraelska sigurnosna ograda“ je barijera duga oko 650 kilometara, a izgrađena
je da bi razdvojila Izrael i Zapadnu obalu. Izgradnja je započeta 2002. godine.
Zvaničnici
Izraela tvrde da je barijera zakonita jer štiti njegove stanovnike od
terorističkih napada, dok palestinska uprava tvrdi suprotno iz očiglednog
razloga: smatraju da ograda deli i diskriminiše stanovištvo po veri i
nacionalnoj pripadnosti.
4.
Granica između Iraka i Kuvajta sastavljena je od više različitih tipova
barijera. Prve inicijative za njenu izgradnju su potekle od Ujedinjenih nacija.
Njena ukupna dužina iznosi oko 190 kilometara, a čine je električna ograda,
bodljikava žica i zidovi od peska. Kuvajt je, štaviše, 2004. godine počeo da
gradi novu barijeru dužine 217 kilometara kako bi pojačao severnu granicu ove
zemlje.
5.
Barijera između Malezije i Tajlanda napravljena je kako bi se smanjila stopa
krijumčarenja, ilegalnih migracija i kriminala.
6.
Ne bi li predupredio terorističke napade, saudijski kralj Abdula je izdao
naređenje da se izgradi ograda duga 900 kilometara na granici Arabije i Jemena.
7.
U Slovačkoj, u gradu Ostrovanji se nalazi barijera duga 150 metara i visoka 2,2
metra. Često se poredi sa Berlinskim zidom i barijerom u Izraelu zato što
razdvaja dva različita naroda.
8.
Kako bi se sprečilo eventualno nasilje u sukobima katolika i protestanata, pre
oko četiri decenije je izgrađen prvi od čak 99 zidova u Belfastu. Njihove
dimenzije variraju od nekoliko stotina metara do pet kilometara.
9.
Ne bi li sprečile ulazak ilegalnih imigranata na svoju teritoriju, Sjedinjene
Američke Države podigle su „zid“ na svojoj granici s Meksikom. On zahvata čak
trećinu granice, a sastavljen je od mreže čeličnih i betonskih zidovij koje
obezbeđuju i infracrvenime kamere, senzori, letelice i drugi slični mehanizmi.