“U ovome času u RS nijedna lokacija
kapriciozno nije uknjižena. Dok tu ne bude pomaka, nema aktiviranja MAP-a.
Međutim, važno je da se bilo šta bitno po pitanju NATO-a dešava u BiH. A, bitno
je usvojiti smjernice i konačno doći do dokumenta Pregled odbrane. To će biti,
mislim, nakon sedam godina stajanja. Usvojili smo principe, smjernice. Neće tu
doći do nekih bitnijih izmjena. Neka pojednostavljenja su predviđena, nešto će
biti efiksnije organizovana logistika, organizacija Oružanih snaga BiH. Staviće
se veći akcenat na inženjeriju, na ono na što se Oružane snage u civilnom
vremenu i bave, a to su vojne misije, naše učešće u vojnim misijama i
interoperabilnost sa NATO-om”, navodi Izetbegović.
Naglasio je kako će se u sljedećoj
dekadi težiti da se postigne kriterij NATO-a, a to je dva posto od rastućeg
BDP-a BiH za Oružane snage BiH. To je, ocijenio je Izetbegović, jako važno da
se izvrši modernizacija i opremanje, da se borbena moć Oružanih snaga BiH
podigne.
“Broj vojnika će ostati na ovom nivou
koji imamo sada. Broj lokacija će biti sa 63 smanjen na 57, jer imamo problem
sa uknjiženjem, ne samo ovaj politički u RS, nego imamo čisto tehničke
probleme. U FBiH ne uspijevamo ni tu da sve uknjižimo. Uknjižili smo samo 24 za
sada. Cilj je 57 i to je zadovoljavajuće, takav imamo odgovor generala da će to
biti dovoljno. To su bitni elementi onoga što smo mi usvojili kao smjernice”,
naveo je Izetbegović.
Poručio je kako strateški ciljevi
Bosne i Hercegovine ostaju evropske i euroatlanske integracije, uz regionalnu
saradnju.
“To su naša tri najbitnija cilja. Za
nas je važno članstvo u EU, članstvo u NATO, bar iz mog ugla perspektive. Imali
smo konsenzus na tome kada je u pitanju NATO i sa srpske strane prije par
godina, ali su se stvari izmijenile i došlo je do ‘hlađenja’ srpskih političara
kada je u pitanju NATO i do jednog namjernog izbjegavanja od Vlade RS. Bojim se
da se ovo sve sistematski ustvari radi da bi se BiH zaustavila na njenom
euroatlanskom putu. Jer, i kada je u pitanju evropski put, nije problem samo u
SSP-u, gdje je BiH dobila jednu ponudu kakvu nijedna zemlja kandidat za
članstvo u EU nije dobila – faznu prilagodbu, velike kvote našeg izvoza u odnosu
na EU nego je problem i u mehanizmu koordinacije”, rekao je Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
naglašava kako se kod pitanja mehanizma koordinacije “traži nemoguća stvar, da
se odluke donose konsenzusom svih koji su na listi”. A, navodi, “svi znamo da
je nemoguće skupiti recimo 97 ljudi od Brčkog preko Banjaluke do Mostara da svi
dođu i da svi budu za”.
“I svaki put tako. Dakle, insistira se
kapriciozno na stvarima za koje se zna da nisu rješenje i kada je u pitanju
SSP. Ispregovarano je. Mi drugu ponudu dobiti nećemo. Nećemo se pokrenuti na
evropskom putu dok ne bude usvojen ovakav kakav je. Iz RS tvrde da će doći do
štete od stotina miliona. Pa, neće se raditi o količinama uvoza od stotina
miliona. Taj pritisak konkurencijski će ići postupno kroz tri godine. I niko
nije dobio takvu ponudu. Ova zemlja treba da da odluči: da li želi da bude dio
uređenog evropskog tržišta, da li želi da svoje robe prodaje na evropskom
tržištu? Tada će morati otvoriti i svoj prostor za evropske robe. Mi moramo
ojačati naše poljoprivrede, učiniti ih konkurentnim. Zatvaranje, dizanje nekih
zidova koji onemogućavaju izvoz nije rješenje ako hoćemo da idemo ka EU”, naveo
je Izetbegović.
Skrivene odluke iz Banjaluke
Izetbegović je u intervjuu za Anadolu
Agency otkrio je kako “se boji da su neke odluke drugačije, koje za sada nisu
javne, a donesene su u Banjaluci”. To, kaže, temelji na tome “kada vidi na koji
način se blokira majstorski put NATO-a, put ka EU, kako se stalno proizvode
krize u BiH.
“Ko zna šta je pravi plan?”,
konstatuje Izetbegović.
Upitan da pojasni u šta sumnja kada su
u pitanju “skrivene” odluke iz Banjaluke, odnosno čega se najviše pribojava da
one jesu, Izetbegović kaže:
“Neki referendumi su za 2017.
zagovarani. EU ima svoje probleme nakon Brexita, neke druge sile sa Istoka
jačaju, tako da ne bih sada dalje od ovoga, ne bih preciznije, ali sve ovo me
zabrinjava. Bojim se da se igra jedna opasna igra koja nas može ponovno dovesti
u konflikte i u BiH i na Balkanu. Ovi napadi na povratnike, kompletan odnos
spram drugih strana u BiH iz Banjaluke za mene je zabrinjavajući”, naveo je
Izetbegović.
S obzirom na aktuelno političko
stanje, odnosno neispunjavanje obaveza BiH spram dogovora sa EU predsjedavajući
Predsjedništva BiH ne očekuje sredinom jula na sjednici Savjeta za spoljne
poslove EU pozitivan odgovor za BiH kada je u pitanju prihvatanje aplikacije za
članstvo BiH u EU i slanje upitnika.
“U ovome času nećemo ga dobiti ako se
ne promijeni nešto u odnosu na SSP i na mehanizam koordinacije, a prije svega
na prilagodbu SSP-a. I tu sam očekivao jednu autentičnu, ohrabrujuću politiku
od Saveza za promjene, konkretno od kolege Mladena Ivanića. Jer, ako ćemo mi
biti taoci onoga šta hoće ili neće Milorad Dodik i ako će on biti šef koji će
odrediti i Ivaniću (Mladenu) i svim srpskim predstavnicima na državnom nivou
šta smiju, a šta ne smiju, onda ova zemlja, ako nema alternativu, može zaista
otići u problem”, rekao je Izetbegović.
Naglašava “da još uvijek nije kasno da
se srpski predstavnici iz Saveza za promjene iščupaju iz tog okova Dodika, da
vrate svoj suverenitet, vrate jednu autentičnu, odgovornu politiku, evropsku
politiku, politiku koja smiruje stanje na Balkanu i u BiH, onako kako su se
dogovorili prije dvije godine”.
“Ovaj napad da je sve što se učini
dobro za BiH, a time i za građane u RS izdaja srpskog interesa, taj dekadentni,
taj retrogradni pristup star 25 godina, mislim da se trebaju iz njega isčupati,
iz okova takvog razmišljanja i imati jednu zaista svoju politiku, drugačiju od
politike Milorada Dodika. Možda neće na ovim lokalnim izborima ni osjetiti svu
pogubnost da se prati ono što diktira Dodik, ali na izborima 2018. godine
srpski predstavnici u BiH moraju izaći sa alternativom. Ne smiju jednostavno
svoj suverenitet predati čovjeku koji se i na ovakav način prema njima odnosi,
prema nama i prema BiH”, cijeni Izetbegović.
Upitan da prokomentariše o kojoj
alternativi u RS se radi, ukoliko se u jednoj sedmici Savez za promjene
suprotstavlja režimu Dodika, a u drugoj sa njim zajednički postiže dogovore oko
odrđenih rješenja Izetbegović navodi da smatra da “moraju dobro razmisliti i
odlučiti u kom smjeru idu”.
“Moraju se opredijeliti da li će im
šef biti Milorad Dodik ili će sami sebi biti šefovi. Toliko, da dalje ne
elaboriram”, konstatovao je Izetbegović.
Rezultati popisa neće ništa bitno
promijeniti
Na pitanje da li će objava rezultata
popisa stanovništva u BiH najavljena za četvrtak stvoriti daljnje probleme,
odnosno dodatno zakočiti evropski put BiH i uzrokovati nove krize
predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da je to, prije svega, “ponašanje
Milorada Dodika, koji onda uvlači i ostale predstavnike Srba na državnom nivou
u jednu takvu politiku”.
“Kada je u pitanju popis, ja ne znam
šta tu političari mogu uraditi? Dakle, Zakon o popisu stanovništva,
domaćinstava i stanova u BiH je takav kakav je, popis je podržan od Evropske
unije, priznat, pohvaljen, mi tu ne možemo nazad. Eventualno možemo se dogovoriti
o tajmingu objavljivanja rezultata. Ono što nam u ovome času treba jeste ukupan
broj stanovnika jer je to prvo pitanje u upitniku, ako taj upitnik uopšte
preuzmemo. Ovo u vezi nacionalnog sastava, rezidenata, nerezidenata, to nije ni
neophodno u ovome času. Na kraju krajeva, i ti rezidenti, ako je nekome osobito
interesantno da zna koliko njih zaista u BiH živi, a koliko njih je u ovome
času na radu, igraju za neke fudbalske timove u Evropi, studiraju, ili su, pak,
izbjeglice i žele da se vrate nazad, a imaju to pravo po kriterijumima
Eurostata, i to se može razdvojiti da se zna. Međutim, ne mogu se ti ljudi
nazvati nerezidentnim. Dakle, recimo naši fudbaleri, naši studenti ili ljudi
koji nemaju gdje da se vrate, jer im je neko spalio kuću, a žele, mi njih ne
možemo nazvati nerezidentima”, zaključuje Izetbegović.
Navodi da se te kategorije mogu
razdvojiti ako je nekome interesantno da vidi te brojke. Mi, kaže Izetbegović,
“ne bježimo od toga da se svaki podatak o svakom građaninu BiH zna”.
A, šta će se promijeniti
objavljivanjem popisa stanovništva u BiH?
“Ništa bitno. Navodno je obaveza
strukturu vlasti formirati u odnosu na posljednji popis. Po toj obavezi bi
trebalo biti trećina ili 40 posto Bošnjaka vlasti u strukturi vlasti u RS-u, a
nema ih ni desetina od toga. Prema tome, svjesni su svi da to osobitih efekata
negativnih ni za koga neće biti u ovoj zemlji. I kada se ne bi priznalo ovih
200 hiljada ljudi, Bošnjaka bi ponovno bilo 49,5 posto. Da li ih je 50,01 ili
50,05 po meni osobito nije važno niti ja trijumfujem nad tim podatkom, niti
smatram da iko treba biti posebno zabrinut s tim. Ti su balansi otprilike
onakvi kakvi su i bili prije rata, s tim da više nema grupe Jugoslovena u kojoj
je najverovatnije bilo najviše Bošnjaka. Srba ima u procentu onako kao što ih
je i bilo, a u RS-u ih je preko 80 posto. Sad neki kapriciozan cilj da ih bude
preko 90 posto, da Bošnjaci budu izbrisani, da ono što je počinjeno tenkom i
puškom, da se olovkama završi, to je etničko čišćenje. To za nas nije prihvatljivo.
I zakon je takav, i kriteriji Eurostata, IMO tima i tu nema nazad”, jasan je
Izetbegović.