S početkom ljeta većina radnika iščekuje godišnji odmor kao
slamku spasa na kojoj će se “isključiti” od nesigurnosti radnog mjesta, posla i
svakodnevnih kontakata s ljudima s kojima rade, a koji mogu biti zamorniji od
samog posla, piše Večernji list. Kako odlazak na godišnji odmor utječe na psihofizičko
zdravlje i produktivnost radnika i koliko bi optimalno trebao trajati?
– Radnik “peak”odnosno vrh godišnjeg odmora postiže tek 8.
dan odmora. Dvije sedmice odmora su minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri
do četiri sedmice odmora u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak
radnika i veću produktivnost – kaže dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine
rada i sporta iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Istraživanja neosporno pokazuju dobrobit odmora za zdravlje i produktivnost
radnika.
– Dugotrajna i kontinuirana izloženost prekovremenom radu,
nesigurnost radnog mjesta, nemogućnost utjecaja na aktualnu situaciju,
premorenost, zahtjevi za rad “od kuće” ugrožavaju zdravlje radnika i povećavaju
pobol od infarkta, moždanog udara, anksiozno-depresivnih poremećaja,
nesanice… – ističe dr. Kardoš.