“Ambasador Hrvatske je na početku sastanka dostavio pisanu saglasnost za otvaranje poglavlja, a nakon toga postignut je dogovor ambasadora 28 članica da otvore poglavlje u pregovorima sa Srbijom”, rekao je portparol zadužen za ekonomska, finansijska pitanja i spoljne poslove Vijeća EU Fransoa Hed nakon sjednice Komiteta stalnih predstavnika (COREPER).
Agencija Hina prenosi da to još ne znači da je donijeta odluka o otvaranju poglavlja. Agencija je navela da je Hrvatska povukla svoju uzdržanost, pod uslovom da EU u svojoj pregovaračkoj poziciji za poglavlje 23 riješi pitanja na koja je Hrvatska imala primjedbe.
“Vijeće EU će zatražiti od Srbije da pošalje svoju pregovaračku poziciju za to poglavlje, a od Komisije da počne izradu nacrta zajedničke pregovaračke pozicije zemalja članica EU. Tek kada zemlje članice usaglase tekst i jednoglasno prihvate zajedničku pregovaračku poziciju, poglavlje može biti otvoreno”, rečeno je Hini u Vijeću EU.
Ta agencija saznaje i da je Hrvatska dala saglasnost tek pošto je prihvaćeno da u pregovorački proces Srbije budu dodati hrvatski zahtjevi: puna saradnja Srbije sa Haškim tribunalom, potpuna primjena domaćih i međunarodnih obaveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, u koja spadaju i prava hrvatske manjine u Srbije, kao i da se izbjegavaju konflikti pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
Komesar za proširenje Johanes Han rekao je prošle nedjelje da je s Hrvatskom pronađeno rješenje za otvaranje poglavlja 23 i formulacija koja je prihvatljiva i za Hrvatsku, mada je Zagreb to isprva demantovao.
Šef hrvatske diplomatije Miro Kovač juče je rekao da je Hrvatska obezbijedila da svi njeni zahtjevi uđu u pregovarački proces Srbije i Evropske unije i da se nada da će u junu biti postignuta saglasnost svih zemalja članica EU da Srbija otvori poglavlje 23.
Beogradske Večernje novosti prenijele su na svom sajtu da u oblikovanju mjerila za poglavlje 23 i 24 za Srbiju, hrvatski zahtjevi nisu u Briselu prihvaćeni u formulacijama kako je Zagreb tražio, već su znatno ublaženi i prilagođeni evropskoj praksi.
Ljajić: Zahtjevi ne stoje, unutrašnji razlozi
Zahtjevi Hrvatske zbog kojih je bila aktuelna blokada jednostavno ne stoje, poručuje Rasim Ljajić već smatra da je posrijedi nešto drugo.
“Mislim da se radi o unutrašnje-političkim razlozima, uvijek se poeni ostvaruju na kritici prema Srbiji. To je najjeftiniji način da dođete do političkih poena. S obzirom da u Hrvatskoj imate ozbiljnu političku krizu – ovo je idealan način da se skrene pažnja sa te krize”, smatra potpredsjednik tehničke Vlade Rasim Ljajić.
Bilateralni odnosi Srbije i Hrvatske su osjetljivi i podložni zloupotrebama, kaže Maja Bobić iz Evropskog pokreta, ali dodaje da su ova poglavlja lekcija i za odnose sa drugim zemljama članicama.
“Svakako nam je čitava ova situacija u posljednjih nekoliko mjeseci signal da na tim bilateralnim odnosima svakako treba raditi, da ništa nije riješeno – ne samo ona otvorena pitanja za koja znamo već da zaista postoji jedno međusobno nepovjerenje na kojem treba raditi na političkom nivou”, kaže ona.