Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske je juče najavio potpisivanje
Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o
objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koje je donijela Narodna
skupština Republike Srpske.
On je naveo da je stvar olakšalo to što je Klub Bošnjaka u
Vijeću naroda povukao ranije donesenu odluku o pokretanju veta na ove zakone.
Podsjetimo, u subotu je visoki predstavnik Kristijan Šmit saopštio
da se poništavaju pomenute dvije odluke koje je donijela NSRS.
Prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo i advokata, samo
potpisivanje zakona ne mijenja puno trenutnu situaciju.
Dejan Lučka, direktor Banjačkog centra za ljudska prava
napominje i da se može napisati pravna analiza od 10 stranica šta bi moglo
da bude, naročito imajući u vidu Šmitove izmjene Kaznenog zakona.
Takođe ocjenjuje da je stvorena pravna nesigurnost, da je poljuljan
ustavni poredak, te da sve strane odluke donose ishitreno, i
da niko u stvari ne želi da sjedne i zaista priča o kompromisima.
A šta ove odluke konkretno
znače za funkcionisanje države Bosne i Hercegovine Lučka kaže: “Ako se zakon
primijeni u praksi, BiH će funkcionisati i dalje, samo sa znakom upitnika
ispred Ustavnog suda u pogledu primjene odluka na teritoriji Republike Srpske.
Međutim, sada dolazimo i do različitih situacija. Prva je čekanje na
razrješenje odnosa na relaciji vlasti Srpske – OHR, tj. ko će u toj klackalici
pobijediti, a za to vrijeme, ukoliko se zakon bude primjenjivao, izvršavanje
odluka Ustavnog suda neće postojati. Druga je situacija, koja je povezana sa
prvom, u okviru koje će predstavnici organa u Srpskoj razmišljati da li treba
da primijene odluke Ustavnog suda, OHR-a ili Narodne skupštine i kakvu će
odgovornost da snose za jednu ili drugu akciju. Treća je problematika vezana za
ljude koji su dobili ili imaju slučajeve ili koji treba da svoj slučaj tek
iznesu pred Ustavni sud. Četvrta je situacija na političkom planu u kome su se
već diferencirala dva sukobljena tabora. Naizgled je to sukob oko Ustavnog
suda, a u stvarnosti je sukob oko faktičkog funkcionisanja institucija države i
same političko-pravne budućnosti BiH”.
Advokat i bivši sudija Suda BiH Vladu Adamovića, je još
ranije za BUKU rekao da je ovo postaje politička igra, preciznije, problem
Milorada Dodika sa Međunarodnom zajednicom: “Što se tiče samih građana, oni
imaju puno pravo ponašati se kao da ti zakoni koje je usvojila NSRS ne postoje,
jer i ne postoje, poništio ih je Visoki predstavnik. Njih štiti državno pravo,
pa će onda građani koji se obrate Ustavnom sudu BiH biti zaštićeni na način da
će neko pokrenuti postupke ili bi trebao pokretati protiv onih koji ih
maltretiraju. Tako da je Dodikova priča politička priča, a ovo je sada definitivno
pravno raščišćeno.”
Obzirom da je Dodik potvrdio da ne odustaje od zakona koji
je usvojila NSRS, a ranije je najavljivao i zatvor za one koji budu provodili
odluke Ustavnog suda BiH u RS, našeg sagovornik samo pitali kako to komentariše
i može li do toga doći: “Svaki sudija u RS koji bude postupao po takvoj prijavi
zna da postupa po poništenom zakonu i bez obzira koliko se Dodik trudio, neće
sve sudije biti spremne da gube posao zbog političke priče, jer ovo to jeste.
Nego će, kada dođe predmet i on ga bude rješavao, pitati Dodika: ‘Šta ja sada
da napravim, ti me tjeraš na jedno, po zakonu koji ne postoji, a ja imam zakon
koji postoji. Hoćeš li mi ti platiti penziju, ratu kredita itd.?’ Tako da će
ljudi primjenjivati ono što je pravno, posebno sudije i tužitelji”, uvjeren je
Adamović.
Zanimljivo je i u Šmitovoj
odluci o izmjeni Krivičnog zakona BiH stoji da se nepoštovanje odluka Ustavnog
suda BiH smatra krivičnim djelom.