Ured za reviziju institucija
Federacije BiH konstatovao je kako su sredstva tekuće rezerve koja bi se
trebala koristiti za hitne i nepredviđene situacije, poput poplava u FBiH,
većinom korištena za tekuća poslovanja, isplatu plaća, nabavku vozila te
finansiranje različitih sportskih, vjerskih i humanitarnih udruženja i
organizacija, ali i političkih stranaka.
Iz navedenih sredstava tekuće rezerve
finansirala su se uglavnom različita udruženja građana i kulturno umjetnička
društva, sportski klubovi i sportska udruženja, vjerske i humanitarne
organizacije, mediji, pojedinci i tako dalje.
Zakonom je propisano da se sredstva
tekuće rezerve mogu koristiti isključivo za finansiranje nepredviđenih rashoda,
izvanrednih situacija ili neočekivanih događaja i u tu svrhu se planiraju u
budžetima. Budžetska izdvajanja za tekuću rezervu ne smiju preći 3 posto
ukupnih prihoda, isključujući primitke.
Provedenim istraživanjem pristupljenoj
dokumentaciji, revizija je došla do saznanja da se ova sredstva duži niz godina
ne koriste na transparentan i javno odgovoran način.
U periodu koji je predmet ove
revizije, od 2011. do 2014. godine, iz budžeta Federacije BiH i kantona za
tekuću rezervu utrošeno je 34.278.324 KM od čega se, na federalne budžetske
korisnike odnosi oko 21 milion KM, dok se na kantone odnosi oko 13 miliona KM.
Potrebno je istaknuti kako je uočeno da utrošak navedenih sredstva iz godine u
godinu ima tendenciju rasta.
Na temelju provedenog istraživanja,
revizijski tim zaključio je da su federalni budžetski korisnici od tog iznosa
utrošili su cca 21 milion KM od čega je samo 5.14 posto utrošeno namjenski, dok
se na kantone odnosi oko 13 miliona KM od čega je 3,73 posto utrošeno
namjenski.
Dodaju da Ministarstvo finansija
zahtjeve za dodjelu sredstava tekuće rezerve nije analiziralo odgovorno i
dodjeljivalo sa aspekta hitnosti, opravdanosti i mogućnosti dodjele, imajući u
vidu za koje su se svrhe sredstva odobravala u revidiranom periodu.
Naime, sredstva dodjeljivana
budžetskim korisnicima, korištena su za rad i tekuće izdatke poslovanja
institucija federalnih organa, naprimjer izmirenja staža, naknade, nabavke
opreme i ostalo, za rad udruženja građana, kulturno-umjetničkih društava,
sportskih klubova i sportskih udruženja, vjerskih i humanitarnih organizacija,
medija i pojedinaca.
“Samo mali dio sredstava tekuće
rezerve utrošen je za pokrivanje troškova nastalih usljed elementarnih nepogoda
i prirodnih nesreća odnosno za hitne i nepredviđene situacije koje se nisu
mogle predvidjeti i planirati u budžetima”, piše u reviziji učinka
“Upravljanje tekućom rezervom u javnom sektoru u FBiH”
U skladu sa Odlukom o kriterijima
raspodjele finansijskih sredstava iz tekuće rezerve Budžeta FBiH, budžetski
korisnici bili su dužni osigurati zakonito i namjensko korištenje odobrenih
sredstava. Iz odluka o dodjeli sredstava tekuće rezerve vidljivo je da najveći
dio sredstava nije odobren u skladu sa zakonskom namjenom sredstava tekućih rezervi.
Međutim ne postoje zakonske odredbe koje bi utvrđivale konsekvence za odgovorne
osobe koje su odobrile, niti za odgovorne subjekte kojima su odobrena sredstva
tekućih rezervi i koja su utrošena nenamjenski.
“Izvještavanje o utrošku
sredstava tekuće rezerve je zadovoljavanje samo forme, jer najveći dio zahtjeva
za sredstvima, nije trebao biti odobren. Konstatovano je dakle da su budžetski
korisnici formalno ispunjavali svoju obavezu slanja izvještaja o utrošku
ministarstvu finansija, koje isto tako formalno u skladu sa zakonskim odredbama
konsolidovalo ista i dostavljalo ih tromjesečno Vladi bez priloženih analiza o
efektima utroška sredstava. Vlada je izvještaje polugodišnje i godišnje
proslijeđivala Parlamentu također bez sačinjenih i priloženih analiza iz kojih
bi se vidjela opravdanost dodjele sredstava”, piše u reviziji.
Nerazumno i maksimalno korištena sredstva tekućih rezervi
Analizom aktivnosti na osnovu
prikupljenih podataka, revizijski tim je zaključio da u posmatranom periodu,
aktivnosti institucija u planiranju i realizaciji budžeta nisu bile u skladu sa
opredjeljinjima vlasti, niti su bile usmjerene na smanjenje deficita budžeta
kako na nivou Federacije BiH, tako i na kantonalnom nivou.
“Dapače sredstva tekuće rezerve
korištena su kao dodatna budžetska sredstva za finansiranje troškova koji su
trebali biti finansirani, a nisu iz tekućeg poslovanja”, stoji u reviziji.
Revizijski tim tako je utvrdio
“nerazumijevanje” namjene korištenja sredstava tekuće rezerve,
tumačenje zakonskih odredbi, načina raspodjele kao i kontrole utroška i
izvještavanja o utrošku.
Dodaju i da da sredstva tekuće rezerve
nisu po principu ekonomičnosti korištena minimalno već naprotiv, ista su
korištena u najvećem dijelu do iznosa planiranih i odobrenih budžetom.
Sredstvima tekuće rezerve nisu
finansirani hitni i izvanredni izdaci i programi od javnog interesa i njima u
skladu sa principom efikasnosti nije postizao bolji rezultat nego su se
popunjavale budžetske dubioze.
“Sredstva su dakle korištena za
finansiranje tekućeg poslovanja, a ne namjenski samo za namjene predviđene
zakonom. Utrošak navedenih sredstava ima tendenciju rasta što je u suprotnosti
sa opredjeljenjima Vlade FBiH i usvojenim Zakonom o načinu ostvarivanja ušteda
u FBiH koji će se primjenjivati dok traje aranžman sa MMF-om”,
navodi se u izvještaju.
Revizori se pitaju i koji izdaci i
rashodi samih budžetskih korisnika, sportskih klubova i udruženja ili
humanitarnih i vjerskih organizacija mogu biti svrstani pod pojam hitni i
nepredviđeni, čime se može opravdati hitnost, čime se može opravdati da
troškovi nisu mogli biti planirani i finansirani iz tekućeg budžeta ili da nisu
mogli biti odloženi za iduću godinu.
Dodaju i da bi dobio sredstva iz
tekuće rezerve budžetski korisnik mora poslati formalni zahtjev Federalnom
ministarstvu finansija u pismenoj formi.
Sportske igre, memorijalni turniri,
advokatske usluge, smještaj ministarstava…
Od federalnih ministarstava najveći
iznos sredstava tekućih rezervi potrošilo je Federalno ministarstvo za pitanje
boraca i invalida odbrambenog-oslobodilačkog rata u iznosu od 5.794.386 KM.
Iz prezentovanih izvještaja o utrošku,
vidljivo je da sredstva nisu korištena u skladu sa zakonom propisanoj namjeni
jer su finansirani troškovi koji su mogli i trebali biti planirani i
finansirani iz tekućeg budžeta. Primjera radi u 2012.godini finansirani su
troškovi održavanja sportskih igara, jednokratne pomoći pripadnicima oružanih snaga,
troškovi liječenja u iznosu od 1.569.186 KM.
Tokom 2013.godine utrošeno je
3.141.200 KM za finansiranje troškova sportskih igara, revizija u oblasti
braniteljsko invalidske zaštite, a tokom 2014.godine iznos od 1.084.000 KM
utrošen je na ime finansiranja sportskih igara i memorijalnih turnira, nabavu
motornih vozila, adaptacije prostora i sufinansiranje troškova izgradnje zgrada
za branitelje
Federalno ministarstvo kulture i
sporta je na drugom mjestu sa utroškom sredstva tekuće rezerve u iznosu od 3.141.375
KM. Isto je tokom 2012. godine isplatilo 1.190.700 KM na ime nagrada sportskim
savezima, klubovima, instistucijama kulture, vjerskim institucijama. Tokom
2013.godine 335.000 KM isplaćeno je kao finansijska pomoć sportskim savezima i
klubovima dok je u 2014.godini isplaćeno 848.910 KM za nagrade i finansijsku
pomoć sportskim savezima, klubovima, rekonstrukciju pomoćnih terena, izmirenje
obaveza za festival “Sarajevska zima” i tako dalje. Sve navedeno
trebalo je planirati i finansirati iz tekućeg budžeta
Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije potrošilo je 2.751.132 KM sredstva tekuće rezerve od
čega je tokom 2012. godine 152.458 KM utrošeno za troškove odvjetničkih ureda,
medicinskog vještačenja i troškove stečajnih postupaka. Tokom 2013.godine
utrošeno je 161.704 KM za advokatske usluge, prijenos dionica, sajam energije i
samo 100.000 KM za zakonom propisanu svrhu ovih sredstava, a to je sanaciju
klizišta. Tokom 2014.godine utvrđen je značajniji rast utroška sredstava
tekućih rezervi koji je iznosio 1.681.970 KM. Sredstva su utrošena za plaćanje
staža, pomoć radnicima preduzeća u stečaju, uplata dugovanja drugih poduzeća,
prevazilaženje blokada računa, refundiranje troškova arbitraže, odvjetničkih
troškova, dok je samo 50.000 KM isplaćeno u skladu sa zakonskom svrhom
sredstava tekuće rezerve (hitni i nepredviđeni izdaci i elementarne nepogode),
a to je u ovom slučaju pomoć rudarima u rudarskoj nesreći u jami Raspotočje
Služba za zajedničke poslove organa i
tijela u FBiH, tokom revidiranog perioda utrošila je 1.583.254 KM sredstava
tekućih rezervi. U 2012.godini iste su utrošile 1.409.936 KM sredstava tekuće
rezerve od čega 604.727 KM za isplatu poreza na promet nekretnina, 395.000 KM
za materijalne troškove 182.002 KM za troškove zakupa za smještaj federalnih
ministarstava, 103.730 KM za materijalne troškove i nabavu opreme, 70.700 KM za
podmirenje obaveza poduzeća “Riva Trpanj” te 28.000 KM zakup za
smještaj Ureda za saradnju i zastupanje, a 25.777 KM za troškove zakupa smještaja
Ureda koordinatora Vlade FBiH u Brčkom.
Tokom 2013. godine sredstva tekuće
rezerve u iznosu od 48.507 KM, utrošena su za troškove postupka likvidacije
–stečaja preduzeća “Riva Trpanj” (34.450 KM), troškovi prseljenja FM
rada i socijalne politike ( 4.621 KM) te saniranje fasade i ureda u ul.M.Tita
62 (9.436 KM). Tokom 2014.godine Službe su potrošile 34.690 KM tekućih rezervi
za troškove saniranja oštećenih fasada (10.354 KM), te plaćanje troškova zakupa
skladišta za doniranu mehanizaciju (24.336 KM). Iz naprijed navedenoga vidljivo
je da su sredstva rezerve potrošena za troškove koji se trebaju planirati i
pokrivati iz tekućeg budžeta
Ured za reviziju institucija FBiH
navodi i da je samo Federalna uprava civilne zaštite tokom 2014.godine utrošila
534.000 KM za pomoć saniranja šteta nastalih prirodnim nepogodama u općinama
Kantona 10, Federalno ministarstvo pravde 100.000 KM u 2014.godini za pomoć
nastradalim područjima od prirodne nesreće, Vlada FBiH je tokom 2014.godine
izdvojila 300.000 KM za nabavku građevinskog materijala –crijepa za potrebe
stanovništva Općine Gračanica kao i Federalni zavod za agropedologiju koji je
tokom 2014.godine utrošio 54.500 KM zbog povećanog obima poslova uzrokovanih
stanjem prirodne nesreće na području FBiH.
Ostali budžetski korisnici utrošili su
značajna sredstva tekuće rezerve kako je to vidljivo iz tabele, a najčešće su
se sredstva dodjeljivala pojedincima kao pomoć za liječenje, školovanje ili kao
nagrada za školske i sportske uspjehe, udrugama građana i sportskjim savezima i
klubovima, vjerskim zajednicama za njihovo tekuće poslovanje, a ne za hitne i
nepredviđene događaje.
Od ukupno utrošenih sredstava tekuće
rezerve po kantonima u iznosu od 13.099.092 KM, što predstavlja 38 posto od
ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve u revidiranom periodu, za hitne i
nepredviđene namjene skladno njihovoj zakonskoj namjeni utrošeno je samo
488.430 KM.
U većini novac tekućih rezervi
koristio se za razna socijalna davanja, pomoć za liječenje, zaostale doprinose
i plaćnje staža, davanje raznim udrugama za finansiranje raznih manifestacija.
Vidljivo je također tendencija rasta utroška sredstava tekuće rezerve iz godine
u godinu i kod federalnih i kod kantonalnih korisnika. Izuzetak su dva kantona
koji nisu koristila nikako sredstva tekuće rezerve.
Nabavka aviokarata, isplate plaća i naknada, donacije
političkim strankama…
U korištenju sredstava tekuće rezerve
prednjači Unskosanski kanton koji je u revidiranom periodu utrošio ukupno
3.425.410 KM od čega je samo 128.700 KM utrošeno namjenski. Sredstva su
korištena za finansiranje raznih projekata, udruženja, finansiranje raznih
manifestacija, nabavke vozila za prijevoz učenika, vozila, nabavku aviokarata i
tako dalje.
Tokom 2011. godine utrošeno je
404.519,58 KM od čega je samo 10.300 KM za zakonom propisane namjene (štete od
požara), dok je ostatak sredstava utrošen za realizovanje raznih projekata,
pomoći socijalno ugroženim, donacije raznim udrugama građana, sportskim
klubovima i savezima, vjerskim zajednicama. Tokom 2012. godine utrošak
sredstava tekućih rezervi drastično se povećao i iznosio je 1.764.702 KM, od
čega je najveći dio utrošen za isplate plaća i naknada dok je ostatak za razne
donacije udrugama, sportskim klubovima, jednokratne socijalne pomoći.
U 2013. godini potrošeno je 357.141 KM
od čega samo 88.200 KM za hitne i nepredviđene izdatke u skladu sa zakonom predviđenoj
namjeni ovih sredstava. U 2014.godini ponovo je vidljiv trend porasta utroška
sredstava tekuće rezerve. Utrošeno je 899.047 KM od čega je samo cca 119.700 za
saniranje šteta od
elementarnih nepogoda (poplava) dok je
ostatak utrošen za rashode koji se trebaju pokrivati iz redovitih budžetskih
sredstava (nabavke, pomoći socijalno ugroženim, pomoći udrugama, vjerskim
zajednicama, sportskim savezima i klubovima itd.).
Zapadnohercegovački kanton je od
2.920.369 KM utrošenih sredstava tekuće rezerve za zakonom propisane namjene
utrošio samo 35.000 KM. Uvidom u odluke na osnovu kojih je vršena isplata
sredstava tekuće rezerve konstatovano je da su se isplate vršile za uplatu
doprinosa djelatnicima, pomoći pojedincima, mjesnim zajednicama, sindikatima,
kulturno-umjetničkim društvima, sporstkim klubovima.
Tokom 2011.godine utrošeno je 877.618
KM od čega je samo 35.000 KM utrošeno za pomoć općinama za nepogode. U
2012.godini utrošeno je 845.334 KM, a u 2013.godini 599.831 KM sredstava tekuće
rezerve za koje Uredu za reviziju nije prezentirana struktura. Tokom 2014.
godine sva sredstva tekuće rezerve u iznosu od 597.586 KM potrošena su na razne
troškove koji u skladu sa zakonom trebaju biti planirani i realizovani u okviru
tekućih budžetskih sredstava (npr. uplate staža, pomoći pojedincima, pomoći
udrugama građana, kulturuno umjetničkim društvima, školama , klubovima itd).
Posavski kanton u revidiranom periodu
potrošio je 1.706.019 KM od čega samo 22.500 KM u skladu sa zakonom propisanoj
namjeni ovih sredstava. Uvidom u dokumentaciju vezanu za utrošak sredstava
tekuće rezerve konstatovano je da je tokom 2011. godine u ovom kantonu utrošeno
430.164 KM za jednokratne pomoći pojedincima i udruženjima građana, novčane
pomoći iz oblasti poljoprivrede, kulture, donacije neprofitnim organizacijama,
sportskim klubovima, mjesnim zajednicama, općinama za projekte prostornog
uređenja, vjerskim institucijama, političkim strankama i tako dalje.
U 2012.godini isplaćeno je 385.348 KM
sredstava tekuće rezerve za razne nabave, sufinansiranje projekata kantonalnih
institucija, potpore mjesnim zajednicama i općinama, sportskim klubovima te
razne pomoći pojedincima. Niti jedna isplata ovih sredstava nije se odnosila na
isplate za prirodne nesreće i
elementarne nepogode. Tokom
2013.godine utrošeno je 281.137 KM, a sve za već navedene svrhe (razne
jednokratne pomoći, finansiranje projekata, pomoći sportskim klubovima,
udrugama, sponzoriranje manifestacija itd.), dok je tokom 2014.godine od
utrošenih 609.370 KM samo 22.500 KM utrošeno za saniranje šteta od poplava.
Kanton 10 je od ukupno utrošenih
sredstava tekuće rezerve u iznosu od 1.458.230 KM u revidiranom razdoblju od 4
godine, samo 13.000 KM utrošio za zakonom propisane namjene. Tokom 2011.godine
utrošeno je 553.199 KM sredstava tekuće rezerve za isplate plaća i naknada
djelatnicima kantonalnih institucija, pomoći pojedincima za troškove liječenja,
nabave vozila, pomoći udrugama građana, kulturno-umjetničkim društvima,
sportskim klubovima i tako dalje.
U 2012. godini utrošeno je 260.592 KM
(također samo za razne pomoći, nabavke goriva, medicinske opreme, pomoći
klubovima i td.),a u 2013.godini 146.065 KM (za troškove reprezentacije, nabavu
informatičke opreme, jamčevine, izmirenje kamata i dr. troškovi koje se moraju
izmirivati samo iz tekućeg budžeta). Uvidom u odluke temeljem kojih su se
sredstva tekuće rezerve isplaćivala tokom 2014. godine u iznosu od 498.374 KM
konstatovano je da se između ostaloga vršilo se i sponzorisanje maturalnih
večeri srednjim školama, razni sajmovi, nabavke lož ulja, pomoći privatnim
firmama, što nije skladno zakonski određenoj namjeni ovih sredstava.
Kanton Sarajevo je u revidiranom
periodu ukupno utrošio sredstva tekuće rezerve u iznosu od 1.390.000 KM, od
kojih je samo 100.000 KM utrošeno u skladu sa zakonom propisanoj namjeni. Tokom
2011.godine iz sredstava tekućih rezervi izvršeno je pokrivanje gubitka u
poslovanju KJKP
Toplane (1.000.000 KM), transferi
neprofitnim organizacijama (65.000 KM) i isplaćene podrške sportskim klubovima
(25.000 KM).
U 2012.godini nije bilo utroška dok je
tokom 2013. godine isplaćeno za pomoć KB “Dr.Irfan Ljubijankić” u
Bihaću (100.000 KM). Od isplata tokom 2014.godine jedino je isplata inicijalnih
sredstva za izgradnju stambenih objekata (100.000 KM) za stanovnike
poplavljenih područja u kantonu u skladu sa zakonskom namjenom ovih sredstava,
što nije slučaj sa isplatom stipendija za djecu poginulih rudara u Republici
Turskoj (20.000 KM) kao i isplata pomoći za
prevazilaženje teške ekonomske
situacije u Agenciji za privatizaciju KS (80.000 KM).
Tuzlanski kanton od ukupno utrošenih
sredstava tekuće rezerve u iznosu odd 1.110.380 KM za zakonom utvrđene namjene
utrošio je samo 79.000 KM. Ostala sredstva utrošena su za nabavke opreme,
namještaja, isplate socijalne pomoći, uplate doprinosa, sufinansiranje
prijevoza učenika i dugo, odnosno za isplate koje se trebaju finansirati iz
redovitih sredstava budžeta.
Srednjobosanski kanton je od ukupno
utrošenih sredstava tekuće rezerve u iznosu od 1.006.488 KM samo 500 KM utrošio
za zakonski odobrene namjene, a ostatak je utrošio na pomoći u liječenju,
potporama za ublažavanje teške materijalne situacije, pomoći udrugama i slično.
Bosansko-podrinjski kanton je u
revidiranom periodu utrošio 82.196 KM sredstava tekuće rezerve od čega je samo
9.000 KM utrošeno namjenski i skladno zakonu. Ostala sredstva isplaćivana su
raznim sportskim klubovima, udrugama i neprofitnim organizacijama, jednokratne
pomoći na ime nagrade.
Iz Ureda za reviziju institucija FBiH
napominju da Zeničko-dobojski kanton kao i Hercegovačko- neretvanski kanton
nisu koristile sredstva tekuće rezerve u revidiranom periodu.
Dodaju da se iz gore navedenog može
konstatovati da raspoređivanje sredstava tekućih rezervi u FBiH ne zadovljava
prvi kriterij revizije, finasiranje hitnih i vanrednih izdataka i da se ne može
u najvećem dijelu opravdati dodjela navedenih sredstava.
O utrošku sredstava sačinjavaju se
izvještaji, koja se dostavljaju nadležnim ministarstvima finansija i Vladi
odnosno kantonalnim Vladama, pa bi se moglo zaključiti da se istim raspolaže donekle
transparentno.
“Međutim smatramo da je ovakav
način izvještavanja samo puko zadovoljavanje forme bez ulaženja u suštinu, jer
se izvještaji ne analiziraju, ne analizira se efekat utrošenih sredstava i ne
sankcioniše se u konačnici nezakonito korištenje sredstava tekuće rezerve.
Ovakav način postupanja nije u skladu sa opredjeljenjem vlasti u FBiH niti je
usmjeren prema smanjivanju neproduktivne javne potrošnje i deficita a na ovakav
način stvaraju se uslovi za korupciju odnosno iskorištavanje javne pozicije za
postizanje koristi za sebe ili druge”, zaključuju iz Ureda za reviziju
institucija FBiH.
Izvor klix.ba