foto BUKA
Milorad Dodik pokrenuo je spiralu događaja za koju je u ovom
času teško predvidjeti kako će završiti ali očigledno je da su napetosti na
relaciji sa međunarodnom zajednicom a posebno prema instituciji OHR-a na
vrhuncu.
Objavljenim ukazima i zakonima koje je usvojila Narodna
skupština Republike Srpske, prestaje obaveza da se odluke Visokog predstavnika
objavljuju a zatim i primjenjuju na teritoriji Republike Srpske.
Podsjetimo, Službeni
glasnik Republike Srpske nije objavio ni posljednje odluke Visokog predstavnika
u vezi sa poništavanjem ovim Zakona, niti izmjene Krivičnog zakona, koji se
tiču “narušavanja ustavnog poretka”, a sve to desilo se prije nego
što su ukazi o neobjavljivanju bili objavljeni u Službenom glasniku.
“Krivični zakon BiH na način da će se radnje kojima se
narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će
osigurati i pravni osnov za tužioce da oni poduzmu aktivnosti. Oni koji
narušavaju ustavni poredak moraju biti procesuirani, oni će snositi posljedice
za svoje postupke. Dozvolite dam jedno upozorenje: Sve opcije su na stolu!. Vi
znate koji je to spektar bonskih ovlaštenja koji imam na raspolaganju. Sve
opcije su i dalje na stolu. Nadam se da će se politički akteri urazumiti”,
naveo je Šmit na konferenciji za novinare.
Iz Republike Srpske stiže odgovor u vidu objavljivanja
poništenih Šmitovih zakona.
Naime, ukazi Milorada Dodika o proglašenju izmjena Zakona o
objavljivanju zakona i drugih propisa i Zakona o neprimjenjivanju odluka
Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske koji su objavljeni u Službenom
glasniku, stupaju danas na snagu.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić
koji je potvrdio odluke o objavljivanju ukaza predsjednika Republike o
proglašenju ovih zakona, rekao je “da ne dozvoljava nikakve pritiske na
Službeni glasnik i da samo rade svoj posao”.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je u svojoj
reakciji da će Službeni glasnik i ubuduće raditi svoj posao u skladu “sa
zakonom”
“Službeni glasnik Srpske objavljuje sve dokumente koje
usvoji Narodna skupština Srpske” rekao je Višković.
Iz Delegacije u EU saopšteno je u subotu da su Dodikovi
ukazi nemaju pravnu valjanost.
“Ova eskalacija ne vodi BiH naprijed. To produbljuje
političku krizu, dovodi do dalje pravne nesigurnosti i odvraća ulaganja –
negativno utiče na živote građana” dodaje se u objavi Delegacije na
Tviteru.
Na drugoj strani, OHR je još uvijek sastavni dio političko-
pravnog sistema BiH i zadužen je za sprovođenje Dejtonskog sporazuma
Bivši sudija Suda BiH Vlado Adamović izjavio je ranije za
BUKU kako je svejedno šta će oni da urade u tom pogledu.
“Znate zašto? Zato što odluke Visokog predstavnika važe
kada ih on objavi, a kada se objavi u zakonu Republike Srpske, onda to znači da
su prihvaćene i od domaćih organa. Međutim, prihvatili ih ili ne prihvatili,
one su na snazi” kaže Adamović za BUKU.
Na pitanje je li pravno moguće da se zakoni ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske Adamović odgovara da je pravno sve moguće
ali je pitanje da li je to normalno.
“Svako može napisati šta hoće, ali je to pitanje
važenja tih zakona. Njih kad Visoki predstavnik objavi, oni važe. Sve odluke
Visokog predstavnika važe od onog dana od kada ih on objavi. A domaći organi to
mogu prohvatiti ili ne. Imate Zakon o VSTV-u – proglasio Visoki predstavnik, a
nekoliko godina kasnije usvojio Parlament” rekao je Adamović za BUKU
Iz Federacije BiH žestoke osude političkog djelovanja
Milorada Dodika, saopštavaju kako Dodik krši Dejtonski mirovni sporazum, što je
u svom tvitu naveo i američki državni sekretar Entoni Blinken.
Blinken je na zvaničnom Twitteru napisao da Dodik
“potpisivanjem zakona kojim se odbijaju ovlaštenja visokog predstavnika krši se
Ustav Bosne i Hercegovine i potkopava Dejtonski sporazum”.
“SAD podržavaju OHR BiH kao i suverenitet, teritorijalni
integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine”, naveo je u svojoj
poruci američki državni sekretar.
Ako se krši Ustav Bosne i Hercegovine , je li
onda u pitanju državni udar?
Da li Dodikovi potezi imaju u sebi elemente krivičnog djela
i da li su tužioci formirali predmet pitali smo i Tužilaštvo BiH.
„Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije za
provedbu zakona, prate situaciju u pogledu postojanja elemenata kazenih djela
iz nadležnosti Tužiteljstva BiH. Tužitelji će u tom smjeru provjeriti sve
dostupne informacije o čemu će javnost biti obaviještena“, rekao je za BUKU
portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Tokom vikenda Tužilaštvo BiH priznalo je da je formiran tim
od tri tužioca, a iz Republike Srpske je odgovoreno kako će Republika Srpska
štititi svoje institucije i građane.
Nešto blaži bio je posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan
Gabriel Eskobar, koji je kazao da još nije došlo do tačke kada je potrebno
preduzeti drastične mjere u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike
Srpske. A za Eskobara ta crvena linija jeste najava referenduma do Nove godine.
“Ako uistinu do toga dođe, mi ćemo reagovati vrlo
oštro. Neće biti raspada Bosne i Hercegovine. SAD neće odustati od Dejtonskog
mirovnog sporazuma i naših obaveza prema toj zemlji. Nadamo se da Dodik neće
ići tako daleko i da je to samo politička retorika. Ali ako nije, spremni smo
reagovati političkim sredstvima poput sankcija i Bonskih ovlašćenja”,
naveo je Eskobar.
Koliko daleko je Dodik spreman ići, to niko u ovom trenutku
ne može reći, ali mnogi smatraju da je do crvene linije već došao. Radi se o
potezima, koji će imati nesagledive posljedice po region. Tako su Dodikove
akcije prokomentarisali u svom saopštenju lideri Trojke, inače Dodikovi
partneri u Savjetu ministara.
Najavljeno vruće meteorološko ljeto, tako ima svoj dodatak u
vidu političke vreline. Ko će se na kraju spržiti, vidjećemo?
Na pitanje da li Dodikovi potezi imaju elemente državnog
udara Aleksandar Jokić, pravnik iz Banjaluke kaže kako “nije siguran šta
jeste, odnosno ima li ovo postupanje poseban naziv, ali državni udar nije”
“Napominjem, SNSD je dio vladajuće koalicije i ništa od
ovoga se nije dešavalo dok se koalicija na BH nivou nije formirala. Što
dokazuje da cilj ovog ponašanja nije urušavanje tih institucija i stečenih
funkcija” kaže Jokić.
On kaže da što se tiče krize u kojoj se nalazimo, da čim
građani krizu ne osjete to znači da je ona simulirana.
“Kriza će biti onog trenutka kada bude osjetna u
prodavnici i na računima za komunalne usluge. Do tada je kriza samo ,,na
papiru”” kaže naš sagovornik.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže ovo stanje u kojem
se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi može se, ako ćemo stvari nazvati pravim
imenom, označiti kao državni udar, izveden na „miran i demokratski način“.
“Akteri koji su pokrenuli ovu pravnu akciju nisu
očekivali da će Visoki predstavnik, kojeg ionako ne priznaju, izmijeniti
Krivični zakonik BiH, pa sve nepravne radnje, ne samo nasilni državni udar,
smjestiti u krivična djela. Oni i dalje uporno ostaju na stajalištu da čine
veliki doprinos demokratizaciji društva, te udare na Ustavni sud BiH i njegovu
suspenziju na teritoriji entiteta vide kao borbu za slobodu Republike Srpske,
koju su ovim postupcima stavili na pladanj. Ako udarate na temelje na kojima je
nastala Republika Srpska i ako ona postoji zahvaljujući tom istom Dejtonskom
ustavu, onda je riječ o pogrešno postavljenim premisama i zamkama kojima
manipulišete za internu upotrebu sa posljedicama neslućenih razmjera za čitav
region” kaže Topić.
Kako ističe, oni se pri tome uzdaju u potpunu kontrolu koju
imaju nad policijskim agencijama u BiH i pravosudnim institucijama, nemogućnost
da Visoki predstavnik sprovede svoje zamisli i odluke u djelo.
“Sve to čine uz zaleđinu bratske Rusiju koja ne
učestvuje više u radu Savjeta sa sprovođenje mira niit finansira OHR, podršku
prijateljske Mađarske u sprečavanju uvođenja sankcija Evropske unije
pojedincima iz Republike Srpske, „ispruženu ruku“ koalicionih poartnera na
državnom nivou, koji vjeruju da lijepa riječ gvozdena vrata otvara i Gabriela
Eskobara, koji im daje vjetar u leđa – i koji ne vidi ništa sporno u ovim
akcijama dok se Republika Srpska potpuno ne izdvoji iz BiH. Sve one koji stvari vide drugačije pa ih tako
i označe izložit će ruglu i omalovažavanju. Bahatost je postala jedinica mjere
političke kulture u ovoj zemlji” zaključuje sagovornica BUKE.