Njegova ekselencija ambasador Republike Austrije u BiH Martin Pammer nedavno je boravio u Banjaluci povodom izložbe “25 djela savremene likovne umjetnosti iz Austrije“ i „Austrija poslije 1945-umjetnost i život“, koja se može pogledati u Muzeju savremene umjetnosti RS.
Izložba se realizovala u okviru programa „Godina kulture Bosna i Hercegovina-Austrija 2016“, pod motom „Upoznajmo se bolje“, a koji naglašava mnogostruke veze između BiH i Austrije .
Sa njegovom ekselencijom ambasadorom Republike Austrije u BiH Martinom Pammerom razgovarali smo za BUKU o kulturnoj saradnji BiH i Austrije, kao i o drugim, prošlim i sadašnjim, vezama između BiH i Austrije.
Gospodine Pammer, izložba koju Banjalučani imaju priliku vidjeti realizuje se u okviru programa „Godina kulture Bosna i Hercegovina-Austrija 2016“. Možete li nam reći nešto više o ovoj saradnji koja će se dešavati tokom cijele godine?
Godina kulture BiH i Austrija znači da ćemo kroz 80 događaja u BiH predstaviti savremenu austrijsku umjetnost, dešavanja u kulturi, muzici, nauci, odnosno tokom godine predstavićemo sve što je vezano za današnju Austriju. Cilj nam je da publici u BiH približimo današnju Austriju. To radimo jer smo vidjeli da mi jedni druge vidimo kroz stereotipe. Ljudi u BiH, u bilo kojem dijelu BiH, gledaju na Austriju kroz sliku bivše monarhije, kao moguće mjesto gdje se mogu odseliti i dobro živjeti, gdje je sistem uređen i gdje se mogu zaraditi novci, ali pri tome ne vide Austriju onakvu kakvu jeste. Obrnuto, u Austriji se BiH posmatra kao “naša Bosna”, kao bivši komad velike imperije. Ne zna se da BiH ima sjajnu proizvodnju namještaja, da ima drvnu industriju, dinamičnu umjetničku scenu i malo se zna o problemima u BiH. Zna se da je sistem komlikovan, postoje asocijacije na rat, ali malo se zna o našim vezama, sadašnjim i prošlim. Ne zna se koliko je austrijska privreda prisutna u BiH. Austrijska privreda je investitor broj jedan sa 1,3 milijarde eura u BiH. Mi imamo zajedničku budućnost u Evropi i zbog toga se moramo bolje upoznati i biti bliži u nekim segmentima života.
Godina kulture održava se pod motom „Upoznajmo se bolje“, a naglašavaju se mnogostruke veze između BiH i Austrije. U kojem segmentu su, po Vama, BiH i Austrija najčvršće povezane? A na kojim vezama, prema Vašem mišljenju, treba još raditi?
U pravu ste, mi smo potpuno povezani. Ima jedna jako važna veza koju nisam spominjao, a to su ljudske veze. U Austriji trenutno ima otprilike oko 200.000 ljudi iz BiH koji rade i žive u Austriji, ti ljudi su najvažniji i najživlji mostovi između naše dvije zemlje. Ja smatram da ima nekoliko stvari koje su dobro razvijene kada je riječ o našim vezama, a to su politički i privredni odnosi, ali premalo imamo partnerstva između ljudi, nema dovoljno saradnji između škola. Treba razvijati bolje veze na polju nauke. Treba raditi na svijesti da se trebamo približiti jedni drugima. Mi u Austriju trebamo na jugoistočnu Evropu gledati kao na komšije sa kojima ćemo imati zajedničku budućnost, a da vi vidite Austriju ne samo kao neki cilj gdje možete naći blagostanje, nego da ju gledate kao partnersku zemlju.
S obzirom da ste upoznati sa situacijom u BiH, možemo li uopšte upoređivati život u BiH i Austriji? Koji su, po Vama, najveći problem u BiH?
Posljednjih godina bivše Jugoslavije na neki način možemo porediti život ovdje i u Austriji, ali nakon toga, nakon rata, ne. Zajednički cilj, cilj integracije, nam je da se taj način življenja približi, da jednog dana ljudi u BiH žive kao u Austriji.
Dolazite iz jedne veoma uspješne zemlje. Šta bi se, prema Vašem mišljenju, trebalo uraditi da u BiH bude bolja situacija, imajući u vidu da se borimo sa elementarnim problemima kao što su bijeda i siromaštvo?
Odgovor na to pitanje je i jednostavan i komplikovan. Rekao bih da je potrebno da ljudi više vjeruju u svoju zemlju i da su joj posvećeniji. Da su spremni da rade, da se trude za sebe, za svoju zemlju i domovinu. Ljudi ne bi trebali samo sanjati o odlasku u inostranstvo. BiH je vaša domovina i vaša zemlja, ne trebate bacati smeće na ulice, trebate razmišljati o malim stvarim kojima možete popraviti stanje u vašoj zemlji. U okviru ove izložbe možete pogledati fotografije Austrije poslije 1945. godine, gdje se pokazuje da je Austrija u pedesetim godinama XX vijeka živjela u jako lošim uslovima, da je stanje bilo veoma loše, bilo je mnogo ruševina, a ekonomski prosperitet nije se vidio. Međutim, ljudi su razvijali zajedničku viziju, radili su i vjerovali su da imaju budućnost i poslije toga izgradili su svoju zemlju.
Iz BiH mnogo mladih ljudi, ali i onih starijih generacija odlazi, ne samo u Austriju, nego u sve krajeve svijeta. Kako komentarišete tu odluku da veliki broj građana želi sreću potražiti negdje drugo?
To je katastrofa. Ja bih rekao da je važno da se ljudi obrazuju u inostranstvu, ali i da se vraćaju u BiH. Ima dobrih primjera ljudi koji su se vratili, koji su uspješni privrednici, koji su uspješni umjetnici, pa i neki političari. Takvih ljudi je premalo. Nedostaje ta kritična masa da bi se cijela zemlja pokrenula. Sa druge strane, od prošle, 2015. godine vidi se neki napredak, naravno taj napredak je spor, ali narativ se pomalo mijenja. Predali ste aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, to je veliki psihološki korak naprijed. Pred vama je još nekoliko izazova, ali smijer i pravac imate.
A kad i kako vidite BiH u Evropskoj uniji?
To je teško pitanje i odgovor zavisi od vas, od političara, od ljudi, od odlučnosti, od stvaranja konstruktivne i bezbijedne atmosfere. Zavisi od toga koliko su ljudi posvećeni da rade i da stvaraju rezultate. Treba stvoriti funkcionalan sistem koji može da preživi u Evropskoj uniji koja je veliko tržište.
Da ne pričamo samo o lošim temama, za kraj razgovora da Vas pitam po čemu je, po Vama, BiH posebna?
Imate bogata kulturna dobra, šarolikost. Rijetkost je zemlja koja ima tri-četiri monoteističke religije, gdje imate tu mješavinu kulture i bogatstvo. Nažalost, zbog prošlog rata na to se gleda kao na neku manu. Kad sam stigao prvi put u Sarajevo, jedna od najljepših stvari bilo mi je da na malom prostoru vidim katoličku crkvu, pravoslavni hram, sinagogu i džamiju. To je malo Beč, malo Turska, malo bivša Jugoslavija i to sve na jednom prostoru, a to je Evropa. Rekao bih da je BiH izraz bivše Jugoslavije, bivše monarhije i savremene Evrope.
Razgovarala Maja Isović