Naučnici su u četvrtak objavili unaprijeđenu verziju genoma gorile, utemeljenom na DNK jedanaestogodišnje ženke koja živi u zoološkom vrtu u Kolumbusu u Ohaju. Na taj način su ispravljeni nedostaci iz prvog mapiranja genoma gorile 2012. godine.
Novo istraživanje pokazuje da su gorile i ljudi genetski sličniji nego što se do sada vjerovalo, jer se genomi razilaze u samo 1,6 odsto. Samo su šimpanze i bonobi (patuljaste šimpanze) na taj način povezanije sa ljudima.
Novi genom pokazuje u kojim se područjima ljudi razlikuju od gorila: imunološkom i reproduktivnom sistemu, osjećajnoj percepciji, po proteinima u strukturi dlaka, noktiju i kože i po regulaciji insulina, hormona koji upravlja nivoom šećera u organizmu.
Istraživanje su proveli naučnici sa univerziteta u Vašingtonu i rad objavili u časopisu “Science”.
Američki univerzitet radi na mapiranju kompletnoga kataloga genetskih razlika između ljudi i velikih čovjekolikih majmuna: gorila, orangutana, šimpanzi i bonoba.
Posljednja istraživanja pokazuju da je evolucijska linija čovjeka i gorilu razdvojila prije 12 do 8,5 miliona godina.
Gorile, koje u prirodi naseljavaju tropske prašume srednje Afrike, najveći su svjetski primati (red sisara kojem pripadaju ljudi, sve vrste majmuna i lemuri) jer odrasli mužjaci mogu da teže i do 200 kilograma. Ugrožena su vrsta zbog djelovanja čovjeka, odnosno zbog lova i pretjeranog krčenja prašuma.