foto BUKA
Na mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza-namaz za 30 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice, javlja Anadolu.
Hiljade ljudi stigle su u Potočare u jutarnjim satima gdje su odali počast žrtvama genocida počinjenog nad muškarcima i dječacima 1995. godine.
Dženazu-namaz u Potočarima predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Nakon dženaza-namaza, porodice, prijatelji i komšije prenijeli su tabute s posmrtnim ostacima do mjesta ukopa.
Na vječni počinak ispraćeno je 30 žrtava genocida, a ukopani su: Alić (Omer) Džemail, rođen 1962., Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957., Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975., Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968., Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977., Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940., Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971., Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945., Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976., Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975., Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974., Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946., Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935., Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935., Klempić (Alija) Esed, rođen 1979., Lemeš (Avdija) Zuhdija, rođen 1949., Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950., Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979., Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943., Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965., Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959., Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930., Musić (Demir) Bekir, rođen 1972., Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972., Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980., Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964., Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976., Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959., Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966., Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932.
Među žrtvama koje su ukopane ove godine su i četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva je dječak Elvir Salčinović, koji je imao 15 godina kada je ubijen. Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine.
Iako je identifikovan još 2011. godine, njegova porodica sve do ove godine nije smogla snage da ukopa Elvira. On je konačan smiraj našao uz svoga oca Turabiju i brata Almira, koji su u Potočarima ukopani 2003. odnosno 2011. godine.
Ukopana su i dva 16-godišnjaka, Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani tokom 2001. godine na različitim lokacijama, na području Glogove i Kamenice. I oni su identifikovani u ranijim godinama – 2008, odnosno 2013, međutim tek smo sada dobili saglasnost za njihov ukop. Još jedan maloljetnik našao je konačan smiraj, a radi se o Semiru Đoziću. Imao je 17 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2002. godine.
Nezir Muminović je najstarija žrtva genocida u Srebrenici koja je ukopana ove godine. Imao je 65 godina u trenutku kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području Kamenice 2007. godine.
Ove godine su ukopani i otac i sin – Vejsil i Hasib Mujanović.
Vlada Federacije BiH je donijela Odluku kojom se 11. juli 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.
Današnjem obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici prisustvuju brojne delegacije iz regiona, Evrope i svijeta, koje su položile cvijeće i odali počast žrtvama ukopanim u Memorijalnom centru u Potočarima.Među onima koji su danas odali počast žrtvama i položili cvijeće u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima bili su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić.Cvijeće je položila i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, ministar odbrane BiH Zukan Helez, premijer Crne Gore Dritan Abazović. Među zvaničnicima koji su danas odali počast žrtvama genocida i položili cvijeće bila je ministrica porodice i socijalnog staranja Turkiye Mahinur Ozdemir Goktas i ambasador Turkiye u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin.
foto Anadolija
Nikada ne smijemo prestati širiti istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, kazao je danas na komemorativnom skupu u Potočarima član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, javlja Anadolu.
“Danas Bosna i Hercegovina ali i cijeli civilizirani dio svijeta iskazuju duboki pijetet prema žrtvama jedinog genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Danas smo ovdje da kažemo da nikada ne smijemo prestati širiti istinu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Mi nećemo nikada pokleknuti pred politikom i ideologijom zla, nećemo to učiniti ni zbog mrtvih ali ni zbog živih. Naša je trajna ljudska i civilizacijska obaveza da nađemo snage i mudrosti da govorimo o počinjenom genocidu. Posebno poštovanje moramo iskazati prema majkama Srebrenice. One se već 28 godina neumorno i hrabro bore za istinu i pravdu. One su istinski zaslužile da im se dodijeli Nobelova nagrada za mir”, kazao je Bećirović.
Naglasio je također da kultura sjećanja jača istinu i pravdu.
“Kulturnom sjećanja suprotstavljamo se kulturi laži i kulturi negiranja zločina i genocida i jedini način da izliječimo društvo od bolesti mržnje. Zato je izbor jednostavan – ili kultura sjećanja ili ponavljanje zla”, rekao je Bećirović.
Podsjetio je da su najviši sudovi Ujedinjenih naroda (UN) dokazali da je počinjen genocid nad Bošnjacima i agresija protiv države Bosne i Hercegovine.
“U našoj državi nije bio građanski rat kako su to neki željeli prikazati. Riječ je o međunarodnom oružanom sukobu. Protiv naše zemlje vođeni su udruženi zločinački poduhvati tokom kojih je počinjen genocid. To su činjenice koje se ne mogu sakriti i izbrisati”, kazao je Bećirović.
Naglasio je da je UN već ranije priznao da grešku prema Bosni i Hercegovini i Srebrenici.
“Kroz svoje nedjelovanje i propuste UN, prema sopstvenom priznanju, snosi dio odgovornosti za genocid počinjen nad Bošnjacima. Danas zato javno postavljam pitanja: Zašto se ne ispravljaju počinjene greške? Zašto se dozvoljava posipanje soli na rane porodica žrtava genocida? Zašto se ne sankcioniraju oni koji negiraju genocid?”, rekao je Bećirović te dodao:
“Opasnost od ponavljanja genocida nad Bošnjacima nije otklonjena. Ideologije, politike, mediji, velikodržavni centri moći, velikodržavne pretenzije i drugi faktori koji su doveli do genocida nad Bošnjacima su ponovo prisutni i ponovo prijete. Zato u Bosni i Hercegovini moramo voditi računa o tri elementa: jačanje državotvorne svijesti i politike. Bez države nećemo sačuvati nijednu drugu vrijednost. Drugi element je potreba jedinstva oko strateških državnih pitanja i treći je jačanje odbrambenog i sigurnosnog sistema”, kazao je član Predsjedništva BiH.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se obratio učesnicima komemorativnog skupa u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari videoporukom u kojoj je podsjetio da se ovih dana obilježava 28 godina od genocida u Srebrenici, javlja Anadolu.
“U jednom od najvećih zločina na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata u Srebrenici su ubijeni ljudi zbog drugačije imena, nacionalne i vjerske pripadnosti. Ovo stradanje je svjedočanstvo beščašća, ali i opomena generacijama koje dolaze da se takva strahota više nikada ne smije ponoviti”, rekao je Milatović.
On je kazao kako je beskompromisno suočavanje sa svim tragičnim događajima iz prošlosti, uz jasno adresiranje odgovornosti, od ključnog značaja za izgradnju međunacionalnih i međuvjerskih odnosa na ovim prostorima.
“Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju svojim odlukama dali su krivično-pravni odgovor u odnosu na genocid u Srebrenici, a svima nama ostaje ljudska dužnost da odlučno osudimo bilo kakve pokušaje relativizacije”, kazao je crnogorski predsjednik.
Na kraju poruke izrazio je žaljenje zbog nedolaska u Potočare uz obećanje da će to uraditi prvom narednom prilikom.
Što prije počinioci genocida i njegovi negatori shvate istinu da se ime Srebrenica u historiji bilježi pod stavkom genocid to će biti lakše njihovom potomstvu da sa svog imena spere sramotu i izbriše biljeg zločina koji su počinili njihovi očevi, kazala je danas na komemorativnom skupu u Potočarima Elvedina Memišević, predstavnica preživjelih žrtava iz jula 1995. godine, javlja Anadolu.
Memišević se tokom obraćanja prisjetila teških trenutaka kroz koje je prošla njena porodica, kao i ostali građani Srebrenice u fabričkom prostoru u Potočarima, upravo na mjestu gdje se danas obratila prisutnima. Kazala je kako je i danas hvata jeza i strah kada pogleda ovaj prostor.
Memišević je naglasila kako su djeca srebreničkih šehida, i pored borbe za opstanak, danas izrasli u odgovorne samosvjesne, školovane i akademske građane ove države.
“Svakodnevnim napretkom na raznim poljima mi jačamo našu jedinu državu Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Memišević.
Zamolila je prisutne da se još jednom iznova poklone časnim licima srebreničkih majki od kojih mnoge još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih sinova, braće, muževa.
“Poštujući svaku vašu suzu, upravo sa ovog mjesta, vama drage majke poručujem da mi, preživjela djeca Srebrenice, kao i naša tek rođena djeca i djeca njihove djece, svojim pamćenjem, svjedočenjem nećemo dozvoliti da se žrtve genocida počinjenog nad nevinim dušama Srebrenice, zaboravi”, kazala je Memišević, te dodala:
“Nadam se da ovo čuju i oni koji pokušavaju da negiranjem zločina genocida i negiranjem masovnih strijeljanja i grobnica, u koje su trpali iskasapljenja tijela ubijenih, oduzmu pravo ovim majkama da su nekada imale svoje sinove, muževe, braču, a mi svoje očeve. Što prije počinioci genocida i njegovi negatori shvate istinu da se ime Srebrenica u historiji bilježi pod stavkom genocid to će biti lakše njihovom potomstvu da sa svog imena spere sramotu i izbriše biljeg zločina koji su počinili njihovi očevi.”
Na kraju je zahvalila svim prisutnima što su danas u Potočarima, te kazala:
“Prenesite cijelom svijetu, nas Srebreničane jesu ubijali ali nas nisu mogli sve ubiti”.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić poručio je danas u Potočarima gdje će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 30 žrtava genocida da “genocid u Srebrenici nije stvar bilo čijeg mišljenja i da je to historijska činjenica”, javlja Anadolu.
“Danas je 28. godišnjica genocida nad Bošnjacima u zoni koja je nosila naziv ‘sigurna i zaštićena zona UN-a’ što iz ove perspektive izgleda vrlo paradoksalno jer niti su bili zaštićeni niti su bili sačuvani. Genocid u Srebrenici nije stvar bilo čijeg mišljenja, to je historijska činjenica. Genocid koji je presuđen na međunarodnim i domaćim sudovima, a presude se naravno moraju izvršavati i poštovati”, rekao je Zvizdić.
Istakao je da “ćemo mi pamtiti i prenositi istinu o genocidu u Srebrenici”.
“I nikada nećemo oprostiti onima koji su planirali i izvršili genocid i svakako ne i onima koji ga i dalje negiraju ili koji slave i veličaju ratne zločince”, poručio je Zvizdić.
Podsjetio je da je prije par godina visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini donio zakon o zabrani negiranja genocida.
“Nažalost, u posljednje dvije godine skoro nijedan slučaj nije pokrenut pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine. Očekujemo da Tužilaštvo radi svoj posao ili da visoki predstavnik izvrši dopune postojećeg zakona radi kvalitetnijeg pravnog osnova. Dakle, genocid u Srebrenici niti ćemo zaboraviti mi niti međunarodna zajednica. Od nje očekujem da 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici”, pojasnio je Zvizdić.
foto BUKA
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit na početku obraćanja je poručio da se lekcije iz Srebrenice ne smiju zaboraviti.
– Naša je dužnost da čuvamo naslijeđe Srebrenice. Imamo jasnu obavezu da moramo zaustaviti tenzije koje dovode u pitanje počinjene zločine. Pozivam nadležne organe da procesuiraju negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca. Trebamo proširiti zakonske odredbe gdje počinioci ratnih zločina, osuđeni počinioci, ne mogu imati pravo da obnašaju javne funkcije – rekao je Šmit.
Generalna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske Unije Angelina Ajhorst (Eichhorst) stigla je u Potočare kako bi odala počast žrtvama genocida u Srebrenici.
Ajhorst je istakla da nikada neće zaboraviti genocid počinjen prije 28 godina.
– To što smo ovdje pomaže nam da bolje razumijemo. Možemo odati naše duboko poštovanje, našu posvećenost da radimo na tome da se više nikada ne ponovi Oni su bili očevi, oni su bili sinovi, oni su bili braća, oni su bili stričevi, oni su bili prijatelji, bit će dostojanstveno sahranjeni. Najmlađa žrtva koja će biti sahranjena danas ubijena je dok je imala 15 godina, a najstarija 65 godina. Evropska unija će stajati uz žrtve genocida. Svi zajedno smo u dubokoj patnji zbog onoga što se ovdje dogodilo. Pozivam one koji i dalje poriču genocid, one koji veličaju zločince, one koji žele da revidiraju historiju da pokažu poštovanje i razumijevanje za ljudsko dostojanstvo i da radimo zajedno da se to više nikada ne ponovi – poručila je Ajhorst..
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), odao je počast žrtvama genocida
”Danas je dan kada se svijet spominje žrtava Srebrenice. Patnja utkana u ovo mjesto pripada cijelom čovječanstvu, kao i bol koja nas svake godine iznova i trajno postidi. Srebrenica je mjesto genocida i vječna opomena da se takvo što više nikada ne dogodi”, napisao je Čović na Twitteru.
Dešavanja u Srebrenici su najmračnije poglavlje prošlog vijeka na evropskom kontinentu, poručio je danas u Potočarima šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, javlja Anadolu.
“Prije svega, danas smo ovdje radi žrtava. Žrtve su te koje su u samom fokusu pažnje. Tu smo da iskažemo svoje poštovanje. Dešavanja u Srebrenici su najmračnije poglavlje prošlog vijeka na evropskom kontinentu i tu smo radi žrtava”, rekao je Sattler.
Kako je kazao, gledajući neku buduću perspektivu ono što je izuzetno važno i na šta stavljaju naglasak je pomirenje.
“Ali pomirenje neće doći tek tako samo od sebe. Mora postjati temelj za pomirenje. Prvi i osnovni temelj ta pomirenje je pravda, da počinioci budu izvedeni pred lice pravde. Nažalost, još uvijek postoje oni koji nisu procesuirano. Također, potrebno je da se ljudi pomire sa svojom prošlošću jer bez toga nema prave budućnosti”, poručio je Sattler.
Nikada mi nije bilo lahko pronaći način kako da započnem ova obraćanja. Jer riječi koje izgovarate sa ovakvog mjesta postanu veće i od vas samih. I zato ih dugo biram, jer su najteže. A istina je uvijek prosta. Pravda je uvijek čista. Dovoljno je kazati 11. juli, kazao je danas na otvaranju komemorativnog skupa u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu.
foto BUKA
On je kazao da je ovo jedan od datuma koji sami sebe objašnjavaju.
“Kada ga izgovorim, onda poruke same kreću, kako slike sjećanja naviru i priče naših majki i preživjelih mi nadolaze. U našim srcima i pamćenju, Dan sjećanja na genocid nad Bošnjacima zaštićene zone UN-a Srebrenica zapisan je crnim slovima i tu ostaje zauvijek. I danas, dok cijeli svijet gleda u nas, možda i jedini put u cijeloj godini, na šta upozoriti i kako taj jedan trenutak iskoristiti. Za dobro, za sjećanje, za istinu. Za pravdu”, kazao je Fejzić.
Prisjetio se da je govor spremao dok se vraćao s Nezuka, gdje su ispratili “našu djecu, ljude sa svih strana svijeta, preživjele Marša smrti”.
“Dok ovo čitam, oni su tu među nama u Potočarima. Oni svake godine prelaze put u suprotnom smjeru – u znak sjećanja. I zovemo ga Marš mira. I ništa bolje ne opisuje bošnjački narod, od poruke koju tim nazivom šaljemo. O našoj istrajnosti da sačuvamo mir. I poslije svega. Htjeli su da nas nema, zapalili su Podrinje, pobili i zatrli cijela sela, naše najbliže su pobacali u masovne grobnice, a preživjeli su prošli golgote stravičnih logora. Samo zbog svog imena, zbog svog porijekla. I samo zbog toga što su umjesto ropstva izabrali slobodu. Za svoju državu i za svoju djecu”, rekao je Fejzić.
Istakao je da “smo nakon genocida i nakon pada Srebrenice, opet birali mir”.
“Mi smo opet izabrali državu Bosnu i Hercegovinu, nadajući se da ćemo dosanjati san o državi slobode i pravde. I zato smo pristali na hiljade kompromisa, jer mi smo ovu zemlju birali, a oni nisu. I opet bismo, ali se nekad čini da nema granica i nema tačke u kojoj će oni biti zadovoljni našim pognutim glavama i našom spremnošću da pružamo ruke. Do kada? Građani Bosne i Hercegovine. Pred nama je još jedan težak period. Pred nama je opet vrijeme kada moramo braniti mir. Moramo, jer mi, Bošnjaci istočne Bosne, znamo koliko je skupa cijena nesačuvanog mira. Prije nekih 10-15 godina, činilo se da idemo negdje naprijed. Sad nam se tako dalekim čini vrijeme kada je Narodna skupština RS-a usvojila izvještaj Komisije o Srebrenici. Tako nam se dalekim čini vrijeme kada su predstavnici Srba pognute glave dolazili u Srebrenicu”, kazao je Fejzić.
Podsjetio je da je davno prošlo vrijeme u kojem se žrtve nisu gazile, u kojem se mezarja nisu uznemiravala i u kojima “našu djecu – nisu čekali u mračnim ulicama, tamo gdje ih sad očekuje da na njima iskale bijes zbog toga što postojimo i opstajemo na ovim područjima”.
“Danas su takve priče dio svakodnevnice, nešto na šta se društvo izgleda navikava kao na novu stvarnost”, rekao je Fejzić.
Predsjedavajući OO za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici je rekao da se sve manje čuje otpor i da je sve češće prihvatljivo kazati da je ovo samo mjesto sjećanja i smrti, a ne života i opstanka.
“I ne žele oni slušati. Ne žele slušati priče naših majki, sestara, kćeri, braće, sinova, očeva. A mi bilježimo. Bilježimo dok su živi, jer doći će vrijeme kada će neke nove generacije morati slušati. I ne žele znati za ljudske sudbine, koje stoje između sitnih predmeta, ostalih iza cijelih života. A mi skupljamo i skupljamo ćemo tragove dok smo živi. Jer to su, zaista, temeljni tragovi našeg postojanja. To su ostaci jednog naroda o čijem nestanku postoje odluke, jednoglasne, političke i vojne, napisane i nastale u jednom od najtamnijih časova za ljudsku historiju”, rekao je Fejzić.
On je kazao da je istina sačuvana samo zato što su oni, koji su imali sreću da prežive, pričali i samo zato što su vrijedni ljudi učinili sve da pronađu nestale – dokazi o razmjerama zločina su prikupljeni. I zato što su hrabri svjedoci stali pred sudove i kazali šta su vidjeli – neki među zločincima su kažnjeni.
Zahvalio se svima koji su na tom putu dali da doprinos “da ne budemo samo obična fusnota u udžbenicima historije. Već civilizacijska činjenica”.
“Poštovani, danas se gaze institucije Bosne i Hercegovine. Danas udaraju na temelje naše državnosti. Izazivaju nas i prijete. Pa im sa ovog mjesta poručujemo. Koliko god se činili slabim i tromim, koliko god mislili da mi snage nemamo, ne potcjenjujte nas. Ne potcjenjujte one koji su goloruki stali u odbranu Republike Bosne i Hercegovine i ideje slobode, da ćemo to opet učiniti”, kazao je Fejzić i dodao:
“I dok god se čuje smijeh naše djece i naše unučadi, u baščama i avlijama našim, u selima i gradovima bosanskim, znaćemo da ima nešto vrijednije od naših života. A to je misao da ćemo tu našu Bosnu, koja je više od zemlje, tu ideju i tu vrijednost da ova zemlja mora opstati od Drine do Une, od Save do mora, imati kome predati u amanet i imati za koga da je sačuvamo. I zato gospodo, danas smo tu zbog naše djece. Danas smo tu zbog djece onih čija imena stoje na bijelim nišanima Potočara. Nismo ih izgubili uzalud. I nemojte misliti da smo od borbe umorni. Na to pravo nemamo.”
Mislim da je važno da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, solidarnosti sa svim žrtvama i šaljemo poruku nezaborava, poručio je premijer Crne Gore Dritan Abazović koji je stigao danas u Potočare gdje će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 30 žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine, javlja Anadolu.
“Meni je drago da Vlada Crne Gore svake godine je u Potočarima na obilježavanju genocida u Srebrenici. Mislim da je važno da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, solidarnosti sa svim žrtvama i šaljemo poruku nezaborava”, istakao je Abazović.
foto BUKA
Rekao je da će u tom kontekstu nastaviti svake godine da dolaze u Potočare.
“Da makar simbolički ukažemo na potrebu ponavljanja poruke da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa. Istina oslobađa i vjerujem da će regija, kada svi prihvatimo istinu, zaista krenuti možda jednim drugim putem, putem pomirenja i progresa. Uvijek dolazim kao prijatelj svih ljudi. Ne pravim nikakve razlike među žrtvama”, istakao je Abazović.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel objavio je poruku povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu.
“Danas se prisjećamo tragedije genocida u Srebrenici. Naša srca su sa porodicama i njihovim najmilijima koji su pretrpjeli nemjerljiv gubitak. Nikada nećemo zaboraviti. Borba protiv mržnje, poricanja i retorike podjela — ovo je najbolji način da se izgradi bolja budućnost za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan”, kazao je Michel na Twitteru.
Mi, majke, ponosne smo da smo uspjele obilježiti mjesto genocida i zločina, bijelim nišanima smo ispisale historiju. Svaki nišan govori o sebi, svaki nišan ima svoju priča. Ne postoji ni jedna gumica koja može izbrisati ovo što je se nama desilo, izjavila je danas u specijalnom programu RTV BIR, koji se realizuje uživo iz Potočara, Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, prenosi Anadolu.
Agencija MINA objavila je da je Subašić ovom prilikom govorila o borbi za istinu i pravdu, koju majke vode kroz sve ove godine.
“Svaki čovjek ima pravo na svoje obilježje kad umre, onaj koji se ne pronađe, neće biti zabilježen da je živio. Zato se mi borimo da se istina zna, da naše majke imaju mezar na koji će otići. Ja sam majka koja je ukopala sina ovdje, s najmanje dijelova tijela, kako bi bila primjer drugim majkama da to urade. Imam ovdje u Memorijalnom centru nišan, upisalo se da je moj Nerko rođen u Srebrenici. Često odem, zagrlim njegov nišan, ispričam se s njim. Žao mi je majki koje neće imati tu priliku”, kazala je Subašić.
Podsjetila je na nedavni sastanak koje su majke imale sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guttersom, kazavši da su u planu mnogi projekti kojim će se doprinijeti istini o genocidu.
“Tražile smo da se napravi jedna spomen soba, kao što imaju Jevreji, koja će biti posvećena Srebrenici i u kojoj će se naći sve stvari s kojima smo se mi borile kako bi pravdu dokazale i kako bi ona bila zadovoljena. Tražili smo jednu stolicu za genocid. Na državnom nivou tražile smo da se formira fond da, kada nas ne bude, mladi mogu praviti konferencije, kako se ne bi zaboravilo šta se desilo ovdje, da prave memorijale. Sredstva bi služila i za dženaze i sahrane za porodice koje ne mogu to finansirati, jer dok traje vijeka i svijeta trajat će iskopavanje. Ovo se ne završava ove ili iduće godine, jer oni koji su činili zločin neće da progovore o masovnim grobnicama” istakla je Subašić.
Iako je na kamenim pločama u Memorijalnom centru uklesan broj o 8.372 žrtava genocida, Subašić kaže da je taj broj daleko veći, te da je po evidenciji udruženja porodica ubijeno 10.701 osoba.
“Na kamenu piše brojka 8.372, koju je usvojila komisija koju je formirao visoki predstavnik Paddy Ashdown. Ta brojka je navedena da je u periodu od 10. do 19. jula ubijenih, ali po našoj bazi podataka radi se o 10.701 ubijenoj osobi”, navela je Subašić.
Kazala je da je u planu porodica žrtava da se napravi stub časti i stub srama.
“Na stub srama stavit ćemo imena svih onih koji su negirali genocide, koji su pomogli da se genocid desi, koji su učestvovali u genocidu. Već su tu imena dva visoka predstavnika koji će biti stavljena na stubu srama. Također, ima tu i imena domaćih osoba . Na stubi časti bit će oni koji su pomogli da se dođe do istine, koji su zaustavljali zločine. Plan nam je i da u jednom ćošku Memorijalnog centra napravimo jedan nišan, da poslije 30 godina ispišemo imena onih koji nisu pronađeni. Na njemu će pisati njihovo ime i prezime, i pisat će da nisu pronađeni, ali da se zabilježi da su živjeli. Nadam se da će biti džamija blizu našeg centra. To su moje želje i da rahat odem na bolji i pravedniji svijet”, kazala je Subašić.
foto BUKA
Subašić je ukazala na važnost presude “Stanišić i Simatović”, kojoj je presuđeno učešće Srbije u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
“Zadnja presuda je od historijske važnosti, kako je rekao glavni tužilac ‘više nikada niko više ne može reći da je u Bosni i Hercegovini građanski rat ili konflikt, nego da je bila agresija od strane Srbije i Hrvatske’. Zar se moglo bolje završiti? Nije. Majke su te koje smo jasno i glasno govorile šta se desilo i borile se za tu pravdu”, istakla je Subašić.
Ukazala je i na činjenicu da još uvijek nije podignuta ni jedna optužnica za negiranje genocida, naglasivši da je to sramota.
“Nažalost, Sud Bosne i Hercegovine je više politički sud, nego pravni sud. Veliki broj sudija je podobnih, jer su njih postavljale stranke. Kad budu otišli podobni, a došli sposobni, onda će biti pravde za sve majke koje traže pravdu”, kazala je Subašić.
Poručila je da će “uprkos onima koji rade protiv Bosne i Hercegovine, ova zemlja koja je preživjela genocid, preživjeti sve napade”.
“Bosne i Bošnjaka će biti, kako god to ko mislio”, poručila je Subašić.