Izložba „Nova religija” britanskog umjetnika Damiena Hirsta biće otvorena u četvrtak, 17. marta u 19 časova, u Muzeju savremene umjetnosti u Banjaluci. Riječ je o izložbi jednog od najznačajnijeg umjetnika današnjice i Banjalučani će u njoj moći uživati potpuno besplatno.
Hirst je prije nekoliko godina proglašen i najmoćnijim u svijetu umjetnosti. On je jedan od najuticajnijih, najinovativnijih i najuspješnijih umjetnika današnjice, koji je dobitnik prestižne Turnerove nagrade (1995.), a izložbu “Nova religija” u Banjaluci organizuju Muzej savremene umjetnosti RS, British Council i Paul Stolper Gallery.
Damien Steven Hirst, rođen je 7. juna 1965, engleski je umjetnik i kolekcionar. On je najistaknutiji član skupine poznate kao Mladi britanski umjetnici (Young British Artists ili YBAs), koji su dominirali na umjetničkoj sceni u Velikoj Britaniji tokom 1990-ih. Međunarodno je poznat, a navodno je i britanski najbogatiji živući umjetnik s bogatstvom u vrijednosti od 215 miliona funti.
Damien Hirst nekad je bio siromašni umjetnik iz Leedsa, a danas je najbogatiji i jedan od najpoznatijih umjetnika svijeta. Članove Mladih britanskih umjetnika uz Hirsta činili su Tracey Emin, Sarah Lucas i Mark Wallinger. Mnogi od njih školovali su se krajem osamdesetih na londonskome Goldsmiths Collegeu, a njihova prva velika izložba postavljena u skladištu privukla je mnoge uticajne kolekcionare, među kojima i Charlesa Saatchija.
Duša na ljestvicama Jakovljevim (The Soul on Jacob’s Ladder)
(2005), fotografija Prudence Cuming Associates, Paul Stolper Gallery ©
Damien Hirst and Science Ltd. Sva prava pridržana, DACS 2016
Hirst je zapravo 1987.godine i osmislio grupnu izložbu pod nazivom “Freeze”, i bio njen kustos, a smatra se da je ova izložba bila odskočna daska ne samo za Hirsta nego i za čitavu jednu generaciju britanskih vizuelnih umjetnika.
Od kasnih 1980-ih Hirst kroz raznovrsne kombinacije instalacije, skulpture, slika i crteža istražuje složene odnose umjetnosti, života i smrti. Kroz svoje radove Hirst istražuje savremene sistema vjerovanja i postavlja im izazove, te secira neizvjesnost u srcu ljudskog iskustva.
Hirstova djela, među kojima su slike na kojima su tačke, ovca i morski pas u formaldehidu, često su šokirala publiku. Hirst je umjetnik koji šokira svojim djelima, suprostavlja se autoritetima i razbija mitove društva u kojem živimo.
Hirst je, paralelno sa skulpturalnim djelima, radio na neograničenom nizu slika s tačkama generičkog naziva Farmaceutske slike / The Pharmaceutical Paintings. Govoreći o njima kaže da je to „naučni pristup slikarstvu, onako kako farmaceutske kompanije naučno pristupaju životu”. Hirstove slike s tačkama spadaju u najprepoznatljivije u savremenoj umetnosti; univerzalno su priznat simbol koji nadilazi granice kulture i jezika.
NAJPOZNATIJA DJELA
Među najčuvenije i najpriznatije radove Damiena Hirsta ubrajaju se, između ostalih, i Fizička nemogućnost smrti u svijesti živog stvora / The Impossibility of Death in the Mind of Someone Living (1991.) – stakleni rezervoar s ajkulom u formaldehidu, Za ljubav Božju / For The Love of God (2007.) – platinski odljev ljudske lobanje iz 18. vijeka optočen s 8.601 briljantom, te Apoteka / Pharmacy (1992.) – umjetnička postavka apoteke u prirodnoj veličini.
Slavlje smrti Hirst je demonstrirao 2007. godine već spomenutim i planetarno poznatim radom Za ljubav Božju. Ovo djelo se sastoji od ljudske lobanje iz 18. vijeka, obložena platinom na koju je precizno aplicirano preko 8.000 savršenih dijamanata, dok čelo krasi slavni „Skull Star“ dijamant. Ovaj rad je prodan za nevjerovatnih 50 miliona funti, dok neki skeptici tvrde da umjetnik još uvijek nije prodao ovaj rad.
Fizička nemogućnost smrti u svijesti živog stvora / The Impossibility of
Death in the Mind of Someone Living (1991.) – stakleni rezervoar s
ajkulom u formaldehidu
Hirst je umjetnik koji je odbio titulu akademika koju mu je ponudila Kraljevska akademija, institucija koju je osnovao kralj George III. davne 1768. godine.
Od 1987. godine širom svijeta je postavljeno 80 samostalnih izložbi Damiena Hirsta, a njegovi radovi uključeni u preko 260 grupnih izložbi.
Za ljubav Božju / For The Love of God (2007.), foto: www.damienhirst.com
NOVA RELIGIJA – O IZLOŽBI U BANJALUCI
“Umjetnost se bavi životom, a i ne znam čime bi se drugo i mogla baviti… kad ničeg drugog nema.”
“Ima neka rupa u ljudima. U svakome. U meni. Tu rupu treba popuniti, i nekim ljudima je popunjava religija. A drugima umjetnost.”
“Cijela ta ideja da nauka zapravo liječi, da nekoga može i vaskrsnuti. To je nauka kao nova religija.”
Damien Hirst – Nova religija, katalog izložbe, Paul Stolper Gallery, London
Izložba “Nova religija” predstaviće radove grafika u tehnici sitotiska i verziju skulptura. Otvaranjem izložbe u MSURS u Banjaluci započinje prvo predstavljanje umjetničkih radova Damiena Hirsta u široj regiji, a u BiH ovu izložbu moći ćete pogledati jedno u Banjaluci.
Izložba istražuje kompleksne odnose između medicine i vjere, te umjetnosti i religije; što su centralne teme koje već dugi niz godina zaokupljaju Hirsta. Od 2005. godine, kad je prvi put postavljena u galeriji Paul Stolper, “Nova religija” je prikazana u Oslu, Moskvi, Veneciji, Sofiji, Londonu i Gdansku. U Banjaluku je izložba stigla iz Poljske gdje je nakon višemjesečne postavke izazvala veliku pažnju publike.
“Nova religija” jezgrovito apostrofira Hirstovu obradu tema kojima se on u proteklih 25 godina pretežno bavi, promišljajući kroz svoj rad pitanja kao što su uvjerenja, smrtnost, ljubav, zavođenje i potrošnja.
Izložbom „Nova religija“ Hirst želi da nas podstakne na razmišljanje o četiri važne stvari u životu: religiji, ljubavi, umjetnosti i nauci, koje su, prema njegovim riječima, samo instrumenti koji nam pomažu da pronađemo svoj životni put.
Postavka je osmišljena kao kompaktna cjelina sa četrdeset četiri grafike i četiri skulpture koje čine „Novu religiju“ a funkcionišu kao ciklus fresaka – od Stvaranja svijeta do Posljednjeg suda. Ovi intrigantni radovi okružuju oltarsku ikonu s krstom optočenim pilulama u obliku dragulja, dječjom lobanjom i srcem obmotanim bodljikavom žicom, te pilulom isklesanom u mermeru. Ovi elementi koji čine „New Religion“ tvore kapelu posvećenu želji da se smrtnost drži pod kontrolom, želji koja u isti mah ne može pomoći u suočenju sa smrću.
Koristeći se ovim univerzalnim temama, Hirst u svojoj „Novoj religiji“ suprotstavlja nauku i religiju, stavljajući ih u specifičan dijalog, onako kako ih obično ljudi percipiraju, sa jedne strane osjećajan, prisan i topao, u duhu religijskih i metafizičkih konotacija, dok je sa druge strane istovremeno analitički hladan i odbojan, pod uticajem atmosfere i osjećanja vezanih za medicinske profesije.
Ukazujući na to kako je savremeni pristup životu pod sve većim uticajem farmaceutskih industrija polako potisnuo religiozan osjećaj prema životu koji treba da odloži smrtnost, Hirst stvara novu vrstu ikonografske sinteze koja, u zavisnosti od kulturološke sredine u kojoj se prikazuje, može da izazove različite nivoe tumačenja.
Nova osnova za duhovnu strukturu danas postaje farmaceutska industrija, nauka ima zadatak da ponovo definiše pojam religioznosti, dok umjetnost oblikuje novog, racionalnog, modernog i pragmatičnog mislioca, otvorenog za sve izazove današnjice. Ova po mnogo čemu intrigantna i kontroverzna postavka u osnovi pozicionira umjetnost kao novu religiju, a izložbeni prostor kao novi hram, koji treba da privuče sve više sljedbenika.
Lobanja ispod kože (The Skull Beneath the Skin) (2005), fotografija
Prudence Cuming Associates, Paul Stolper Gallery © Damien Hirst and
Science Ltd. Sva prava pridržana, DACS 2016
„Mene više zanima to što religija ljudima popunjava neku prazninu. Tako na to sada gledam. Ima neka praznina u ljudima: u svakome, u meni, koju treba popuniti. Neko to popunjava religijom, a drugi umjetnošću. Ne mislim da je religija odgovor, ali pomaže. Ja na sličan način koristim umjetnost za popunjavanje te praznine. To je samo pitanje pogleda na svijet: optimističan pogled, umjesto da svijet vidiš kao brutalnu močvaru. Što on i jeste. Ali, da bi živio, treba ti nešto više od toga. Religija pomaže, ali je, u stvari, razočarala.“
Citat je preuzet iz razgovora Damiena Hirsta sa Šonom O'Hejgenom (Sean O'Hagan), objavljenom u katalogu koji prati izložbu.
Iz Muzeja savremen umjetnosti RS rekli su da je izložba „Nova religija“ Damiena Hirsta pokazala spremnost i želju ove institucije za predstavljanjem velikih međunarodnih projekata koji kroz izložbe, profesionalne edukacije i dodatne sadržaje, široj javnosti žele predstaviti najznačajnije tokove savremene umjetnosti.
“Prilika da se u našoj instituciji predstavi umjetnost Damiena Hirsta, koja u svojoj komunikacijskoj genezi ruši granice između različitih jezika i kultura, stvarajući univerzalnu simboličku vrijednost unutar savremene umjetnosti, posebna je privilegija kako za stručni tim Muzeja tako i za našu publiku, koja će se po prvi put upoznati sa djelima, slobodno rečeno, najkontroverznijeg i najintrigantnijeg umjetnika današnjice”, rekli su iz MSU RS.
Izložba “Nova religija” u Banjaluci će biti postavljena do 27. maja, a ulaz je slobodan, dok su vrata muzeja za posjete otvorena od 10 do 22 časa.