“Stanje na Bardači po pitanju vode je izuzetno loše, jer je od 11 jezera ostalo samo dva pod vodom u ovom periodu godine. U pogledu biodiverziteta, stanje je još gore, s obzirom da ribe, vodozemci kao i ptice zavise od prisutnosti vode u jezerima/ribnjacima”, rekao je za BUKU Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Na ekološki problem u Komplesku Bardača stručnjaci već godinama upozoravaju, ali situacija se na ovom, nekad prirodnom blagu, nije promijenila. Sada je područje gdje su bila jezera pretvoreno u poljoprivredno zemljište na kojem je posađen kukuruz.
Iz Centra za životnu sredinu već duži niz godina zagovaraju kod nadležnih institucija da se ozbiljno pristupi problemu upravljanja ovog područja, da se izvrši revizija imovinsko-pravnih odnosa i tako zaštiti javni interes. Učestovali su u pripremi i proglašavanju Bardače Ramsarskim područjem, kao i pokretanju inicijative i formiranja radne grupe za proglašenje ovog područja zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrom, ali se, kažu, godinama nisu pomjerili dalje od sastanaka i obećanja.
Viktor Bjelić kaže da iako su nadležne institucije u nekoliko navrata na inicijativu Centra za životnu sredinu organizovalo sastanke i formiralo radnu grupu koja je imala zadatak da pripremi prijedlog za proglašavanje ovog područja zaštićenim, ovaj prijedlog je vraćen od strane Vlade RS.
On kaže da je Bardača jedino močvarno stanište u Republici Srpskoj koje je proglašeno Ramsarskim područjem od međunarodnog značaja za ptice močvarice, a Bjelić dodaje i da močvare generalno predstavlju veoma važne ekosisteme koji obavljaju funkciju „bubrega“ Zemlje i mogu imati izuzetnu ulogu regulacije vodnog režima za vrijeme poplava kao prirodne retenzije.
Foto: Trenutno stanje na Bardači, foto: Centar za životnu sredinu
Kada je u pitanju biljni i životinjski svijet na ovom području Viktor Bjelić kaže da su sve životinjske i biljne vrste koje su bile prisutne na području Bardače su ugrožene isušivanjem jezera, što je dovelo do gubitka prisutnosti tih vrsta na ovom području.
„U protekle dvije godine, kao i danas, izostalo je gniježđenje ćubastog gnjurca, riječnog galeba, liske, čaplje kašikare i mnogih drugih vrsta. Obilaskom terena, veliki broj tzv. flotanih odnosno plutajućih biljaka je potpuno nestao, što nije za čuditi se jer ove biljke mogu živjeti isključivo u vlažnim područjima i uz prisustvo vode”, ističe naš sagovornik.
Da bi se situacija u ovom komplesu promijenila neophodno je što prije pristupiti proglašavanju ovog područja zaštićenim i pokrenuti proces revitalizacije. Naime, kako su biljne i životinjske vrste brzo nestale u odsustvu vode, tako bi se relativno brzo i vratile kada bi se voda i riba vratile u isušena jezera.
Prema riječima Viktora Bjelića ekološke posljedice nereagovanja nadlženih institucija kada je Bardača u pitanju su gubitak vrsta i staništa, te promjenom poljoprivredne kulture iz ribnjačke u oraničke zemljište je zagađeno pesticidima koji se koriste u proizvodnji kukuruza.
Na pitanje ko je, prema njegovom mišljenju, najveći krivac za ovakvo stanje u komplesu Bardača i da li će iko ikad ogovarati za to Viktor Bjelić kaže da su najveći krivci oni pojedinci i grupe koji su na veoma kontroverzan način omogućili privatizaciju preduzeća Ribnjaci a.d. Bardača iako ovo preduzeće nikad nije bilo u procesu privatizacije.
“Na taj način su omogućili današnjem ‘vlasniku’ da se ponaša u skladu sa svojim interesima zanemarujući vrijednost i značaj ovog područja za javni interes. Naravno, nadležne pravosudne i izvršne institucije vlasti se sada nalaze u nezavidnom položaju jer zbog nepravilnosti koje su urađene u prethodnih 10 godina nisu u stanju da obezbijede uslove za zaštitu i revitalizaciju Bardače”, ističe Viktor Bjelić.
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu kaže da je na Kompleksu Bardača registrovano 178 vrsta ptica, zbog čega je 2007. godine međunarodno prepoznata kao međunarodno vlažno stanište od značaja za ptice.
“Danas se svega nekoliko vrsta tamo pojavljuje, a vrste koje su bile karakteristične za to područje, kao što su crni ibis, liska, bjelobrada čigra, riječni galeb i ćubasti gnjurac, se tamo više ne gnijezde. Ove činjenice mogu dovesti do gubitka međunarodnog statusa“, rekla je Crnković Nataša.
Foto: Proces isušivanja jezera, foto: BUKA Arhiva
ZAŠTO BARDAČA NIJE ZAŠTIĆENA?
Podsjetimo da je stručnа osnovа zа uspostаvljаnje Zаštićenog kulturnog pejzаžа „Bаrdаčа-Donjа Dolinа“ izrаđenа 2007. godine od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i priodnog nasljeđa, ali akt o njenoj zaštiti još uvijek nije donesen.
Imajući u vidu ovu cjelokupnu situaciju uputili smo Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS pitanje da li rade na obnovi i/ili zaštiti ovog područja. Iz ovog Ministarstva nam kažu da aktivno rade na revitalizaciji močvarnog područja Bardača i da ovo Ministarstvo nije odustalo od njegove zaštite.
“Uostalom, i Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske predviđena je zaštita prirodnog dobra Bardača, koja je bila propisana i Prostornim planom do 2015. godine. Postupak proglašavanja zaštićenog područja nije završen i to iz razloga što je sam koncept zaštite prirodnog područja Bardače, iznesen u prijedlogu Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, sadržavao prijedlog izdvajanja tri posebne zone zaštite sa posebnim režimima, što nije bilo u potpunosti usaglašeno sa tada važećim zakonskim propisima. Naime, zahtjev za proglašenje zaštićenog prirodnog dobra upućen je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, prije zvaničnog stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona zaštiti prirode”, kažu za BUKU iz ovog Ministarstva.
Dodaju da stručne službe Ministarstva nisu bile u mogućnosti da u potpunosti provedu odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, a niti Zakona o zaštiti prirode iz 2002. godine, u kome nisu bile sadržane odredbe o načinu proglašenja prirodnih dobara u kategoriji koju je predlagao Zavod.
“Od Zavoda je tražena dopuna dokumentacije, da bi se obuhvatili potrebni katastarski podaci za parcele u obuhvatu zaštićenog područja, jer su u predloženoj Stručnoj osnovi date samo prirodne granice područja. Detaljni podaci od nadležnih geodetskih službi nisu dostavljeni predlagaču studije, Republičkom zavodu, niti Ministarstvu, tako da ni u konačnoj verziji, sva dokumentacija potrebna za proglašenje zaštite nije bila potpuna. Proglašenje zaštićenog prirodnog dobra-kulturnog pejzaža Bardača-Donja Dolina, pretpostavljalo je također ustanovljavanje nadležnog tijela za upravljača zaštićenog područja”, ističu iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Kažu da su u međuvremenu doneseni novi propisi iz ove oblasti i stvoren je pravni osnov da se ponovo pokrene postupak proglašenja ovog područja zaštićenim.
“Jedan od presudnih razloga zašto postupak zaštite Močvarnog područja Bardača nije završen je i nejasna situacija oko procesa privatizacije, odnosno i dalje su aktuelni sudski postupci za rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Pravobranilaštvo RS koje zastupa Republiku Srpsku u ovim sudskim procesima dostavilo je 20.08.2015. godine ovom ministarstvu presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci u pravnoj stvari tužitelja ‘Agroimpeks’ doo Banja Luka protiv tužene Republike Srpske, radi brisanja uknjižbe i upisa prava svojine, po kojoj je tužbeni zahtjev tužioca doo ‘Agroimpeks’, vezano za upis prava svojine na nepokretnostima, odbijen kao neosnovan. Protiv ove presude je izjavljena žalba ‘Agroimpeks’ doo Banja Luka i proces još nije okončan”; kažu i dodaju da je zbog aktivnih sudskih procesa i nemogućnosti imenovanja upravljača (opštine Gradiška i Srbac nisu prihvatile tu obavezu), nisu završene aktivnosti za okončanje postupka proglašenja područja zaštićenim.
Kada smo na prije tri godine pisali tekst o stanju na Bardači iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS rekli su nam da su pokrenuli postupak proglašenja prethodne zaštite područja Bardača – Donja Dolina u skladu sa članom 37. Zakona o zaštiti prirode.
“Na osnovu izvještaja Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa o uočenoj devastaciji područja Bardače, ovo ministarstvo je tražilo od Inspektorata Republike Srpske hitan izlazak nadležnih inspekcija i preduzimanje mjera u okviru zakonom utvrđenih nadležnosti. Formirana je i radna grupa sa zadatkom da pripremi dokument – stručno mišljenje na osnovu koga će biti definisan obuhvat zaštićenog područja, režimi zaštite, upravljač, te način finansiranja budućeg zaštićenog područja”, kazali su za BUKU iz ovog Ministarstva u februaru 2013. godine. Tada su i istakli su da će inspekcijske službe u okviru svojih nadležnosti kontrolisati stanje na terenu i preduzimati odgovarajuće mjere.
ŠTA JE MINISTARSTVO URADILO ZA TRI GODINE?
Na pitanje šta su uradili povodom zaštite ovog područja za tri godine iz ovog Ministarstva danas kažu da sve vrijeme, uprkos preprekama, radili na tome da se zaustavi dalja devastacija Bardače.
“Osim donošenja zakonskih propisa, usaglašenih sa evropskim direktivama, čime se stvorio prani osnov i otklonile sve prethodno navedene prepreke u vezi sa načinima proglašenja prirodnih dobara, stalno se pokušava naći rješenje za imenovanje upravljača i način finansiranja, ali lokalne zajednice Srbac i Gradiška nisu promijenile svoju odluku. Još ranije je formirana radna grupa za nastavak aktivnosti na uspostavljanju zaštićenog područja, koju čine predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, te nevladine organizacije Centar za životnu sredinu”, ističu.
Foto: Bardača prije isušivanja
Kažu i da je razmatrana situacija i da je konstatovano da se obuhvat zaštićenog područja treba smanjiti, da se svede samo na tri jezera u kojima još ima vode, međutim i dalje nema rješenja za problem vodosnadbjevanja, a to je pitanje statusa i funkcionisanja crpne stanice „Bardača“ i ostalih crpnih stanica u bližem okruženju.
“Osnovni preduslov za revitalizaciju područja i opstanak ornitofaune je obnavljanje jezerskih površina i ribnjačke proizvodnje u njima. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, nakon obilaska područja Bardače, dostavio je zadnji izvještaj dana 28.08.2015. godine, u kojem se navodi da samo u tri jezerska bazena ima vode. Konstatovano je da gubljenjem vodenih površina i preduzimanjem agrotehničkih mjera slika flore i vegetacije Bardače je u potpunosti izmjenjena. Na području Bardače dominiraju agrofitocenoze. Površine koje nisu pod agrofitocenozama su obrasle korovskom vegetacijom. Zabilježeno je 36 vrsta ptica”, objašnjavaju.
Na kraju iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da je do devastacije ovog područja došlo zbog neadekvatnog upravljanja ovim područjem i nedostatka finansijskih sredstava.
Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina 1992. godine ratifikovala Konvenciju o močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica, koja je poznatija i kao Ramsarska konvencija. Od tada su po ovoj konvenciji proglašena tri vlažna staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje, od kojih samo Park prirode Hutovo blato ima status zaštićenog područja u BiH.
Na kraju je važno istaći i da je u martu 2007. godine pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Zdravko Begović javnosti rekao da stavljanje Bardače na listu Svjetskog ramsardskog komiteta “obavezuje predstavnike vlasti i stručnjake da obezbijede zakonske i ekološke uslove zaštite života u ovom rezervatu prirode. U saradnji sa stručnjacima iz raznih oblasti, započeli smo rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kojim treba da budu definisane sve procedure za zaštitu močvarnog područja Bardače”.
Devet godina poslije, mnogo toga se promijenilo i stvarnost je drugačija od one o kojoj se pričalo u to vrijeme. Danas imamo samo dva jezera, a njih 9 je pretvoreno u privatno poljoprivredno zemljište na kojem se sije kukuruz, a biljni i životnjiski svijet gotovo je nestao. Ukoliko se nešto hitno ne promijeni naše područje će izgubiti važno stanište za mnoge ptice i biljke.