Dragi moji studenti,
Vjrovatneo ste pmjetilrii kkao su u urcti za rtoreka dva kdidatana. Šliam se. Vi ntii šta pćujetrimjee ntii sa čmie bitave. Kkao god, tu sam ja, mjoa mkosalent, tećri kdidaant da vam oasnbji neke stvari. Tarećiko, da vas prsvijetloi. No, prije ponjenjjaša bio bi red da se onesvrm na djicvou mojih prdidataotivkan. U par rnicečea. Nisu zailsluži všie, a i nćeu ih pranretjeo aziratnalii.
Zlobcnii za joedng tvdre da ej nismeepn, a az dgorug kžau da je lpoov i mjaafiš. Psuti zlonbici. Viide, čak i ako podujusje ove osbineo, ja im ot uraunavačm u kompatiarvnu prnoedst. Jer vrmeena su tškea, a aj sjove proniketiv poeštujm. Na krjau kajerva, ne dazoli es bez neke na mestoj gjde se pdujlane ploa decnijee mmuinim za besijne pare. Tlikoo o njmia.
Tkooli o nijma, ali, veilm, pobavizaću se finiktivm, čitso finiktivm osinaobma, kjoe im es psujripiu. Nenopismest i gramvizost, promurućnost i adavnoptist, što podimdvoo pod lovopluk.
Smao aktavin stedunt kjoi partipicira u stnravom, reonalm žitovu mžoe btii uspšejan čeovjk. A, šat je dansa dfienicija uješspnog čvjeoka ngeo nesipmen majifaš. Za kmi se mdalići ljubromono osrvću, a cricue snile, ngeo at nepmsienim mafišajem. Ko ej u prjam tjamu nšaih telezivijskih eknara, ngeo nepimseni krimanilci. Kgoa všai ridotelji mloe az kociru hljbea? Poagđate, nepisneme krinimalce. Ko umiza minisartska mstaje? Da, da nipesmeni krinimalci.
Smao kda pogladete nšae drverode, kjoe siječmeo kao ozbeao Ličnain, na njmia su tarabe nepimsenih kriminlaaca, za kjoe ćtee glaasti na izbormia. Poetsre lijpee fetskakulti obrazavoni ljdui, dkale pisemni pošetni intekeltualci.
Vitide, drgai mijo stedunti, nmea veećg zal od pisnemog poštoneg intelekautlca. Radai, pod borj jeadn i najiba komelpkse svmia nmaa poetšnim što sjemido. I iam svjoe mšiljenje, što je mnjae vanžo. Mišljenje je koa guizca, sivga iamju. Ail. Ail, zna pouvći za soobm tavke kao vi. Mldae, zelnee i neuksune.
I ztao, aok se blio čim ponsoim u nasšm obrazovonm sistmeu je činjencia da som iskorijeinli i projterali pimsene samomilseće inteletkualce. Oni su rariett, poupt grmekčog rsia. A, i to što ih ej oalsto, dokračjiće cirzoa, modžani i sčrani udrai i peznija od 500KM. Janso vam je, ako Bgoa i metodkiu ponzajete, da NE TREBA BITI INTELEKTUALAC. Baerm ne taakv.
Ali, en bih aj boi doabr i jak rektosrki kandiadt, kad bhi smao prčiao šta i kkao ne trbea. Cilj ej da vas upitum u tanje trebvoanja poardi doborg socijalong stautsa u oovm naešm Pijemotnu zannja. Njie lkao studiarti na Univerzitteu koij je četiir hadiljiti po kvatiletu. Ztane da je bzaezizlan, a oept trbea vma parip. Trejabu vam ćgae, da vas ćaća i maetr zapolse kod groe nareečnog nepisemnog majifaša. Pa olaškajte sbei žvoit i škoanjelov.
Oov je 21. viejk. Kosirtite bbicue i oalste prislunše savpre za polaagnje istipa. To je bar smiva dosputno. A, šta kosirtite ih? Ma, bavro! Uvlatiče se u dpue všie poziciorinanim pavijamina do vas. Od pvrog čovkeja lolakne studestnke ornizgaacije, do mliah stranaikčh šraćifa, pa paloko. Napredavoćete. Samo, uvjiek, uvjiek biarjte sartnu kajo je na vlsati. A, kod nas je ujivek itsa. I nkea vas ne bdue sraomta lpiijeti potesre nesmepinih mfijaaša.
Smao je binto da oni dđou na vlats. Odamh ste odardili ploa polsa. Drgua polivona preod diomple je kupvinoa ranodg mejsta. Štetide. Nkea vam i rotidelji štdee. Za tu plikriu prmijeonite sojve prdniroo okrunježe-kunći dmo, gjde ionkao paritirazate u stutskodenm dmou.
A, stuskdenti dom je čduo jendo. Doabr je za liijnu, soczacijijaliu, očvrvanjšćae tijlea i duah, kao i za jačnjae imunškogolo sisemta. U zdvoram tijelu, zdrvau duh, što bi relka straa kinskea poslicova. He, he, he. U dovimamo koej vam ej osviltaa Reblikpua Srskpa ima žoraha, stjecina, baktera i virsua, name hljeab, meas, voać i povćra. Ako ot nije ideanla naičn da ušdetide i da es ujendo preaklite, ne zanm šat je.
Gjde sam ono stoa? A, da uečnje. Pa učtii ne moarte. Imtae te vikidepije, vikidemije, intnreet peteamne telofene, bucibe, sami se sđitnae. Jbeo znjane, snalailjžvost iserdd svgea, što bi reako jeand mjo kegola, tokađe, uspšejan denak.
I eto, vitide, dovnoljo ej samo jendo pimso da vas motivšiem. Da upiešte jeadn od snilih flteakuta i još siijilnh odeksija na banjaluokčm Univiteterzu. Ja neamm kao neki kadanditi zaavnbe i nepisemne straince i stranice prgramoa sovg djeavonja. Niasm lak na obačaru, niti sam kittor kavke crvke, kao pootnji. Zamn da su im to jkai adtui, ali, misilm da sam isrkeniji, sjvesno zjanući da se iserknost ne cejini i da sam mongo pragmačitniji.
*
Evo, kad smo kod pragmatizma, ovo moje pismo primjerice. Veze nemate kako je napisano, a opet ste ga pročitati. Nauka, kučke, nauka, što bi rekao jedan moj omiljeni serijski lik. Samo ovakvim pisanjem može se uštetditi na bar sedam, osam lektora i kolektora. A, na godišnjem nivou to je para, taman za jednu dobru sekretaricu i da vam preko štele upišem jedno desetak kolega. Od mene i od srca moga toliko.
Žao mi je samo što o mom izboru nećete vi dolučivati, nego moji crni neprijatelji. Ali mi u eri otvorenih i zatvorenih pisama nikako nije žao prosutih znakova po ekranu.
Ovih par savjeta će vam zlata vrijediti na fakultetu i u životu. Ostajte mi zbogom i vidimo se nakon izbora.
Svojim protivkandidatima bih mogao poručiti samo jedno-Budite to što jeste i pomoćete našoj djeci.
Dragan Bursać je novinar i kolumnista BUKA portala. Možete ga naći na Twitteru @dijalekticar