Foto: BUKA
Poslanici
Narodne skupštine Republike Srpske sutra će glasati o prijedlogu izmjena
Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta.
Nakon
višemjesečnih uzaludnih upozorenja i pozivanja da se zaštiti sloboda govora i
povuče skandalozna odredba koja klevetu kvalifikuje kao krivično djelo, predstavnici
vlasti u Republici Srpskoj ipak su ostali pri ovom prijedlogu.
Ovom
prijedlogu suprostavili su se medijski radnici, aktivisti, predstavnici
međunarodnih organizacija, opozicione partije u Republici Srpskoj, predstavnici
međunarodnih organizacija kao i sami predstavnici Evropske unije u Bosni I Hercegovini.
Očekivanja
Evropske unije su bila da će se zakon o
kriminalizaciji klevete povući sa dnevnog reda tekuće sjednice Narodne
skupštine RS, jer je on u potpunoj suprotnosti sa evropskim putem. U Briselu su,
prema izvorima BUKE razočarani činjenicom da će se o ovom prijedlogu ipak glasati
sutra.
Iako
predstavnici vlasti ističu da je kleveta kriminalizovana u mnogim zemljama
članicama Evropske unije, stručnjaci smatraju da to nije razlog da se ona ponovo
uvodi kod nas naročito imajući u vidu opšte nepovjerenje u pravosuđe u Republici
Srpskoj.
Jovana Kisin, advokatica iz Banjaluke, kaže da godinama Savjet
Evrope i Evropski sud za ljudska prava postavljaju standarde i izrađuju
smjernice u kojima je nedvosmisleno sadržan stav da se kleveta tretira kroz
građanski postupak, a ne krivični i da, ukoliko države nisu odstupile od
krivičnog gonjenja za klevetu, kazne ne prelaze iznos 1 000 eura.
Kisin
napominje da se svi pravni sistemi evropskih država se razlikuju, pa je je
besmisleno porediti samo jedan član jednog zakona, bez sprovođenja opsežne
analize opštih odredbi krivičnog zakona, procesnih zakona, nezavisnosti
pravosuđa i mnogo drugih elemenata koji direktno utiču na položaj optuženog
lica u krivičnom postupku.
“Iako
su propisane kazne daleko iznad evropskog prosjeka, nije suština problematike
ni u samoj visini kazne. Krivičnopravna narav kazne važnija je od pitanja da li
je kazna mala stoga je nelegitimno i nesrazmjerno miješanje vlasti u sklopu
krivičnog postupka za bilo koji oblik izražavanja osim onog koji podstiče
mržnju i netrepeljivost”, rekla je Kisin za BUKU.
Ona
napominje i da „evropske prakse“ podrazumijevaju i države koje su
dekriminalizovale klevetu pa je jako pogrešno pozivati se samo na države koje
to još nisu učinile sa tendencijom ukidanja jer je dekriminalizacija klevete put kojim Evropa ide i upravo
dekriminalizacija klevete predstavlja evropski standard i cilj a ne suprotno.
“To
je put kojim smo išli i mi i u taj put su uložena ogromna sredstva u obuke
sudija, advokata i medija koje nažalost neće vrijediti ništa ukoliko se ovaj prijedlog
usvoji. Evropska praksa, pa čak i u državama u kojima je zadržana kleveta u
krivičnom zakonu je takva da je kleveta definisana na drugačiji način nego u Prijedlogu,
da se slučajevi klevete vrlo rijetko procesuiraju a i kada se to i desi kazna
ni u jednom predmetu nije prešla iznos od 1 000 eura. Međutim, ralog za
dekriminalizaciju nije samo vrsta i visina kazne, već i sva druga ograničenja
slobode i miješanja države kao što su zabrana napuštanja države, pritvor,
zabana bavljenja profesijom, suzpenzija, kriminani dosije itd. Pored
isključenja krivične odgovornosti za sadržaje koji su od javnog interesa,
države koje su zadržale klevetu u krivičnom zakonu imaju različia procesna
rješenja, pristup sudu, izvođenje dokaza, učešće oštećenog i kao najvažniji
argument imaju nezavisno i efikasno pravosuđe”, ističe Kisin.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za
ljudska prava, na javnoj raspravi o kriminalizaciji klevete koja je održana u
Banjaluci, rekao je da je Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija zauzeo
stav da države treba da razmotre dekriminalizaciju klevete, a mi smo to uradili
prije 20 godina i možemo se pitati zašto se sada 2023. godine vraćamo unazad.
“Mi smo na raspravi koja je održana prilikom
donošenja ovog Nacrta zakona vidjeli kako se naši poslanici pozivaju na lične
slučajeve i govorili su kako je njima jako teško jer ih neko kleveće. Međutim,
prema praksi Evropskog suda, oni su dužni da trpe takve kritike i prema njima
mora da postoji veći stepen tolerancije od bilo kojeg drugog običnog
građanina”, istakao je Lučka koji dodaje da smo dvadeset godina proveli smo da
ekukujemo sudije i tužioce o građansko-pravnim standardima o zaštiti od klevete
i sada sve to izvrćemo naopačke i treba da ponovo edukujemo ljude kako da sude
u krivičnim zakonima o kleveti.
Specijalni
izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu mišljenja i izražavanja, predstavnik
OEBS-a za slobodu medija, specijalni američki izvjestilac za slobodu
izražavanja u zajedničkoj deklaraciji su naglasili da kleveti nije mjesto u
krivičnim zakonima i da to nije opravdano ograničenje slobode izražavanja,
odnosno da klevetu treba eliminisati iz svih krivičnih zakona i po potrebi
zamijeniti odgovarajućim građanskim zakonom.
Milorad Mitrović, sekretar Sindikata
uprave Republike Srpske, za BUKU je rekao je da su predložena rješenja daleko od
evropske prakse i standarda slobode izražavanja koja je propisana Evropskom
konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
“U
obrazloženju pomenutog nacrta se samo pominje da su u nekim zemljama Evropske
unije ova djela propisana krivičnim zakonodavstvima, ali bez da se sagledaju
drugi efikasnijih mehanizama zaštite prava i sloboda na izražavanje. Predlagač
nam nije argumentovao zbog čega ova djela uvodi u Krivični zakonik, u skladu sa
kojim evropskim standardima i vrijednostima, koja je to domaća i sudska praksa
koja je pokazala cjelishodnim da se ova djela inkriminišu”, rekao je Mitrović
za BUKU i pominje da neodređenost, nejasnost i uopštenost definicije klevete
nije u saglasnosti sa osnovnim postulatima demokratski uređenog društva niti su
u skladu sa pomenutom konvencijom.
“Ukoliko
bi se ovako nejasna predložena rješenja primjenila u našem pravnom sistemu
imali bismo pravnu nesigurnost koja bi definitivno dovela do zloupotreba i
ograničavanja prava i sloboda građana”, rekao je Mitrović.
Advokat Aleksandar Jokić rekao je da je licemjerno pozivati se na evropsku praksu, a zanemariti
njihove savjete i sugestije.
„Najveći problem nije isključivo vezan za KZ
RS, nego za procesni zakon, ZKP. Naime, naš sistem ne poznaje privatnu krivičnu
tužbu, što znači da za ova djela, ako se prijedlog usvoji, gonjenje preduzima
javno tužilaštvo nakon prijedloga oštećenog, ali tužilaštvo je to koje odlučuje
da li će pokrenuti istragu i da li će podići optužnicu, oštećeni na to ne može
da utiče. To je rješenje kakvo ne postoji ni u zemljama u regionu. Upravo sa
ovim je povezan niz problema za koje se ne naziru rješenja. A drugi, možda
jednako bitan problem, jeste nedovoljna određenost predloženih krivičnih djela
i njihova neusklađenost sa postojećim propisima“, rekao je za BUKU Jokić.
Na pitanje koliko je problematično pozivati se
na evropske prakse, imajući u vidu stanje društva u kojem mi živimo, jer se
mnogi boje da će ovaj zakon biti zloupotrijebljen od strane političara, a da na
sudovima neće dobiti adekvatnu zaštitu, Jokić kaže da je sve ovo problematično iz
više razloga.
„Spomenuo sam institut privatne tužbe i to je jedna
od bitnih razlika. Zatim stepen nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, medijskih
sloboda, načina izvještavanja javnih servisa… Plašim se da mi nismo čak ni
uporedivi, a kamoli da se pozivamo na praksu zemalja u zapadnoj Evropi.
Licemjerno je pozivati se na njihovu praksu, a zanemariti njihove savjete i
sugestije.Tužioci će biti ti koji će odlučivati šta je uvreda, a šta kleveta
prema njihovom stavu i na osnovu toga procesuirati građane“, ističe Jokić.
U
Banjaluci je juče održan protest medijskih radnika, predstavnika civilnog
sektora, aktivista, predstavnika opozicionih partija i zainteresovanih građana prije
početka Narodne skupštine sa jasnim pozivom da se ovaj Prijedlog zakona povuče.
Predsjednik Kluba novinara Banjaluka
Siniša Vukelić, u ime novinara obratio se okupljenim građanima, rekao je da smo u
poslednje dvije decenije samo u jednom zakonu bili ispred regiona, pa čak i EU.
“Prije
više od 20 godina ukinuli smo krivično djelo klevete i bili smo prvi u regionu.
Prije FBiH. Time smo se ponosili. Sada je vlast Srpske odlučila okrenuti leđa
UN, Savjetu Evrope, OEBS-u, Evropskoj komisiji. Poručila je zaštitnicima
ljudski prava i sloboda, novinarskim udruženjima, udruženjima građana da ih ne
zanima šta pričaju i da žele da se zaštite od istine. Zato je ovo pitanje
slobode svakog pojedinca ovdje”, rekao je Vukelić.
Izjave
predstavnika vlasti da novinari žele slobodu klevete, te da zemlje EU takođe
imaju kriminalizovanu klevetu smatra namjernim iskrivljivanjem istine.
“Namjerno
iskrivljuju činjenice da, kleveta je u nekim zemljama u krivičnom zakonu, ali
moramo znati da su to zemlje poznate po poštenom suđenju, sudijama i tužiocima,
koje ne kontrolišu političari. Ponavljaju da su smanjili kazne i da time
trebamo biti zadovoljni, nama nikada nije ni bio u kazni već u krivičnom
procesu koji može trajati pet godina. Možete dobiti desetine takvih prijava jer
njih neće plaćati funkcioner i političari već vi, iz budžeta Srpske. Cijeli
sistem, policija i tužilaštvo će o vašem trošku biti upregnuti da dokažu da ste
oklevetali komšiju ili nekog funkcionera”, rekao je Vukelić.
Dragomir Vasić, poslanik SDS, na jučerašnoj sjednici NS
RS rekao je da SDS neće podržati zakon o kriminalizaciji klevete zbog straha od
pravosudne zloupotrebe zakona od strane vlasti.
“Sada
nije momenat za donošenje ovakvog zakona, jer su pred Republikom Srpskom
izazovni dani zbog pritiska međunarodne zajednice, Ustavnog suda BiH i loše
ekonomske situacije koja nam predstoji. Strah od upliva politike oko ovog
zakona je veliki. Zakonska norma mora biti vrlo precizna, a to se u ovom
prijedlogu zakona ne vidi”, rekao je Vasić.
Što
se tiče odredbi o iznošenju ličnih ili porodičnih prilika, Vasić je istakao da
je ova odredba zakona takođe neprecizno određena.
“Šta
je opravdani interes? Istinitost ili neistinitost se ne dokazuju. Opet, nema
krivičnog djela ako to nije učinjeno iz namjere omalovažavanja. Znači da ipak
imamo dokazivanje istinitosti”, istakao je Vasić.
Na
kraju je važno spomenuti da je u Bosni i Hercegovini, kleveta sve do 1999.
godine potpadala pod Krivični zakon. U zemljama bivše Jugoslavije, posebno je
član 133. Krivičnog zakona, nazivan “verbalni delikt” korišten za obračunavanje
sa neistomišljenicima, i brojni su primjeri kada su građani osuđeni na
zatvorske kazne zbog navodnog kršenja odredbi ovog člana.
Početkom
XXI vijeka kleveta i uvreda su dekriminalizovane i tada su zakoni o zaštiti od
klevete ocijenjeni kao dobro skrojeni i u skladu sa međunarodnim standardima
slobode izražavanja, a sada novim Zakonom koji će od sutra vjerovatno biti prihvaćen
u Republici Srpskoj vraćamo se korak unazad. Sve to uticaće na slobodu govora u
Repubublici Srpskoj, a novinari koji su često na meti političke elite nalaziće
se u još nezavidnijem položaju. Pored novinara i medijskih radnika pod rizikom od
tužbe za klevetu su i svi građani Republike Srpske.