Kako doznajemo od studenata Filozofskog fakulteta, Dževad Jahić ne drži se propisanih Zakona o visokom obrazovanju. Nastava iz predmeta koje vodi prof. dr. Dževad Jahić, održava se neredovno, ili onda kada to po slobodnom nahođenju, bez ikakvih konsultacija sa studentima, odredi Dževad Jahić. Ispitne rokove nepropisno ukida studentima i studenticama i ne drži se Zakona propisanog bolonjskim procesom, – studenti su, prema Jahićevom zakonu, dužni usmeno polagati ispite iz oba predmeta.
Nažalost, postoji još jedan problem koji studenti ovog fakulteta navode kao poguban. Naime, navodi se kako pojedini studenti i studentice uživaju protekciju profesora Dževada Jahića. Neki od studenata i studentica njegove ispite položili su, ili još uvijek polažu na veoma sumnjive načine. Ipak, kako kažu studenti i studentice – čini se da se ovdje ne radi o korupciji i mitu, nego o ozbiljnijem problemu koji se dovodi u vezu sa bošnjačkim nacionalizmom i privatnim poznanstvima na relaciji profesor – studentica/student.
„Kako mislite bošnjački nacionalizam?“ Pitali smo studenticu Filozofskog fakulteta. –„Na primjer, poznato je da se većina profesora našeg odsjeka bavi propagiranjem bošnjačkog nacionalizma, a studenti koji uživaju protekciju njihovi su podanici i jedni drugima nazivaju vjerske pozdrave.“, kaže jedna studentica.
„Bošnjački nacionalizam koji se sprovodi na Odsjeku za Književnost i B./H./S jezik, poznat je i medijima. Možda ne u tolikoj mjeri, jer se kritički glasovi protiv nacionalizma na ovom fakultetu brzo uguše. Ipak, studenti će i dalje pisati o svemu tome.“, dodala je studentica.
Detaljnije o ovom problemu, pročitajte u dopisu koji su napisali studenti:
26.4. uputili smo dopis dekanatu, Odsjecima za Knjizevnost i BHS. Nekoliko puta smo razgovarali sa prodekanom Lovrenovićem. Govori se da će sutra na sastanku kolegija biti predlozena smjena profesora Jahića sa predmeta s obzirom na konstantne probleme. Također istakao sam i sve one probleme koje ste napisali u vašim postovima bez spominjanja vaših imena. Franje Račkog 1, soba 10 | www.opsff.org |[email protected] | t: 033 253 137 | žiro: 1610000046970030 (Raiffeisen Bank BH d.d.)
Broj: 01-60/12
Datum:26.4.2012.god.
Dekanatu Filozofskog fakulteta
prof.dr. Ivo Komšić, dekan
n/r prof.dr. Dubravko Lovrenović, prodekan za nastavno-naučna pitanja Fakulteta
n/r Sekretara Azra Kreso
Predmet: Sistematika problema predmeta Historijska gramatika 1 i 2
Poštovani,
Studenti koji polažu historijsku gramatiku 1 i 2, dostavili su nam ovu analizu kako bi je mogli proslijediti dekanatu.
ANALIZA SILABUSA HISTORIJSKE GRAMATIKE 1
Prema Pravilniku Univerziteta u Sarajevu, član 7:
Nastava se organizira i izvodi prema utvrđenom rasporedu sati. Univerzitet odnosno fakulteti i akademije su dužni da objave raspored sati najkasnije 10 dana prije početka nastave. Raspored sati sadrži: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta, vrijeme (dan, sat) održavanja nastave, mjesto održavanja nastave (sale, laboratorije), ime/na nastavnika i druga uputstva o nastavi. Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove, način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu odjela najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Predmetni nastavnik obavezan je da u prvoj sedmici nastave upozna studente s planom rada na predmetu i dostavi ga studentima u pisanoj formi.
Izvor:
http://www.ff.unsa.ba/dokumenti/Pravila_studiranja_prviciklus_UNSA.pdf
O važnosti istog člana govori član 45. Zakona o visokom obrazovanju.
Prof. dr. Dževad Jahić je odbio studentima dati nastavni plan i program, jer ne želi svake godine diktirati isto. Zbog toga, studenti su bili primorani da se pozovu na Nastavni plan i program Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik iz akademske 2008/'09. godine, objavljen na web stranici Filozofskog fakulteta (http://www.ff.unsa.ba/dokumenti/npp/bhs_NPP10_11.pdf) – usaglašen prema tehničkim ispravkama Nastavno-naučnog vijeća od 16.10.2009.
– Prema silabusu u III semestru za Nastavnički smjer: 2 sata predavanja + 2 sata vježbi; a za kombinirani 2 sata predavanja + 1 sat vježbi. Prof. dr. Dževad Jahić nikada nije održao nijedan čas vježbi u III semestru.
Zbog navedenog studenti nisu upoznati sa literaturom: Antologijom starih bosanskih tekstova Maka Dizdara i Jezičkom baštinom doc. dr. Lejle Nakaš, pa su i ostali uskraćeni za ono što je vježbama bilo planirano i namijenjeno.
Zbog navedenih 2 sata/1 sat vježbi koje prof.dr. Dževad Jahić ne drži za studente Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik; te Odsjeka za književnosti naroda BiH, broj ECTS bodova ne može biti 5 (za studente Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik) i 4 (Odsjek za književnosti naroda BiH)
Prema članu 59. Zakona o visokom obrazovanju (Organizacija nastave):
(1) Nastava se realizira i izvodi prema utvrđenom rasporedu sati.
– Prema datom programu način provjere znanja nije održan. Prof. dr. Dževad Jahić je uskratio studente za rokove koje je sam propisao i usaglasio sa Nastavno-naučnim vijećem; a akademske 2011/'12. godine, uskratio im je januarski i februarski rok. U pomenutoj akademskoj godini, prof. dr. Dževad Jahić je održao pismeni ispit za studente 20. februara 2012. godine. Održani pismeni ispit je bio uslov za izlazak na usmeni dio ispita Historijske gramatike I, međutim, ni to svoje pravilo prof. dr. Dževad Jahić nije poštovao. Pomenuti pismeni ispit su položila dva studenta sa oba Odsjeka (uključujući i studente koji obnavljaju godinu, kao i studente koji su prvi put izašli na ovaj ispit). Od 05.3. prof. dr. Dževad Jahić je organizirao usmeno ispitivanje studenata prema sopstvenom rasporedu – svake srijede odgovara 10 studenata. Na prvi termin su mogli izaći samo studenti koji obnavljaju godinu zbog Historijske gramatike I. Isti ispit je odgađao dvije sedmice (odnosno, pomjerao je ispit sa srijede na četvrtak, dvije sedmice za redom).
– Na pomenutom pismenom ispitu, umjesto profesora, bila je kolegica (Dženana Hadžimešić) koja nije uposlenica Filozofskog fakulteta. Pomenuta kolegica nije magistrirala i nije zaposlena na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik, jer u tom periodu nije ni postojao konkurs za upražnjavanje novih radnih mjesta na Odsjeku.
Po Pravilniku Univerziteta u Sarajevu,
Član 3. Univerzitet, odnosno fakultet, akademija i visoka škola organiziraju i izvode dodiplomski studij iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti za koje su akreditirani. Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. U skladu sa (E)CTS obim studijskog programa iznosi 60 (E)CTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova u jednom semestru. Broj studijskih bodova za pojedini predmet određuje se prema ukupnom opterećenju studenta (teorijska i/ili praktična nastava, vježbe, seminari i sl.), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i sl.) i vremenu za učenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, završni ispit i sl.). Katedre na fakultetima (matične katedre) utvrđuju odnos (srazmjer) između jednog sata nastave i broja sati potrebnih za individualni rad studenta, koji utiču na broj studijskih bodova za predmet.
Član 5. Studijski program sadrži opće i posebne uvjete koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja, i to: 1. prikaz obaveznih i izbornih predmeta po studijskim godinama i semestrima; 2. broj sati individualnog opterećenja studenta po predmetu; 3. broj (E)CTS studijskih bodova za svaki predmet; 4. druge oblike nastave za sticanje i usavršavanju profesionalnih znanja i vještina (seminari, projekti, tematske klinike, praktični rad i dr.); 5. prikaz obaveznih uvjeta za pohađanje nastave i polaganje predmeta; 6. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizirana na takav način; 7. završni rad ili završni ispit studija, ukoliko su planirani. Podaci o predmetu sadrže: 1. naziv predmeta i odgovarajuću šifru za lakšu identifikaciju predmeta; 2. kratak opis programa predmeta koji omogućava razumijevanje njegove sadržine od strane studenata; 3. procjenu nivoa predmeta, što podrazumijeva jasnu naznaku potrebnih prethodnih znanja (uz navođenje predmeta koje treba prethodno položiti i preporuku literature koju treba koristiti za pripremu), postavljenih ciljeva i liste stručne literature; 4. naznaku o obaveznim i izbornim predmetima; 5. ime(na) nastavnika i saradnika; 6. dužinu trajanja nastave – godinu studija, semestar, broj sati nedjeljno, mjesto predmeta u ukupnom pregledu strukture studija; 7. metod nastave i savlađivanja gradiva – predavanja, konsultacije, vježbe, laboratorijske vježbe, seminari, terenski rad, tutorijal i sl, sa brojem nedjeljnih sati i ukupnom broju nedjelja trajanja određene aktivnosti; 8. način polaganja i trajanja ispita – oblici provjere znanja tokom nastave, njihova učestalost i vrednovanje praktičnog rada i drugih oblika individualnog rada (seminarski radovi, projekti i drugo), način i temini polaganja ispita; 9. posebnu naznaku predmeta na kojima se nastava izvodi na nekom od stranih jezika; 10. (E)CTS studijske bodove predviđene za određeni predmet, u skladu sa općim postavkama (E)CTS-a, uz naznaku broja studijskih bodova za bitne aktivnosti predviđene programom predmeta.
Po Zakonu o visokom obrazovanju 40 sati sedmično; u jednom semestru (22×40) 880 sati predavanja, konsultacija, rada u komisijama, seminara, ispita, stručnog usavršavanja…
Prema navedenom silabusu za predmet Historijska gramatika I, analizirali smo navedenu literaturu, pa prema njoj i opterećenje studenata zbog navedene literature. Broj primjeraka navedenih u literaturi u bibliotekama je važan zato što su udžbenici stari, nemoguće ih je nabaviti, a ako ih ima u bibliotekama – koriste ih studenti oba odsjeka:
1. Prema sistemu www.cobiss.ba, nema fonda za navedeni udžbenik iz 1960. godine; a iz 1969. postoji samo jedan primjerak na Filozofskom fakultetu za čitaonicu. Oba udžbenika imaju po 171 stranicu. Udžbenik Istorija srpskog jezika ima 457 stranica i samo jedan primjerak udžbenika na Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.
2. 2. 100 stranica
Nijedna biblioteka u sistemu cobiss.bh nema primjerak te građe.
1. 3. 233 stranice.
Na Filozofskom fakultetu van biblioteke imaju dva primjerka, u čitaonicu 1.
1. 4. 224 stranice
Na Filozofskom fakultetu van biblioteke imaju dva primjerka, u čitaonicu 1.
1. Navedena literatura nije spomenuta na predavanjima, ni Dizdareva ni doc. dr. Lejle Nakaš. Antologija starih bosanskih tekstova Maka Dizdara ima 410 stranica.
Prema ovoj analizi, spremanje ispita iz ovog predmeta zbog navedene literature je nemoguće. Ali ako uzmemo u obzir da je kompletna literatura dostupna svim studentima, to bi značilo da studenti za jedan predmet treba da nauče 1138 stranica. Prof. dr. Dževad Jahić nije precizirao i objasnio šta iz literature u planu i programu studenti da izdvoje, pa uzimamo u obzir da studenti moraju naučiti sve (svakako zbog strogih kriterija). Ako uzmemo u obzir da za čitanje jedne stranice ovakve vrste treba 10 minuta (a treba više za naučiti), to znači da studenti moraju za čitanje navedene literature odvojiti cca 190 sati.
Na nastavi profesor je, ipak, izdiktirao slijedeću literaturu, te rekao da je ovo osnovna literatura za spremanje ispita:
1. Udžbenici za staroslavenski jezik: Hamm, Nikolić, Damjanović. S obzirom na to da nije precizirao koje udžbenike od navedenih autora, analizirat ćemo sve. Isti udžbenici služe studentima prve godine Odsjeka za književnosti naroda BiH i Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik za predmet Staroslavenski jezik, te studentima druge godine oba Odsjeka za ovaj predmet, te je zbog toga broj građe u bibliotekama važan.
Hamm, Josip, Staroslavenska gramatika, 1970. – 203 stranice, 1 primjerak na NUB BiH; iz 1974. na Filozofskom 5 primjeraka van biblioteke, 1 u čitaonicu.
Damjanović , Stjepan, Staroslavenski jezik, 2005, – 201 stranica, na FF van biblioteke 6 primjeraka, u čitaonicu 1.
Staroslavenski glasovi i oblici, 2000. – 160 stranica, isto kao i prethodni udžbenik
Nikolić, Svetotar, Staroslavenski jezik 1, Pravopis – glasovi- oblici; 252 stranice, na NUB BiH 1 primjerak, na FF 4 primjerka van biblioteke i 1 u čitaonicu.
Nikolić, Svetozar Staroslavenski jezik 2, primeri s rečnikom, 1971 – 115 stranica, na FF 4 primjerka
Iz 1986 – 143 stranice, na FF uslovno za pozajmicu 1 primjerak
Iz 2001 – 143 stranice, na FF van biblioteke 5 primjeraka i 1 u čitaonicu.
1. Belić, Aleksandar O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku
Iz 1941. i 1958. nema fonda; iz 1959 – 183 stranice, na FF 1 primjerak van biblioteke i 1 u čitaonicu; iz 1998 – 589 stranica, na NUB BiH 1 primjerak van biblioteke
1. Jovan Vuković kao i u silabusu – 224 stranice
2. Moguš Milan kao i u silabusu – 100 stranica, ne postoji primjerak u Cobissu
3. Popović, Ivan Istorija srpskohrvatskog jezika, 1955 – 163 stranice, na FF van biblioteke 3 knjige, u čitaonicu 1
4. Ivić, Pavle Srpski narod i njegov jezik, 2001 – 369 stranica, na FF van biblioteke 3 primjerka, 1 za čitaonicu
5. Peco, Asim Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika
1988 – 180 stranica (nije precizirano, na FF imaju udžbenik i priručnik po 180 stranica – 3 primjerka, uzet ćemo u obzir oboje)
1. Bošković, Radosav Uporedna gramatika slovenskih jezika (2 dio. Glasovi)
1968 – 108 stranica, na NUB-u 1 primjerak, a na FF uslovno 11 primjeraka
1985 – 112 stranica, na FF van biblioteke 4, u čitaonicu 1, a uslovno 1 primjerak
2007 – 422 stranice, na NUB BiH nije za pozajmicu
(Nije precizirao na predavanjima, konsultacijama šta tačno od navedenog, pa uzimamo sve za primjer)
Prema navedenom broju stranica, studenti su dužni da za ovaj predmet pročitaj 4567 stranica. Ako za stranicu ove građe treba 10 minuta čitanja (za učenje treba više), to znači da studenti čitaju predmet Historijska gramatika I cca 762 sata, što je norma opterećenja studenata za sve predmete u semestru.
ANALIZA PREDMETA HISTORIJSKA GRAMATIKA II
Prema Pravilniku Univerziteta u Sarajevu, član 7:
Nastava se organizira i izvodi prema utvrđenom rasporedu sati. Univerzitet odnosno fakulteti i akademije su dužni da objave raspored sati najkasnije 10 dana prije početka nastave. Raspored sati sadrži: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta, vrijeme (dan, sat) održavanja nastave, mjesto održavanja nastave (sale, laboratorije), ime/na nastavnika i druga uputstva o nastavi. Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove, način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu odjela najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Predmetni nastavnik obavezan je da u prvoj sedmici nastave upozna studente s planom rada na predmetu i dostavi ga studentima u pisanoj formi.
Izvor:
http://www.ff.unsa.ba/dokumenti/Pravila_studiranja_prviciklus_UNSA.pdf
O važnosti istog člana govori član 45. Zakona o visokom obrazovanju.
Prof. dr. Dževad Jahić nije dao studentima nastavni plan i program, jer ne želi svake godine diktirati isto. Zbog toga, studenti su bili primorani da se pozovu na Nastavni plan i program Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik iz akademske 2008/'09. godine, objavljen na web stranici Filozofskog fakulteta (http://www.ff.unsa.ba/dokumenti/npp/bhs_NPP10_11.pdf) – usaglašen prema tehničkim ispravkama Nastavno-naučnog vijeća od 16.10.2009.
Literatura u ovom silabusu je apsolutno ista kao i za predmet Historijska gramatika I, iako se Historijska gramatika II bavi morfologijom. (vidi iz priloženog)
Način provjere znanja je kao i za Historijsku gramatiku I – ne poštuje se.
Navedene vježbe, prof. dr. Dževad Jahić ne drži na oba Odsjeka.
Prema rasporedu za IV semestar Odsjeka za književnosti naroda BiH, predavanja iz Historijske gramatike II su od 08:00 do 10:00 sati. Navedena predavanja prof. dr. Dževad Jahić nikada nije održao u ovom semestru. Prof. dr. Dževad Jahić je u trećoj sedmici IV semestra odabrao termin predavanja bez konsultacije sa studentima, koji se studentima oba Odsjeka podudara sa terminom drugog predmeta -Srpska književnost 19. stoljeća, čija se predavanja održavaju redovno od prve sedmice u semestru. Profesor je ignorisao sugerisanje studenata na poklapanje termina pitajući ih koji su geto izabrali, i rekavši se da se termin ne može mijenjati. Ignorisao je i sugestije doc. dr. Nenada Veličkovića, jer se poklapa sa terminom njegovog predmeta. Prema broju ETCS bodova navedenih u silabusu, oba ova predmeta se mogu smatrati glavnim predmetima za Odsjek, što ovi predmeti nisu.
Unaprijed zahvalni,
S poštovanjem,
Suvad Cibra
Dopis preuzet sa zvanične Facebook grupe: Organizacija za prava studenata/ica pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu (OPSFF).
Napomena: Članak objavljujemo zbog molbe i podrške studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu.