Prije 55. godine, bioritam odrasle osobe nimalo nije sinhronizovan sa uobičajenim radnim vremenom od 9-17 časova, a to predstavlja ‘ozbiljnu prijetnju’ produktivnosti, raspoloženju i mentalnom zdravlju, tvrdi profesor sa Univerziteta u Oxfordu.
Dr. Paul Kelley sa Oxforda tvrdi da je vreme za veliku društvenu promjenu koja će radno vrijeme i održavanje nastave prilagoditi biološkom satu ljudi.
Brojni eksperimenti bioritma su pokazali kako se prosječan desetogodišnjak neće moći pravilno da se fokusira na nastavu prije 8:30 sati dok bi šesnaestogodišnjaci za najbolje rezultate trebali da počnu u 10 sati. Za studente bi bilo najbolje da im predavanja počnu oko 11 sati.
Dr. Kelley vjeruje kako bi jednostavno pomeranje školskih sati podiglo ocjene za 10 posto. I sam je to isprobao. Dok je bio nadležan u jednoj srednjoj školi, promijenio je početak nastave 8:30 na 10 sati i najbolje ocjene podigle su se za 19 posto.
Isto tako, kompanije koje tjeraju zaposlene da što ranije započnu s poslom štete njihovoj produktivnosti i gomilaju zdravstvene probleme, tvrdi profesor.
“Ovo je veliki društveni problem. Radnici bi trebali da počnu da rade u 10 sati. U suprotnom nisu dovoljno naspavani i polako se krećemo prema izmorenom društvu, a time štetimo tijelu. Nikada nećemo moći da promjenimo 24-satni bioritam koji imamo. Naša će se tijela uvijek prilagođavati suncu”, zaključio je Kelley.