Planina Nemrut je visoka 2.134 metra i najpoznatija je po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini vrha za koje se vjeruje kako su ostaci kraljevske grobnice Antioha Komagenskog iz 1. stoljeća p.n.e. Zbog toga je 1987. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Okeaniji.
Komagena je bilo kraljevstvo smješteno na jugoistoku današnje Turske u helenističko doba, i to na granici sa današnjom Sirijom.
Kralj Antioh I Komagenski 62. godine p.n.e., na vrhu planine Nemrut, podigao je grobno svetište uokvireno kolosalnim skulpturama visine oko 8-9 metara koje su predstavljale njega, dva lava, dva orla i razna grčka, armenska i perzijska božanstva, poput Herkula-Vahagna, Zeusa-Aramazda (perzijski Ahura Mazda), Tihe i Apolona-Mitre.
Skulpture su bile u sjedećem položaju, a njihova imena su bila uklesana u njihova postolja. Skulpture imaju helenizirana lica, ali perzijske odore i frizure.
Glave su im kasnije odvojene od tijela i danas leže razbacane po cijelom lokalitetu. Još jedan faktor koji ubrzava uništenje skulptura je činjenica da skulpture svake godine provedu pola godine zatrpane snijegom. Upravo to je razlog što se turske vlasti trude da zaštite ovo neprocjenjivo kulturno nasljeđe koje svake godine posjeti veliki broj turista.