Stevan Kragujević (Senta, 4. februar 1922 – Beograd, 17. april 2002) jedan je od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih fotoreportera. Odan profesiji, ostavio je opus koji broji stotine hiljada fotoreporterskih zapisa istorijske vrijednosti.
– Kada je imao 14 godina deda ga je poslao da se obučava za foto-zanat i tada je počelo druženje mog oca i fotoaparata koje nije prestajalo ravno 66 godina. Prve uspjele bile su mu fotografije srušenog mosta u rodnoj Senti koje je načinio sa 19. Od opreme nikada se nije odvajao, ostao je vjeran zadacima i kada je otišao u penziju, njegovo oko je i dalje sve registrovalo – kaže Tanja Kragujević, Stevanova ćerka i istaknuta pjesnikinja.
Kao reporter akreditovan u Narodnoj skupštini, čak i poslije penzionisanja, načinio je bogat fond fotografija koje predstavljaju hroniku političkog i kulturnog života druge polovine 20. vijeka u Jugoslaviji. U nizu antologijskih snimaka je i prva serija zvaničnih portreta Josipa Broza iz 1949. i 1950, svakako i mnoge fotografije Tita u neformalnim momentima.
|
Biografija |
– Otac nije bio zvanični Titov fotoreporter, ali je pratio po radnom zadatku predsjednikove aktivnosti u zemlji i tako bio u prilici da načini i fantastične snimke iz svakodnevnog života. Izdvojila bih fotografiju Tita kako kuva kafu u kuhinji na Brionima ili dok se odmara u travi. Mnogo je fotografija i iz Zoo-vrta na Brionima na čijim je poleđinama otac zapisao, na primjer, kako se kojoj životinji Tito obratio – navodi Tanja Kragujević.
Stevanu je, pak, posebno draga bila fotografija na kojoj je zabilježen trenutak kad mu je Tito prišao jer mu je pažnju privukla njegova omiljena „Lajka“ od koje se i nije odvajao.
– Mnogo je priča ostalo u memoriji jer smo moja majka, dugogodišnji službenik RTB, otac i ja, ispunjeni svojim zadacima i obavezama, živjeli veoma harmonično, u Svetogorskoj ulici. Otac je imao divnu osobinu da dijeli iskustva sa nama i prijateljima. Sa radošću je išao na posao, a volio je da u dom prima mlađe kolege koje bi ga satima propitivale. Bio je odličan portretista, fantastičan ima niz političara koji su obilježili drugu polovinu prošlog vijeka, a imao je oko i za važne i dramatične događaje, kao što su studentski protesti, zemljotres u Skoplju ili poplava u Senti, kao i za ono što se ticalo života grada i ulice – dodaje sagovornica.
Iz Kragujevićevog bogatog opusa izdvajaju se i fotografije velikih zvijezda, poput Orsona Velsa, Alena Delona, Marija del Monaka i Žerara Filipa.
– Žerar Filip je vozom stigao u Beograd i bio je zapanjen interesovanjem koje je izazvao. Nije znao kako da se probije, a otac je bio snalažljiv i uspio je da ga krišom izvede sa stanice. Izvanredne portrete Marija del Monaka snimio je u garderobi i to dok ga supruga šminka. Ocu je ukazano veliko povjerenje jer velika zvijezda sem supruge nikoga nije puštala u garderobu – dodaje Kragujevićeva.