Pero Rodić iz sela Vrekinja, opština Kozarska Dubica, uspio je preživjeti golgotu u Donjoj Gradini. Imao je četiri i po godine kada je bila kozarska ofanziva i kada je zarobljen sa tri sestre, bratom i majkom. Prvo je odveden u logor Cerovljane, pa u Jasenovac, a zatim u Bjelovar, odakle se porodica nakon nekoliko mjeseci vratila kući.
“Zapamtio sam muku, patnju, glad, od Kozare do Bjelovara sam deset dana išao pješke”, kaže Pero Rodić
U Donju Gradinu dolazi svake godine kako bi odao počast onima koji nisu imali sreću da prežive.
“Nikada neću zaboraviti kada je kod Prakraca zaklana djevojčica iz kolone. Dok smo hodali, prolazili smo pored stabla jabuke. Bilo je to početkom avgusta i dosta plodova je palo na zemlju, a mi smo bili i gladni i žedni. Djevojčica je potrčala da uzme jabuku, na svoju nesreću naletila je na ustašu koji ju je samo zgrabio za kosu i zaklao je. Ja sam potrčao za njom, ali drugi ustaša koji je bio u blizini zamahnuo je kundakom da me udari. Majka je bila uz mene i povukla me sebi, pa me je okrznuo po čelu. I sada imam ožiljak. Brat mi je stavio krpu na čelo i ruku preko usta, da ne plačem”, prisjeća se Rodić.
Milenko Skrobić, rodom iz Laškovaca kod Kozarske Dubice, bio je u koncentracionom logoru Jasenovac kada je imao sedam godina. Kaže da je preživio zahvaljujući gužvi, jer na skeli koja je preko Save vozila zarobljenike nije bilo mjesta, tako da nije došao u Gradinu. I dan -danas zahvaljuje Bogu na tome, jer je siguran da u Donjoj Gradini ne bi imao nikakve šanse da preživi.
– Komemorativni skup i polaganje vijenaca –
U Donjoj Gradini danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u tadašnjem koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini i 70. godišnjica proboja logoraša. Komemorativnom skupu prisustvovali su Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske, predstavnici Vlade Republike Srpske, kao i premijer Srbije Aleksandar Vučić sa ministrima iz Vlade Srbije, izaslanik predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, te Haim Bivas, gradonačelnik izraelskog grada Modina.
Preživjeli jasenovački logoraši i logoraši Drugog svjetskog rata iz RS-a, a zatim Ivanić, Vučić, Dodik i ostale brojne delegacije institucija BiH, Srbije, RS-a, udruženja položili su vijence na Grobnom polju “Topole”, koje se sastoji od 41 masove grobice, u Spomen-području Donja Gradina.
Vijence su položile i delegacije Izraela, generalni konzul Srbije u RS Vladimir Nikolić, ambasadori u BiH Srbije, Ruske Federacije, Velike Britanije, SAD, te predstavnici Misije OEBS-a, Kancelarije OHR-a i Kancelarije EU, kao i ambasada Rumunije, Mađarske, Slovačke i Holandije, kao i otpravnici poslova ambasada Italije i Crne Gore u BiH.
Nagon polaganja vijenaca na grobnom polju Košute vladika banjalučki Jefrem služio je parastos i pomen svim nevino stradalim žrtvama logora Jesenovac i njegovog najvećeg stratišta Donja Gradina.Glavni rabin Jevrejske zajednice u Srbije Isak Asiel i predsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković predvodili su molitve na jevrejskom i romskom jeziku.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju je kazao da je Donja Gradina “srpski Jad Vašem i mjesto najvećeg stradanja, ali i postojanja srpskog naroda”.
– Vučić: “Sukobe 90-ih nemoguće razumeti bez shvatanja Jasenovca”
“Ovde su nas skupljali da nas unište, ovde ćemo se skupljati dok postojimo da živimo i da im nikada više ne dozvolimo da nas ubijaju”, rekao je Vučić. Naglasio je potrebu da srpski narod pamti i da na mlađe generacije prenosi istinu o zločinu u Jasenovcu, ali i činjenicu da ne smije da dozvoli da ga ponižavaju brojem žrtava.
“Sukobe 90-tih godina prošlog veka nemoguće je razumeti bez shvatanja reči Jasenovac, dubine bola i patnje srpskog naroda i njegovog kolektivnog straha od konačnog istrebljenja zapadno od reke Drine. Ovde je na najmonstruozniji način vršeno sistematsko likvidiranje civila, članova pokreta otpora, pripadnika srpskog, jevrejskog, romskog i drugih naroda, žene, dece, starih i bolesnih”, podsjetio je Vučić.
On je poručio da su žrtve tog logora “bile krive samo i najviše zato što su bili Srbi, Jevreji i Romi koji nisu željeli da služe ustaškom okupatoru”. Podsjetio je na monstruozno stradanje najmanje 20.000 djece ubijene u Jasenovcu i na sudbinu starca Vukašina iz sela Klepci kod Čapljine, koji je razularenom krvniku poručio: “Samo ti, dijete, radi svoj posao.”
“Tugu koju ona izaziva je strašna, čak i oprostiti ovde je strašno. Mi moramo i možemo oprostiti, ali je strašno”, rekao je Vučić i dodao da je srpski narod spreman na praštanje sa namjerom da gradi bolju zajedničku budućnost.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da na mjestu velike tuge se razliježu lelek, plač i jauk koji nikada neće nestati. On je istakao da nikada neće biti zaboravljen “ovakav zločin koji nikada nije viđen na ovim prostorima”.
– Dodik: “Želimo mir, ali ne želimo da izgubimo sebe” –
“Ključna riječ našeg postojanja je sloboda” istakao je Dodik, navodeći da je upravo ta riječ bila poruka stradalih novim generacijama.
On je naveo da su Srbi bili najveći stradalnici i četrdesetih i devedesetih godina navodeći da su danas očigledni pokušaji prekrajanja istorije, i pokušaji drugih da si pribave zasluge za borbu, “koji su nedopustiv”i.
“Želimo mir, ali ne želimo da izgubimo sebe. Ako nema Republike Srpske nema ni nas, ako nema RS nema ni sjećanja na ovo stradanje”, kazao je Dodik koji je istakao da je sa Vučićem dogovarao “realizaciju megafilmskog projekta o stradanju u Jasenovcu”.
Prilikom obraćanja, gradonačelnik izraelskog grada Modina Haim Bivas poručio je da je vječna obaveza podsjećati na žrtve holokausta u svijetu i genocida u logoru Jasenovac.
“Naša obaveza je da zauvijek pamtimo strašne zločine koji su se ovdje dogodili. Jasno poručujemo nećemo zaboraviti”, rekao je Bivas.
U Jasenovcu i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini od avgusta 1942. do aprila 1945. godine stradalo 700.000 ljudi, od čega je 360.000 ljudi stradalo u Gradini. Ubijeno je 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, a od ukupnog broja žtrava 20.000 je bilo djece. U toku 1942. godine na tom području uništena su 153 sela i 68.000 ljudi je nestalo u logorima.
Povodom obilježavanja 70 godina proboja jasenovačkih logoraša Javno preduzeće “Pošte Srpske” štampalo poštansku marku u tiražu od 10.000 primjeraka sa motivima kamenog cvijeta – spomenika stradalim u Jasenovcu, kao jednom od najvećih logora u Evropi za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Direktor Javne ustanove “Spomen-područje Donja Gradina” Milorad Bukva rekao je da je ove ova javna ustanova upriličila i izložbu o sistemu logora iz Drugog svjetskog rata, te da je izdala knjigu o posljednjim jasenovačkim logorašima, te da priprema stručni časopis.