Ovo je drugi put da se “Urlik” organizuje u gradu na Vrbasu, a nastupiće lokalni pjesnici i pjesnikinje: Fedor Marjanović, Danijela Regojević, David Blatešić, Nataša Bednarčuk, Matija Aleksić, Pavle Banjac i Anđela Piljagić. Nakon poetskog dijela za atmosferu biće zadužen DJ Danijel Drobnjak (aka Twist Plot).
Organizatorka ovog događaja je Anđela Piljagić, rođena 1999. godine u Banjaluci. Završila je osnovne studije Opšte književnosti sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljivala je svoju poeziju na internet portalima Čovjek-časopis i Strane.ba, a 2023. godine je uvrštena u regionalni zbornik Rukopisa iz Pančeva. U slobodno vrijeme pleše argentinski tango i kontakt improvizaciju.
O “Urliku” i pjesništvu za Buka magazin govorila je mlada pjesnikinja Anđela Piljagić.
“Idejni inicijator Urlika je Pavle Banjac, koji je sa Milošem Puđom organizovao večeri poezije u Prijedoru 2022. godine. Osnovna namjera ovog angažmana je bila i ostala da se osavremeni domaća poetska scena i pokaže da poezija traži i stvara prostor za neposrednu komunikaciju sa publikom. Nakon toga, Urlik se preselio u Banjaluku, gdje smo zajedno organizovali veče poezije u maju 2023. U sklopu ovih večeri, pored domaćih autora ugostili smo pjesnike iz Srbije: Vladana Krečkovića, Stefana Stanojevića, Aleksu Krstića i Milanu Grbić, sa željom da se mladi koji pišu međusobno upoznaju i predstave svojim stvaralaštvom”, rekla je Anđela na početku razgovora.
Foto: Anđela Piljagić
Pavle Banjac i Anđela su se upoznali na večerima poezije u Beogradu, gdje ova vrsta scene već duže vrijeme postoji u jednom neformalnom, alternativnom kontekstu.
“Spontatno je došla potreba da dio tog iskustva prenesemo i u gradove iz kojih dolazimo, da pokažemo da poezija nije nešto što se nalazi isključivo u bibliotekama. Naprotiv, ona najdirektnije komunicira sa mladima i njihovim senzibilitetom, a često se pretvori i u žurke. Upravo zato, kao mjesto održavanja biramo kafić i mlade autore. Takođe, na ovaj način želimo da upoznamo i podržimo lokalnu scenu i neafirmisane autore koji nemaju dovoljno prilika za pokazivanje svog rada”, pojasnila je sagovornica.
Anđela je rekla i par riječi o poeziji savremenog doba.
“Moj utisak je da savremena poezija postaje sve popularnija na našim prostorima. Pored afirmisanih pjesnika/inja, imamo i mnogo mladih autora koji aktivno objavljuju. Ipak, njeno kotiranje zavisi od raznih faktora, prvenstveno od stanja na tržištu i izdavaštva. Nemamo mnogo izdavačkih kuća koje daju prostor poeziji, ali ipak postoje mnogi nagradni konkursi koju pružaju priliku da se objave prve zbirke”, istakla je pjesnikinja.
Jedan od učesnika pjesničke večeri biće i Fedor Marjanović, banjalučki spisatelj i profesor Srpskog jezika i književnosti. On će na “Urliku” nastupati sa pjesmama iz rukopisa „Bitke koje nisu naše“ koji je bio u finalima konkursa Raštan izdavaštva i konkursa za nagradu Mak Dizdar.
“Poezija je za mene istraživanje samog sebe putem jezika. Dok priča ili roman mogu imati zanimljivu radnju koja drži čitaoca, poezija je čist jezik koji ne trpi nedostatke. Volio bih reći da je to čisto uživanje, ali ta vrsta uživanja graniči sa mazohizmom, jer je nekad najteži zadatak otkriti pravu riječ ili sliku da se prikaže jedno osjećanje”, pojasnio je Fedor.
Foto: Fedor Marjanović
On je dodao da su za njega nastupi značajni, jer su oni jedan oblik direktnog dodira autora sa svojom sadašnjom ili budućom publikom.
“Večeri poezije i nastupi su jako korisni jer se tako vidi reakcija publike na određenu pjesmu ili priču. Nekoliko puta mi se desilo da za neki svoj rad mislim da nije dovoljno dobar, ali mi je upravo publika tokom živih čitanja dokazala suprotno i to su trenuci na kojima sam zahvalan”, istakao je naš sagovornik.
Na pitanje da li ima dovoljno publike zainteresovane za pisanu riječ, Fedor je odgovorio da je na to jako teško dati ispravan odgovor.
“Mislim da bi se trebalo provesti neko statističko istraživanje ko čita, koliko čita i šta čita. Međutim, ako vidimo da je naša izdavačka ponuda generalno slaba i da samo jedna ili dvije izdavačke kuće nose svu težinu ovog posla, možemo biti prezadovoljni publikom. Ja sam okružen ljudima koji vole da čitaju, a neki i da pišu, tako da ja nisam objektivno mjerilo, ali čitalačka kultura jednog naroda je prije svega društveni projekat i poželjno je da se čita i razmišlja što više”, zaključio je Fedor na kraju razgovora.