Naravno, poznato je da se od ove mjere očekuje i povećanje prihoda koji bi nadomjestili očekivani pad prihoda usljed smanjenja stope doprinosa za 1,4% (predviđenog nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima). Zbog toga su ove dvije inicijative pokrenute paralelno. U isto vrijeme je pokrenuta i inicijativa za uvođenje specifične akcize na cigarete (0,30 KM na paklu cigareta) i dodatne akcize na pivo (0,15 KM po litru) od koje se takođe očekuju dodatni prihodi.
Ove mjere predstavljaju poteze u skladu sa preporukama koje GEA zagovara već duže vrijeme, a to je prekompozicija poreskog opterećenja u pravcu smanjenja oporezivanja rada, kao jednog od poreskih oblika koji su najštetniji za ekonomski rast i zapošljavanje, i eventualnog povećanja poreza sa manje štetnim efektima, kao što su porezi na potrošnju i imovinu.
O tome da bi smanjenje oporezivanja rada trebalo biti znatno veće od predloženih 1,4% da dođe do značajnijeg uticaja na tržište rada smo nedavno pisali.
Međutim, u predloženim mjerama se krije i jedna velika opasnost na koju želimo ukazati, a to je prijedlog za uvođenje diferencirane stope PDV-a. U čemu se krije ta opasnost? O ovom pitanju smo pisali još 2011. godine nakon tadašnje najave Vlade Republike Srpske da će pokrenuti istu inicijativu. Ovom prilikom ćemo navesti iste i dodati još neke argumente protiv diferencirane stope PDV-a.
Prije svega, uvođenje više PDV stopa mnogostruko komplikuje čitav poreski sistem i neminovno vodi do rasta poreske evazije. Npr. jedan pekar će imati finansijski motiv da prodaju svojih kolača registruje kao prodaju hljeba (po sniženoj stopi) i time plati manji iznos PDV-a zadržavajući uz to pravo na povrat kompletnog ulaznog PDV-a. Da su višestruke PDV stope problem i za mnogo razvijenije zemlje pokazali su primjeri Velike Britanije, Švajcarske i mnogih drugih zemalja. O istom problemu govori i „Studija o implikacijama diferenciranih stopa PDV-a u BiH“ koju je uradilo Odjeljenje za makroekonomske analize Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. U ovoj studiji se navodi da članice EU danas zbog sniženih stopa i oslobađanja uspiju naplatiti tek 55% potencijalnih prihoda od PDV-a, te da se EU odlučila za pristup novoj PDV strategiji. Evropska komisija u stvari smatra idealnim sistem PDV-a koji se temelji na jedinstvenoj stopi, širokoj poreskoj osnovici i minimalnom opsegu oslobađanja. Studija zaključuje da je „sistem PDV-a u BiH vrlo blizu idealnog modela kojeg zagovara EU“. Izdašnost PDV prihoda koji se danas ostvaruju svakako služe u prilog ovoj tezi. Ne treba zaboraviti da PDV danas predstavlja daleko najveći izvor poreskih prihoda u BiH. Prema podacima za 2014. godinu, PDV prihodi su na godišnjem nivou iznosili 3,2 milijarde KM, što je predstavljalo 31,6% ukupnih poreskih prihoda za sve nivoe vlade u BiH (vidjeti grafikon ispod).
Poreski prihodi u BiH u 2014. godini (u mil. KM)
Izvori podataka: Odjeljenje za makroekonomske analize Upravnog odbora UIO i Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
Napominjemo da je veoma teško procijeniti fiskalne efekte uvođenja više PDV stopa, uzimajući u obzir ograničenost raspoloživih podataka o strukturi domaće potrošnje i nemogućnosti da se procijeni u kojoj mjeri bi čitav poreski sistem uspio odgovoriti na mnogo zahtjevnije uslove u pogledu regulative, primjene i kontrole poreskih obveznika. Ova mjera ukida osnovnu prednost postojećeg PDV sistema, a to je njegova jednostavnost, i priziva stare boljke poreza na promet.
Zbog toga, inicijativa za uvođenje diferencirane stope u BiH pomalo liči na „otvaranje Pandorine kutije“. Podsjećamo da iskustva drugih zemalja pokazuju da nakon uvođenja diferencirane stope PDV-a dolazi do snažnih političkih pritisaka za uvrštavanje dodatnih proizvoda na listu sa smanjenom stopom, što za rezultat ima postepeno produživanje ove liste i daljeg urušavanja prihodovnog potencijala PDV-a. Činjenica da u velikom broju evropskih zemalja postoji više PDV stopa nikako ne znači da je to najkvalitetnije rješenje, već samo potvrđuje tvrdnju da je veoma teško zaustaviti ovaj proces jednom kad se uđe u diferenciranje PDV stopa.
Pored toga, poznato je da smanjenje poreske stope za prehrambene proizvode vrlo često ne vodi do proporcionalnog smanjenja njihovih cijena, s obzrirom na neelastičnost potražnje za ovim proizvodima i nastojanja trgovaca da jedan dio poreskog smanjenja iskoriste za povećanje marže. Zbog toga su socijalni efekti ove mjere veoma ograničeni, pogotovo što i bogati slojevi stanovništva konzumiraju iste proizvode, čak i u većem obimu nego socijalno ugroženi. Navedena studija se poziva na zaključak OECD-a da su „jedinstvene stope PDV-a, kombinovano sa direktnim transferima siromašnim slojevima, daleko efikasnije nego da se diferenciranim stopama PDV-a nastoje ostvariti ciljevi distribucije“. Evropska komisija se takođe zalaže za sistem ciljanih socijalnih transfera koji mogu imati mnogo veće efekte, s obzirom na viši nivo prihoda od jedinstvene PDV stope.
Uzimajući sve navedeno u obzir, predlažemo da se ozbiljno razmotri ukidanje inicijative za uvođenje diferencirane PDV stope. Ponovo napominjemo da su sve procjene prihodovnih efekata ove inicijative veoma nepouzdane. Sa druge strane, to nije slučaj ako bi se radilo npr. o promjeni u visini jedinstvene stope, ali smatramo opravdanim povećanje jedinstvene stope samo u slučaju radikalnog smanjenja oporezivanja rada (koje bi trebalo biti mnogo značajnije od sada predloženog smanjenja od 1,4% bruto plate). I u ovom slučaju bi se trebalo ciljati na sniženje zajedničkog poreskog opterećenja (porezi na potrošnju plus oporezivanje rada), koje bi trebalo biti omogućeno kroz uštede na rashodovnoj strani javnih budžeta, na prvom mjestu u oblasti administrativnih troškova.
U navedenom kontekstu, u potpunosti podržavamo inicijativu za uvođenje specifične akcize na cigarete i dodatne akcize na pivo kao posebne oblike poreza na potrošnju.
Kao
osnovni cilj ove mjere navodi se poboljšanje položaja socijalno
ugroženih kategorija stanovništva kroz smanjenje cijena osnovnih
prehrambenih namirnica.
Naravno, poznato je da se od ove mjere očekuje i povećanje prihoda
koji bi nadomjestili očekivani pad prihoda usljed smanjenja stope
doprinosa za 1,4% (predviđenog nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama
zakona o doprinosima). Zbog toga su ove dvije inicijative pokrenute
paralelno. U isto vrijeme je pokrenuta i inicijativa za uvođenje
specifične akcize na cigarete (0,30 KM na paklu cigareta) i dodatne
akcize na pivo (0,15 KM po litru) od koje se takođe očekuju dodatni
prihodi.
Ove mjere predstavljaju poteze u skladu sa preporukama koje GEA
zagovara već duže vrijeme, a to je prekompozicija poreskog opterećenja u
pravcu smanjenja oporezivanja rada, kao jednog od poreskih oblika koji
su najštetniji za ekonomski rast i zapošljavanje, i eventualnog
povećanja poreza sa manje štetnim efektima, kao što su porezi na
potrošnju i imovinu. Naša ranija saopštenja na tu temu se mogu pronaći ovdje i ovdje, a studija pod nazivom „Kako do nižeg oporezivanja rada bez štete za javne fondove“ ovdje.
O tome da bi smanjenje oporezivanja rada trebalo biti znatno veće od
predloženih 1,4% da dođe do značajnijeg uticaja na tržište rada smo
nedavno pisali ovdje.
Međutim, u predloženim mjerama se krije i jedna velika opasnost na
koju želimo ukazati, a to je prijedlog za uvođenje diferencirane stope
PDV-a. U čemu se krije ta opasnost? O ovom pitanju smo pisali još 2011.
godine (ovdje)
nakon tadašnje najave Vlade Republike Srpske da će pokrenuti istu
inicijativu. Ovom prilikom ćemo navesti iste i dodati još neke argumente
protiv diferencirane stope PDV-a.
Prije svega, uvođenje više PDV stopa mnogostruko komplikuje čitav
poreski sistem i neminovno vodi do rasta poreske evazije. Npr. jedan
pekar će imati finansijski motiv da prodaju svojih kolača registruje kao
prodaju hljeba (po sniženoj stopi) i time plati manji iznos PDV-a
zadržavajući uz to pravo na povrat kompletnog ulaznog PDV-a. Da su
višestruke PDV stope problem i za mnogo razvijenije zemlje pokazali su
primjeri Velike Britanije, Švajcarske i mnogih drugih zemalja. O istom
problemu govori i „Studija o implikacijama diferenciranih stopa PDV-a u
BiH“ koju je uradilo Odjeljenje za makroekonomske analize Upravnog
odbora Uprave za indirektno oporezivanje. U ovoj studiji se navodi da
članice EU danas zbog sniženih stopa i oslobađanja uspiju naplatiti tek
55% potencijalnih prihoda od PDV-a, te da se EU odlučila za pristup
novoj PDV strategiji. Evropska komisija u stvari smatra idealnim sistem
PDV-a koji se temelji na jedinstvenoj stopi, širokoj poreskoj osnovici i
minimalnom opsegu oslobađanja. Studija zaključuje da je „sistem PDV-a u
BiH vrlo blizu idealnog modela kojeg zagovara EU“. Izdašnost PDV
prihoda koji se danas ostvaruju svakako služe u prilog ovoj tezi. Ne
treba zaboraviti da PDV danas predstavlja daleko najveći izvor poreskih
prihoda u BiH. Prema podacima za 2014. godinu, PDV prihodi su na
godišnjem nivou iznosili 3,2 milijarde KM, što je predstavljalo 31,6%
ukupnih poreskih prihoda za sve nivoe vlade u BiH (vidjeti grafikon
ispod).
Poreski prihodi u BiH u 2014. godini (u mil. KM)
Izvori podataka: Odjeljenje za makroekonomske analize Upravnog odbora UIO i Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
Napominjemo da je veoma teško procijeniti fiskalne efekte uvođenja
više PDV stopa, uzimajući u obzir ograničenost raspoloživih podataka o
strukturi domaće potrošnje i nemogućnosti da se procijeni u kojoj mjeri
bi čitav poreski sistem uspio odgovoriti na mnogo zahtjevnije uslove u
pogledu regulative, primjene i kontrole poreskih obveznika. Ova mjera
ukida osnovnu prednost postojećeg PDV sistema, a to je njegova
jednostavnost, i priziva stare boljke poreza na promet.
Zbog toga, inicijativa za uvođenje diferencirane stope u BiH pomalo
liči na „otvaranje Pandorine kutije“. Podsjećamo da iskustva drugih
zemalja pokazuju da nakon uvođenja diferencirane stope PDV-a dolazi do
snažnih političkih pritisaka za uvrštavanje dodatnih proizvoda na listu
sa smanjenom stopom, što za rezultat ima postepeno produživanje ove
liste i daljeg urušavanja prihodovnog potencijala PDV-a. Činjenica da u
velikom broju evropskih zemalja postoji više PDV stopa nikako ne znači
da je to najkvalitetnije rješenje, već samo potvrđuje tvrdnju da je
veoma teško zaustaviti ovaj proces jednom kad se uđe u diferenciranje
PDV stopa.
Pored toga, poznato je da smanjenje poreske stope za prehrambene
proizvode vrlo često ne vodi do proporcionalnog smanjenja njihovih
cijena, s obzrirom na neelastičnost potražnje za ovim proizvodima i
nastojanja trgovaca da jedan dio poreskog smanjenja iskoriste za
povećanje marže. Zbog toga su socijalni efekti ove mjere veoma
ograničeni, pogotovo što i bogati slojevi stanovništva konzumiraju iste
proizvode, čak i u većem obimu nego socijalno ugroženi. Navedena studija
se poziva na zaključak OECD-a da su „jedinstvene stope PDV-a,
kombinovano sa direktnim transferima siromašnim slojevima, daleko
efikasnije nego da se diferenciranim stopama PDV-a nastoje ostvariti
ciljevi distribucije“. Evropska komisija se takođe zalaže za sistem
ciljanih socijalnih transfera koji mogu imati mnogo veće efekte, s
obzirom na viši nivo prihoda od jedinstvene PDV stope.
Uzimajući sve navedeno u obzir, predlažemo da se ozbiljno razmotri ukidanje inicijative za uvođenje diferencirane PDV stope.
Ponovo napominjemo da su sve procjene prihodovnih efekata ove
inicijative veoma nepouzdane. Sa druge strane, to nije slučaj ako bi se
radilo npr. o promjeni u visini jedinstvene stope, ali smatramo
opravdanim povećanje jedinstvene stope samo u slučaju radikalnog
smanjenja oporezivanja rada (koje bi trebalo biti mnogo značajnije od
sada predloženog smanjenja od 1,4% bruto plate). I u ovom slučaju bi se
trebalo ciljati na sniženje zajedničkog poreskog opterećenja (porezi na
potrošnju plus oporezivanje rada), koje bi trebalo biti omogućeno kroz
uštede na rashodovnoj strani javnih budžeta, na prvom mjestu u oblasti
administrativnih troškova.
U navedenom kontekstu, u potpunosti podržavamo inicijativu za
uvođenje specifične akcize na cigarete i dodatne akcize na pivo kao
posebne oblike poreza na potrošnju.
– See more at:
http://www.gea.ba/latn/?page=7&kat=19&vijest=321&sthash.xTvT8QEa.69WskU9W.mjjo#sthash.xTvT8QEa.VvSLnf3l.dpuf