Brammertz je, govoreći o događajima nakon nedavne odluke Pretresnog vijeća Haškog tribunala da Šešelju odobri privremeno puštanje na slobodu, izvijestio Vijeće sigurnosti da je u svjetlu Šešeljevog nepoštovanja naloga Međunarodnog suda i vrijeđanja zajednica žrtava, bilo neophodno da Tužilaštvo zatraži od Pretresnog vijeća da opozove odluku o njegovom privremenom puštanju na slobodu, saopćeno je iz MKSJ.
Ističući intenzitet reakcija javnosti na Šešeljevo puštanje na slobodu, tužilac Brammertz je izjavio da “to treba da nas podstakne da udvostručimo napore kako bi se obezbijedilo pozivanje na odgovornost za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i da se jasno usprotivimo svim oblicima revizionizma”.
Brammertz je istakao da su odgađanja u predmetima Goran Hadžić i Šešelj prouzrokovana faktorima izvan kontrole Tužilaštva.
“Tužilaštvo razumije i dijeli frustraciju mnogih zbog toga što prvostepena presuda nije izrečena, s obzirom na to da je posljednji svjedok svjedočio u julu 2010, a suđenje je završeno u martu 2012. godine”, kazao je Brammertz.
Brammertz je u obraćanju istakao okončanje suđenja Radovanu Karadžiću, tokom kojeg su Tužilaštvo i odbrana pozvali više od 550 svjedoka i podnijeli više od 10.000 dokaznih predmeta, što je proizvelo 165.000 stranica transkripata i dokumentarnih dokaza. On je izrazio zahvalnost Tužilaštva svim žrtvama i svjedocima koji su učestvovali u suđenju i doprinijeli ostvarivanju pravde.
“Bez njihove hrabrosti, ovo suđenje, kao i sva druga, ne bi bilo moguće”, kazao je Brammertz.
Pomenuo je da u dva preostala suđenja, u predmetima Mladić i Hadžić, odbrana trenutno izvodi svoje dokaze. Žalbeni postupak je u toku u pet predmeta.
Osvrćući se na pitanje saradnje Međunarodnog suda sa državama nastalim na području bivše Jugoslavije, tužilac Brammertz je rekao da ona i dalje zadovoljava očekivanja Tužilaštva.
Što se tiče krivičnog gonjenja za ratne zločine na nacionalnom nivou u državama nastalim na području bivše Jugoslavije, tužilac je naglasio da su potrebna dodatna poboljšanja. Napomenuo je da regionalni sporazumi o saradnji još uvek nisu široko sprovedeni i da značajne investicije uložene u izgradnju kapaciteta nacionalnih pravosudnih sistema još uvek nisu dale rezultate proporcionalne uloženom.
No, Brammertz je kazao i da su tužilaštva u Srbiji i Bosni i Hercegovini nedavno izvela zajedničku prekograničnu operaciju hapšenja.
“To je veoma pozitivan razvoj događaja koji pokazuje kako se mnogo više može postići uz efikasnu saradnju”, zaključio je tužilac.
U vezi sa krivičnim gonjenjem za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, konkretno predmetima II kategorije koje je proslijedilo Tužilaštvo, tužilac Brammertz je izvestio da je pet predmeta II kategorije i dalje neriješeno. On je takođe izvijestio o zabrinutosti Nadzornog odbor za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina i pravosuđa na nacionalnom nivou da se rad Tužilaštva BiH ne kreće u pozitivnom smeru.
Tužilac je zaključio da, “ipak, uprkos tome što je spisak izazova dugačak, dobro rukovođenje i vođstvo u Tužilaštvu BiH mogu stvari vratiti na pravi put kako bi se nastavilo na temeljima ranijih dostignuća”.
Brammertz je takođe izvjestio o nedavnim sastancima sa žrtvama, ističući da važna pitanja i dalje zavređuju pažnju. Napomenuo je da reparacije za žrtve sukoba i dalje nisu u potpunosti i pravično obezbjeđene. Napominjući da mnoge porodice u širom regiona i dalje ne znaju sudbinu svojih najmilijih, tužilac je naglasio da “se napori na potrazi za nestalim osobama moraju nastaviti i intenzivirati”.