Neki mitovi o mozgu, kao što je ideja da koristimo samo 10% naše sive materije, su neutemeljeni, posebno među neurolozima. Ovi mitovi iskrsnu tu i tamo, ali su ubrzo oboreni od strane stručnjaka. Jedna od ideja je da ljudski mozak posjeduje 5 čula.
Ovo vjerovanje je toliko ukorijenjeno da ga čak i univerzitetski obrazovani ljudi uzimaju zdravo za gotovo kao opšte poznato. Princip pet osnovnih ljudskih čula datira daleko u prošlost još od Aristotelove Duše, u kojoj posebno poglavlje posvećuje vidu, sluhu, dodiru, mirisu i ukusu. Danas, pet čula uzimamo kao elementarnu istinu pa ga ponekad pisci koriste i kao konsenzus prije nego što krenu ka misterioznim temama. “Šta zapravo podrazumijevamo pod stvarnošću?” – upitao je autor članka nedavno objavljenog u New Scientist magazinu. “Direktan odgovor je da to znači sve što se pojavljuje u naših pet čula!”
Kada bi to bilo tako prosto! Jednostavno definisati šta se podrazumijeva pod “čulima” vodi niz klizavu liticu u filozofiji. Jedna, pomalo nejasna definicija tvrdi da je ljudsko čulo jedinstven način da mozak dobije informacije o svijetu i tijelu. Ako je to slučaj, onda možemo sa sigurnošću trvrditi da postoji više od pet čula. Prvo, razmotrite čula koja se odnose na položaj našeg tijela. Zatvorite oči, a zatim dodirnite desnim kažiprstom vrh lijevog lakta. Lako? Kako ste to uspjeli?
Nekako ste znali gdje je kraj prsta kao i položaj vašeg lakta. Ovaj osjećaj poznat je kao propriocepcija, a to je svijest koja nam pokazuje gdje se svaki od naših dijelova tijela nalazi u prostoru. Ovo je moguće zahvaljujući mišićima koji izvještavaju mozak o trenutnoj dužini i protezanju mišića. Sada zamislite da imate povez preko očiju, i da vas neko naginje prema naprijed. Odmah biste imali osjećaj da se položaj vašeg tijela mijenja u odnosu na gravitaciju.
To je zahvaljujući tečnosti u vašem unutrašnjem uhu, koja nam pomaže da održavamo ravnotežu. Ovo nam takođe pruža iskustvo ubrzanja kroz prostor, što se povezuje sa očima. Takođe, postoje brojna čula koja nam pružaju informacije o unutrašnjem stanju našeg tijela. Najočigledniji od njih su glad i žeđ, unutrašnji bolovi u tijelu, potreba da ispraznite bešiku ili crijeva. Manje očigledne svjesnosti su signali o krvnom pritisku, ph nivou u cerebrospinalnoj tečnosti, plus još mnogo toga. Neki tvrde da bismo čula mogli definisati po vrstama receptora koje imamo: drugačiji senzor znači drugačiji smisao. Ako je to slučaj, onda čak i poznata čula brzo možemo podijeliti na različite tipove. Na primjer, ako zatvorite oči i iznanadi vas kocka leda niz leđa, doživjećete šok hladnoće.
Taj osjećaj se razlikuje od dodira plastične kocke. Pored receptora koji su osjetljivi na temperaturu, imamo i receptore u našoj koži posvećene mehaničkom pritisku, bolu i svrabu. Koristeći istu logiku i ukus se može podijeliti na slatko, kiselo, slano, gorko i slično. Dijeljenje čula na ovaj način postaje još veći apsurd ako se okrenemo čulu mirisa: ljudi imaju preko 1.000 rezličitih mirisnih receptora podešenih na različite mirisne molekule. Treba li se svaki računati na drugačiji način? S druge strane, možemo pojednostaviti ljudska čula na samo tri – mehanička (kontakt, sluh…), hemijska (ukus, miris, unutrašnja čula) i svjetla.
Drugi način pristupa ovom pitanju je da ne mislimo o kategoriji dolazećih informacija ili opažanja iskustva, već o tome kako koristimo senzorne informacije. Odličan primjer je ljudski kapacitet za eho-lokaciju. Ljudska eho-lokacija funkcioniše tako što osoba emituje zvuk klikom jezikom i osluškuje odbijanje od neposrednih objekata. Ovaj perceptivni događaj sličan je vidu. Ne trebate biti slijepi da biste probali, čak dalekovidi ljudi mogu na nauče da “vide u mraku” koristeći eho lokaciju. Iz tih razloga neki ljudi ovo smatraju posebnim čulom.
Kao što možete vidjeti, ne postoji nijedan logičan način da se definišu čula. Ali kako god gledali na to – pet čula je prilično beznačajan broj – upadljiv mit za koji je potrebno dalje priznanje. Zaista, kada počnete razmišljati o svim različitim vrstama informacija koje stižu do ljudskog mozga, možda čak razvijete potpuno novu definiciju čula. Možda ste ranije doživjeli neki osjećaj koji ste nazvali “šestim čulom”, ali sada znate bolje, zar ne?
BUKA prevod – Kristina Đurić