Chalan Beel, Bangladeš
Pretpostavlja se da će klimatske promjene jako uticati na Bangladeš, a neki predviđaju da čak 20% dijela zemlje neće biti pogodno za život do 2030. godine zbog rastućeg nivoa voda. Upravo zbog toga neki od stanovnika Bangladeša odlučili su raditi sa klimom umjesto protiv nje. Neprofitna organizacija Shidulai Swanrvar Sangstha, koja je osnovana 1998. godine, posjeduje 54 čamca koji su redizajnirani u plutajuće biblioteke, farme, škole i zdravstvene ustanove, a sve je smješteno u plovilima veličine malog ribarskog broda. Jedan čamac, koji funkcioniše kao pokretna učionica, koristi se u jeku sezone monsuna i pomjera se od vrata do vrata, pazeći na to da djeca mogu doći na časove čak i u nižim oblastima koje su pod vodom. Plutajuća biblioteka takođe ide od vrata do vrata. Shidulai Swanrvar Sangstha kaže da pomažu ženama u Bangladešu da poboljšaju svoju ekonomsku situaciju pružanjem obrazovanja i obuke ispred njihovih kuća, bez obzira na nivo vode.
Senzori prate promjene u gradu
Santander, Španija
Mali grad Santander nalazi se na sjeverozapadnoj obali Španije i ima oko 180.000 stanovnika. Takođe posjeduje preko 15.000 senzora u infrastrukturi grada, uključujući parkove, javni prevoz, kante za smeće i vodovodne cijevi. Senzori prate promjene u gradu – saobraćaj, kvalitet vazduha, nivo buke, čak i parking mjesta. Oni su dio dugoročnog projekta pod nazivom SmartSantander, koji ima za cilj da grad napravi pametnijim i obezbijedi efikasnije usluge. Javno-privatni projekat koji je koštao skoro 9 miliona eura bio je san Luisa Muñoze, profesora inženjerstva na univerzitetu u Cantabria-i. Pet godina kasnije, grad koristi svoj senzore za niz projekata, uključujući i inicijative koje upozoravaju gradske radnike kada su kontejneri za smeće puni. Druga inicijativa prati korištenje vode u pojedinim domovima i prenosi podatke putem pametnih telefona vlasnika kuće. Dok su veće metropole već koristile neke od ovih tehnologija, Santander je jedinstven u svojoj spremnosti da dijeli podatke sa stanovništvom i istraživačima. Santander nudi otprilike 10-ak aplikacija za stanovništvo, pomoću kojih mogu da prate informacije grada, koje koristi 50.000 ljudi, rekao je gradonačelnik Iñigo de la Serna. On takođe podstiče građane da stvaraju sopstvene aplikacije. Gradonačelnik očekuje da će projekat donijeti neke uštede (Mada to nije primarni cilj). Na primjer, grad će moći da smanji svoj godišnji račun energije za više od 70%, pomoću LED svjetala koja će se automatski gasiti noću kada niko nije u blizini.
Najinovativniji aerodrom na svijetu
Mexico City, Meksiko
Mexico City pretvara iskustvo aerodroma u nešto tako prijatno da ćete možda čak željeti da provodite vrijeme tamo dok čekate svoj let. U redizajniranju aerodroma za koji zvaničnici očekuju da servisira 50 miliona ljudi godišnje, arhitekte se fokusiraju na dobro osvjetljenje, održivost dizajna i efikasnosti. Nova zgrada će biti napravljena od stakla i čelika, sa pokretnim krovom koji će sadržati i solarnu tehnologija koja će pružati energiju čitavom aerodromu. Aerodrom će takođe prikupljati kišnicu koju će obrađivati i reciklirati, kako bi imali sopstvene izvore. S ciljem da bude najodrživiji aerodrom na svijetu, mora biti i najprijatniji putnicima. Krov će biti dizajniran za optimalno gledanje aviona koji kruže iznad, a sve kapije će biti u neposrednoj blizini. Izgradnja će biti u dvije faze, s procjenom završetka 2020. godine.
Ribe signaliziraju probleme s vodom
Singapore
Za razliku od drugih velikih gradova, Singapore ne može da pristupi zemlji izvan grada da bi obezbijedili vodu. Umjesto toga, ova ostrvska zemlja od oko 277 kvadratnih kilometara je morala da bude kreativna. Grad dobija 30% svojih dnevnih potreba od reciklaže vode i 25% od desalinizacije biljaka. “Uzmemo vodu, očistimo i pošaljemo nazad – kao servis za pranje veša.” – izjavio je George Madhavan, direktor državne agencije za vode. “Onda ne morate da dopremate vodu izdaleka putem cijevi.” Vlada razvija energetski efikasnije načine za pretvaranje slane u pitku vodu – na primjer stavljanje električnog polja preko vode koje bi izvuklo so, slično kao snažan magnet. Da bi se osigurala bezbjednost i kvalitet vode, vlada je instalirala preko 100 ribljih akvarijuma – bilo kakvo neobično ponašanje riba može ukazati na neki problem u vodi. Razvijen je čak i poseban sistem kamera za praćenje riba, koje bilježe neuobičajeno ponašanje.
Leteća vozila će postati realnost
Tel Aviv, Izrael
U narednih nekoliko godina očekuje se da leteća vozila postanu realnost u Tel Avivu. Grad se priprema da instalira stazu koja će omogućiti slanje automobila širom grada po nebu. Početna staza će biti dugačka oko 5 milja, ali bi se vremenom trebala proširiti na 75 milja. Jerry Sanders, direktor SkyTran-a, je čovjek koji promoviše ova futuristička auta. On razvija saobraćajni sistem u saradnji sa NASA-om, i izjavio je da bi rado radio u Tel Avivu. Ali automobili su još uvijek na zemlji. SkyTran i Israel Aerospace industrija grade beta sajt u predgrađu da bi ga testirali. Tu su još uvijek mnoge prepreke, ali gradonačelnik je optimističan. Očekuje se da će eksperimentalna staza biti završena do kraja 2015-e godine, i da će izgradnja gradskih staza početi krajem 2016-e. Očekuje se da će ova auta putovati brzinom od 180 milja na sat i da će prevoziti po dvoje ljudi.
Jedna kartica za sve dnevne potrebe građana
Hong Kong
Stanovnici će moći obavljati svakodnevne poslove sa samo dvije karte – ličnom kartom izdatom od strane vlade i Octopus kartom. Hong Kong lična karta, koja elektronski čuva lične podatke i otiske prstiju, omogućava stanovnicima pristup bibliotekama, zdravstvenim dokumentima i slično… Vlada, koja je počela izdavanje ovih karata u 2003-oj godini, u borbi protiv lažnih ličnih karata i ilegalnih imigracija, radi na tome da poveže što više usluga na karticu. U međuvremenu, Octopus kartica omogućava korisnicima da se voze javnim prevozom, kupe kafu, odjeću, hranu i plaćaju račune. Neke škole koriste ovu karticu da bi pratile prisustvo, a veći broj stambenih i poslovnih zgrada ih koriste za pristup. Ovaj sistem sada obrađuje preko 13 miliona transakcija dnevno, u vrijednosti od 19 miliona. Ovo znači da su redovi za čekanje znatno kraći, što je bitno za gusto naseljen grad. Plus, brze elektronske transakcije znače da preduzeća mogu bolje voditi evidenciju i manje rukuju sa gotovinom.
Zdravstvene usluge po mjeri građana
Hoglandet, Švedska
Švedska je jedna od zemalja sa najvišim procentom starih ljudi, pa je krajem 1990-ih godina, jedna lokalna bolnica postala prepuna bolesnika. Zvaničnici regiona Jönköping i zdravstveni radnici su sarađivali na boljem sistemu za brigu o starima, koji su često završavali u bolnici. Oni su osmislili lik Esther, razumnu samozadovoljnu 88-ogodišnjakinju sa hroničnim zdravstvenim problemima. Onda su pitali “Šta je potrebno Esther?” To je dovelo do čitavog sistema zaštite koji skraćuje dugo čekanje, višak pregleda i stalno postavljanja istih pitanja od strane zdravstvenih radnika. “Radi se o radikalnom prilagođavanju i pokušaju da se osmisli proces na osnovu potreba pacijenata” – rekao je Goran Henriks, funkcioner koji je pomogao pokretanje Esther projekta. Sistem okuplja ljekare, medicinske sestre, farmaceute, socijalne radnike i terapeute. U mnogim slučajevima, najbolja je njega kod kuće, što je i isplativije. Nicoline Vackerberg, koja upravlja dnevnim poslovima Mreže Esther, svakoga ohrabruje da učestvuje. (Dok je svako ko radi u zdravstvu sa starijima uključen na neki način, postoji i 180 “trenera” koji su obučeni da uvijek pitaju “Šta je najbolje za Esther?”) Pacijenti se takođe sastaju u radnoj grupi sa zdravstvenim radnicima da iskažu svoje brige i predlože poboljšanja. Ovaj projekat veoma je uspješan u smanjenju hospitalizacija (pad od 30% od 1998 do 2013) i u smanjenju troškova ( oko 1 milion $ godišnje od 2002 do 2013). Slični programi proširuju se i na druge grupe kojima je potrebna zaštita, uključujući i psihijatrijske bolesnike.
Izvor CNN, za BUKU prevela Kristina Đurić