Prvi dokazi pisane kulture u Kini pronađeni su urezani u lopatice volova. Nastali su 1400 godina prije nove ere. Kinesko pismo danas se sastoji od oko 50.000 znakova. Kada se zna njih 3500, može da se pročita 98 procenata teksta. Dok đaci to ne nauče, prođe nekoliko godina. Njemačkoj djeci je sa 26 slova mnogo lakše, piše Dojče Vele –
Prvi pronađeni crteži koji su služili za razumijevanja mnogo su stariji. Više od 2000 figura i znakova urezano je prije 20.000 godina na zidovima pećina Lasko u južnoj Francuskoj: životinje i ljudi, ali bez grafičkih simbola. Istraživači to nazivaju pretečom pisma, kojim su su ljudi kamenog doba predstavljali svoj život.
Najstariji pisani znaci nastali su u Mesopotamiji, današnjem Iraku. Izumitelji klinastog pisma – od 3300 godina p.n.e. – su Sumerci. Oni su sa oštrim kamenom utiskivali znakove na glinene ploče. Na početku se“stopalo” koristilo samo kao simbol za dio tijela, kasnije je bilo asocijacija za „hodanje“ a onda – revolucija – nastaje slovo “a”.
Egipćani su svoje pismo zvali „Medu Netjer“ – božije riječi – i pripisivali su im magične moći. Današnji naziv „hijeroglifi“ potiče iz grčkog i znači „sveti urezani znaci“. Procjene su da je samo 1-5% Egipćana znalo da piše. Posao je bio veoma cijenjen: „Postani pisar, tvoje noge i ruke će ostati nježne.“
Mnoga stara pisma do danas su ostala nedešifrovana. Tako je visoka kultura Maja postala žrtvom španskih osvajača. Biskup Diego de Landa dozvolio je 1562. godine veliku akciju u kojoj su uništeni oltari, slike i svici. Sačuvana su samo čeriri rukopisa. Arheolozi su uspjeli da protumače oko 800 pisanih znakova, ali sve zagonetke još uvek nisu riješene.
Sa Rimskim carstvom trijumfovalo je latinsko pismo. Razvilo se iz grčkog alfabeta. Rimljani su ga prilagodili svojim potrebama i dadali mu glasove koji su nedostajali, kao što su G, Y ili Z. Tek u srednjem vijeku se kao 26 slovo pojavilo „W“. Latinski pismo danas je najrasprotranjenije u svijetu.
Oko 100 alfabeta danas postoji u svijetu. U arapskom pismu su čak dvije varijante u upotrebi: jedna za svakodnevnu upotrebu, druga za kaligrafske ornamente. Drugačije je sa hebrejskim pismom. Stotinama godina ono je služilo samo za religiozne tekstove. To se promijenilo tek 1948. godine sa osnivanjem države Izrael. Hebrejski tada postaje oficijelno pismo i jezik.
U ovom muzeju u Majncu se nalazi najstarija knjiga na svijetu: Biblija. 1452. godine Johan Gutenberg je izmislio pokretna metalna slova i počeo štampanje Svetog pisma. Za 200 primjeraka su mu bile potrebne dvije godine. Bez njegovog izuma danas ne bi bilo školskih knjiga. Inače, najmanje moraju da uče havajska djeca – njihovo pismo se sastoji od samo 12 slova i jednog simbola.
Stotinama godina ljudi su pisali rukom, ali industrijska revolucija sa sobom je nosila i tehnička olakšanja. Umjesto guščijeg pera, na tržište su došla penkala i hemijske olovke, a zatim i pisaća mašina. Po potrebi i sa “ß”sa Nijemce ili “ã“ za Špance. Iz poslovnog svijeta tako su iščezla teško čitljiva pisma.
Ipak ljudi su i dalje pisali na papiru i štampali knjige kao nekada Gutenberg – dok se nije pojavio kompjuter. Nekada je bio monstrum za istraživanje, a danas je postao sveprisutan kao lični računar. Njegovi binarni kodovi inicirali su novu eru sa pismom. Međutim, redoslijed nula i jedinica moraju samo programeri da znaju – na ekranu se pojavljuje poznati alfabet.
Uprkos tehničkom razvoju, obrazovanje nije nešto što se podrazumijeva. Širom svijeta oko 774 miliona ljudi ne zna da čita i piše, prije svega u Indiji i Africi. To posebno pogađa djevojke i žene.