Eksperimentalni lijek Zmap razvijen je u laboratorijima američke farmaceutske firme „Map biofarmasjutikal ink“ sa sjedištem u San Dijegu. Do sada je taj serum testiran samo na majmunima, ali uspješno. Još 2012. godine naučnici su objavili studiju u naučnom časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“, u kojem opisuju dejstvo seruma. Tako, na primjer, navode da se lijek sastoji od tri antitjela i da je svako od tih antitjela ciljano usmjereno protiv određenih proteinskih struktura virusa ebole.
Urađena su tri različita testa: jedna grupa majmuna vakcinisana je tim serumom i zatim inficirana opasnim virusom. Druga grupa najpre je inficirana i 48 sati nakon toga ubrizgan im je serum. Od te grupe tri četvrtine majmuna je preživjelo. Od životinja iz treće grupe koje su serumom liječene tek 120 časova nakon infekcije preživjelo je njih 43 odsto.
Potrebne dodatna istraživanja
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da ne treba gajiti preveliki entuzijazam i ističu da taj serum mora da prođe sve potrebne kliničke testove. Ipak, u slučaju dvoje Amerikanaca, ta faza je zbog opasne situacije preskočena. Bilo je potrebno brzo djelovati. Željelo se da se iskoriste sve mogućnosti kako bi se pomoglo američkom ljekaru i misionarki.
Zbog tog slučaja se sada i na istraživanja na polju ebole gleda drugačije. Nacionalni institut za zdravlje SAD ustupio je 28 miliona dolara za istraživanja kako bi se ubrzalo razvijanje djelotvornog lijeka protiv ebole.
Ta istraživanja, međutim, ne teku punom parom samo u firmi „Map biofarmasjutikal ink“ – naučnici rade na mogućoj vakcini i u Velikoj Britaniji, na primjer na Univerzitetu u Kembridžu. I oni su svoje sredstvo testirali na majmunima, takođe uspješno. Ali i u Kembridžu će biti potrebne godine dok se sprovedu sva neophodna istraživanja.
Za to vrijeme, vodi se borba protiv širenja te zarazne bolesti. Šef Svjetske banke, lekar Džim Jonk Kim, obećao je da će ta institucija uložiti 200 miliona američkih dolara za borbu protiv ebole u zapadnoj Africi. Afrička banka za razvoj namjerava da na raspolaganje stavi još 60 miliona.
Cio program trebalo bi da vodi Svjetska zdravstvena organizacija. Ona je 1. avgusta objavila plan prve pomoći kojim bi Gvineju, Liberiju i Sijera Leone trebalo podržati sa sto miliona američkih dolara u borbi protiv ebole. Te tri zemlje najviše su pogođene zarazom.
Povodom najave o milionskoj pomoći u borbi protiv ebole, šef Svjetske banke Džim Jong Kim je naglasio: „Odgovorni smo za taj region u Africi. Zato ćemo uraditi sve što možemo i to ne samo kratkoročno. Razmislićemo o tome kako da razvijemo tamošnje zdravstvene sisteme da bi bili onakvi kakve ljudi i zaslužuju.“
Loše razvijeni zdravstveni sistemi i jesu jedan od glavnih razloga zbog kojeg se zaraza brzo širi u tom regionu. Riječ je o najtežoj epidemiji te bolesti dosad. U brojnim seoskim područjima zapadne Afrike nema bolnica, tako da se o oboljelima brinu članovi porodica, koji takođe mogu da se zaraze ukoliko dođu u kontakt s krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama oboljelog. A tamo gdje ima ljekara i medicinskog osoblja, često nedostaje adekvatna oprema i zaštitna odjeća.
Svjetska zdravstvena organizacija takođe planira da pošalje nekoliko stotina dodatnih ljekara i njegovatelja u zapadnu Afriku. Iako su brojni ljekari već stigli u pogođena područja, zaraza se širi, pogotovo u udaljenim krajevima, kaže Maks Gertler iz organizacije „Ljekari bez granica“. Taj njemački ljekar upravo se vratio sa sa sjevera Liberije, gdje su u brojnim tamošnjim selima zabilježeni slučajevi ebole. „Nisam naišao na predstavnike Svjetske zdravstvene organizacije koji bi pomagali tamošnjim vlastima”, kritikuje Gertler i dodaje da transport sredstava neophodnih za njegu pacijenata otežavaju i loši putevi, piše Dojče vele.