Svjetski normativi ne preporučuju da u klaonici životinje gledaju klanje drugih životinja, pa se može samo zamisliti kakav stres su doživjele životinje, naročito u Posavini, koje su gledale potop i gušenje drugih životinja.
Kada su pod stresom podložnije su oboljenjima, a svakako su i manje produktivne, što može još i više uvećati gubitke u ovoj grani bh. privrede, koja je tokom maja usljed razorne prirodne nepogode, pretrpjela milionsku štetu.
“Imunitet kod životinja koje su preživjele katastrofu sada je oslabljen, one su pod stresom, i sa njima se mora postupati veoma oprezno dok se ne oporave” – upozorava Bajrović.
No, i bez obzira na sve opasnosti koje se sada mogu pojaviti kod preživjeli životinja, ugledni stručnjak smatra da se od vakcina, koje nadležni planiraju dati preživjelim životinjama, ne može očekivati solidan imunitet, pa preporučuje da se za početak takvim životinjama daju antibiotici.
“Treba pratiti temperaturu kod životinja i u slučaju njezinog povišenja za jedan stepen, životinjama treba dati antibiotike. Ne samo zbog antraksa, to može pomoći i kod drugih infekcija” – smatra profesor Bajrović.
Onima koji budu davali antibiotike životinjama, napominje da trebaju poštivati i karencu terapije, odnosno za vrijeme njezinog trajanja ne konzumirati mlijeko ili meso tih životinja.
Profesor Bajrović, također, preporučuje da se objekti gdje životnje borave očiste vrelom ili hladnom vodom uz „odmaranje objekta“ (vremenska dezinfekcija), smanjiti reprodukciju životinja uz tretiraje protiv unutrašnjih parazita, a u borbi protiv insekata izbjegavati hemijska sredstva, već koristiti mreže na prozorima ili okrečiti prostoriju.