Nakon poplave, potrebno je izvršiti detaljnu dezinfekciju kuća i objekata. Građani širom BiH strahuju od zaraza koje bi se mogle javiti usljed nečistoće, mulja i otpada koje je poplava ostavila.
O detaljnim načinima čišćenja, zarazama, zaštiti na terenu i na poplavljenim područjima za portal BUKA razgovarali smo sa doktoricom Jelom Aćimović, specijalistom epidemiologom u Institutu za javno zdravstvo RS.
Ona je istakla da se sve poplavljene kuće moraju na siguran način očistiti, nakon čega se obavlja dezinfekcija za koju su zadužene higijensko epidemiološke službe domova zdravlja, uz podršku Regionalnih centara Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
“Ukoliko građani sami provode dezinfekciju svog doma, potrebno je da konsultuju nadležne službe, te da slijede upute stručnjaka, i da se drže uputstva za upotrebu dezinfekcionog sredstva. Neophodno je da, prilikom dezinfekcije, koriste ličnu zaštitnu opremu”, rekla je Aćimović.
Kada je kuća poplavljena, potrebno je ukloniti vodu, mulj i ostalu prljavštinu, te pristupiti čišćenju i pranju prostorija.
“Prvo treba očistiti sve tvrde podloge, kao što su zidovi i podovi. Grubo ostružite nečistoće sa zidova i podova, koristite lopate, četke, kompresore i usisavače za vodu. Skinite što više slojeva boje sa zida, to će ubrzati isušivanje zida i olakšati popravke. Operite zidove i podove toplom vodom i deterdžentom. Nakon što se obavi i dezinfekcija prostora, potrebno je adekvatno isušivanje. Grijanje prostorija, korištenje uređaja za otklanjanje vlage, kao i provjetravanje prostorija, pomažu brže isušivanje”, objasnila je Aćimović.
Mnogi građani čiji su domovi stradali u poplavama pitaju se šta od poplavljenog namještaja mogu zadržati. Doktorica Aćimović kaže da se tapacirani namještaj, tepisi, jorgani i slično vrlo teško mogu propisno dezinfikovati, predmeti od iverice se teško mogu spasiti, te je najbolje da se bace.
“Skrećemo pažnju da se otpad ne smije bacati u rijeke, jer ovakvo uništavanje životne sredine nosi sa sobom velike rizike. Predmeti od punog drveta se moraju propisno očistiti i pravilno osušiti. Električne uređaje treba pregledati stručno lice kako bi utvrdilo da li su i dalje upotrebljivi. Prije toga se ne smiju uključivati”, rekla je Aćimović.
RIZIK OD ZARAZNIH BOLESTI
Ona napominje da pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.
“Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti i slično. Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje, a velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja”, kaže naša sagovornica.
Aćimović napominje da za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa prijeti velika opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina, a povrijeđenim osobama prijeti i tetanus.
Kada su u pitanju zarazne bolesti, iz Instituta za javno zdravstvo RS rekli su nam da je nakon poplava najveća mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama (zarazna žutica A, dizenterija, prolivi izazvani drugim mikroorganizmima, parazitarne zarazne bolesti).
“Takođe, moguće je da nastanu i bolesti izazvane uzročnicima koji aktivnim kretanjem prodiru kroz kožu, a takva bolest je leptospiroza (bolest koja u normalnim okolnostima pogađa ribolovce češće od drugih ljudi). Postoji opasnost i od zaraza koje prenose insekti, prije svega razne vrste komaraca”, ističe Aćimović.
SAVJETI O ZAŠTITI
Pri kontaktu sa poplavljenim predmetima, doktorica Aćimović rekla je da je obavezno korištenje zaštitnih sredstava, kao što su rukavice, čizme, maske i zaštitne naočale.
“Neophodno je strogo voditi računa o higijeni, posebno o redovnom i pravilnom pranju ruku. Svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom treba baciti, a voće i povrće sa poplavljenog zemljišta se ne smije konzumirati”, kaže Aćimović.
Ona napominje da je povratak u prethodno očišćene i dezinfikovane prostorije moguć ukoliko su one adekvatno provjetrene. Aćimović savjetuje da se detaljno očiste radne površine i pribor za jelo i kuhanje. Drvene daske i kašike koje su bile u kontaktu sa poplavljenom vodom je potrebno baciti. Ostali pribor za jelo treba potopiti u dezinfekciono sredstvo a potom oprati deterdžentom i isprati čistom vodom.
“Poplavljena odjeća i obuća se otkuhava ili opere u vrućoj vodi. Dječije igračke se moraju dobro oprati i dezinfikovati. Pri pripremi hrane obavezno je oprati ruke sapunom i pod mlazom čiste vode ili dezinfekcionim sredstvom. Potrebno je konzumirati flaširanu vodu ili higijenski ispravni vodu iz vodovoda i namirnice koje nisu došle u kontaktu sa poplavom”, kaže ona.
Širom zemlje javlja se problem sa lešinama uginulih životinja. Mnogi strahuju od zaraze, jer su poslije poplave uslijedili topli dani.
“Uginule životinje građani ne treba da iznose sami, već da obavijeste veterinarsku službu ili veterinarsku inspekciju. Ne trebaju ih spaljivati jer tako ugrožavju sebe i svoju životnu sredinu”, savjetuju iz Instituta za javno zdravstvo RS.