Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem (Robinia pseudoacacia) i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ovo listopadno drvo porijeklom iz Amerike, u Evropu je stiglo početkom 17. veijka. Donio ga je Žan Robin, baštovan sa francuskog dvora, po čijem imenu je i dobio naziv. U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo, kapinka..
Cvjeta od aprila do kraja maja ili čak juna. Cjvetovi se formiraju u grupama obrazujući viseće grozdove dužine i do 20 centimetara. Plod je u obliku spljoštene mahune tamnosmeđe boje, koje mogu da se osuše, konzerviraju i upotrebljavaju umjesto povrća. Kuhano semenje bagrema može, recimo, da zameni pasulj, a prženo kafu.
Bijeli mirišljavi cvjetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i sveži i prženi. Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvejt se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja.
S druge strane, u svježim mahunama i semenkama ima mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoće.
Međutim, stara kora je otrovna, zbog sastojka toksalbumina robina i ne smije da se koristi, dok se mlada skida u maju i septembru i suši se na suncu ili na toplom vazduhu.
Cvjetovi sadrže oko 40 miligrama vitamina C, dva miligrama šećera, eterično ulje, smolu, tanin, sirinogin, ali i otrovne bjelančevine fasin, robin i benzoaldehid. Sjemenke se sastoje od 38 odsto bjelančevina, 13 miligrama masnog ulja, vlakna i ugljenih hidrata. Sadrže i vitamine A, B1, B2, B6, kao i minerale – magnezijum, fosfor, gvožđe, cink, kalijum, natrijum, kalcijum.
Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Efikasno djeluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.
Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju ovih stručnjaka, odličan je u liječenju hiperaciditeta, odnosno pojačane kiselosti želuca, kod žgaravice koja se javlja za vreme spavanja, migrene, kao i upale nerva lica.
Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja creva, smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće..
Leči prehlade i kašalj
Čaj protiv prehlada i kašlja, sprema se tako što se kašičica suvih cvjetova bagrema prelije sa dva decilitra ključale vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procijedi i pije jedna do tri šoljice dnevno.
Toksična kora, list, semenke
Prilikom korišćenja određenih dijelova bagrema trebalo bi da budete oprezni. Zbog toksičnosti sastojaka robina, robitina, robinina, fazina, ne smijeju da se koriste stara kora, zreo list i sirove sjemenke. Ukoliko se neko ogluši o preporuke može da dođe do pojave depresije, slabosti, širenja zenica, povraćanja, krvave dijareje, slabog pulsa, hladnoće ruku i nogu, bljedila, pa čak i neke vrste šoka cjelokupnog organizma.
Idealan med za djecu
Bagremov med je veoma cijenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer djeluje protiv stresa, nervoze, nesanice… Najprozirniji je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnast, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je riješena.
Izvor: Večernje novosti