Prema službeno potvrđenim informacijama, prvi na redu su političari, a na “prioritetnoj” listi nalaze se imena više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji.
Hrvatska je ovaj posao već završila, a na provjeri trenutačno rade Srbija i Crna Gora, a sve po naredbi iz Europske komisije, u sklopu pregovora o Poglavlju 23 (Reforma pravosuđa i osnovna prava) i Poglavlju 24 (Pravda, sloboda i sigurnost). Ovi podaci usporedit će se s podacima koje su prijavili prije svakih izbora u svojim imovinskim karticama i dostavit će se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u BiH.
Panika u BiH
Sve je jasnije kako je to bio i jedan od povoda za hitnu izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, bez ikakve mogućnosti ulaganja amandmana na ovaj zakon. Podsjetimo, zakon je to koji su krajem prošle godine dogovorile i donijele vladajuće stranke na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om uz potporu HDZ-a BiH, čime je ovaj posao “otet” Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH.
Dan je posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, čije su nadležnosti striktno ograničene i svedene, kako ime kaže, na “koordiniranje” i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom (i političkom?) ključu te po tri političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe. O čemu se ovdje radi, govori i činjenica kako se na imenovanje članova ovog povjerenstva čekalo gotovo pola godine, a sve je dodatno zakočeno i neusvajanjem novog pravilnika o unutarnjoj organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH bez kojeg se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u BiH nije moglo formirati. Na to sve treba dodati i kako se spomenuta Agencija kadrovski popunjava “puževim korakom” već nekoliko godina, a ona sama je “preko koljena” formirana kao jedan od uvjeta Europske komisije za viznu liberalizaciju.
Iz Izaslanstva EU-a bezuspješno su više puta upozoravali da su “zakonski propisi koji uređuju odgovornost nositelja javnih funkcija i transparentnost njihovog rada od najvećeg interesa za javnost, pa je prije usvajanja trebalo organizirati širu javnu debatu”.
– Ne samo da zakon nije bio otvoren za javnu debatu, nego je usvojen po hitnom postupku, koji ne dopušta predlaganje amandmana. Formirano Povjerenstvo ne zadovoljava uvjet neovisnosti što bi moglo ugroziti nepristranost procesa provjere. Sa žaljenjem konstatiramo da se vlasti BiH, usvojivši ove amandmane, nisu dovoljno usredotočile na adekvatno rješavanje sukoba interesa – glasi uzaludno upozorenje poslano iz Europske unije. Štoviše, iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH su čak naveli kako je zakonodavac (parlamentarci) “postavio nerealne rokove za implementaciju pojedinih odredbi zakona”.
– Poseban problem je što je usvajanjem ovog zakona ostalo “nepokriveno” pitanje sukoba interesa u FBiH i Brčko Distriktu BiH, za koje je do stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sukobu interesa Središnje izborno povjerenstvo BiH bilo nadležno za postupanje – upozoravali su iz ove agencije. O nedorečenosti zakona govori i činjenica kako je europska praksa da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata! Posebna priča je nedonošenje zakona o sprječavanju pranja novca koji je srušen u Parlamentu BiH zbog kojeg BiH prijete sankcije čitave Europe i što u opasnost dovodi čak i rad banaka u BiH i svako daljnje kreditiranje i tok novca u i iz BiH.
Hoće zato susjedi
Budući su se naši dužnosnici “sjetili” kako spriječiti regionalnu suradnju ili barem objavu podataka o skrivenoj imovini po našim, srpskim, crnogorskim i hrvatskim prijestolnicama, seoskim krajobrazima i obali, iz Europske unije su “pritisnuli” susjede, i ne samo zbog naših, već i njihovih novopečenih bogataša.
Da se nešto “iza brda valja”, potvrđuje i pismo koje su crnogorske vlasti poslale našim vlastima. Iz Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te zemlje nedavno su poslali dopis nadležnim tijelima u BiH i istodobno Bruxellesu u kojem su naveli kako su spremni ustupiti nadležnim tijelima u BiH sve dosad prikupljene podatke, a suradnja bi se nastavila i u budućnosti.
– Imovina crnogorskih i bh. političara je pod lupom Povjerenstva. Uvjet Europske komisije je suradnja u regiji. Mi smo uvelike odmakli u pregovorima i usvojen je Akcijski plan za poglavlja 23. i 24., gdje su i zadaci ovog našeg povjerenstva – navodi, između ostalog, u tom pismu Slobodan Leković, predsjednik Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore. Slično “pismo namjere” poslala je i Srbija, a o ovoj temi bi se neslužbeno iza zatvorenih vrata moglo razgovarati i na sutrašnjem sastanku bh. dužnosnika s izaslanstvom srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. On je na nedavnim izborima doslovno s političke scene “pomeo” sve stranke upravo na krilima praktične borbe protiv korupcije i uhićenjem visokorangiranih političara i glavnih tajkuna u toj zemlji i njihovim procesuiranjem te desetinama istraga (po popisu Europske komisije) o kriminalnim privatizacijama u Srbiji.
Hrvatska je već prije nekoliko godina takvu suradnju ponudila, no sve je ostalo daleko od očiju naše javnosti, a Zagreb se navodno zadovoljio time što su bh. vlasti njima dostavile ono što su prikupile o imovini hrvatskih političara i tajkuna koju su “sakrili” u BiH. Želja Bruxellesa, Beograda i Podgorice je i taj dio, da nadležni u BiH pomognu tim zemljama u otkrivanju imovine, posebice nekretnina i bankovnih računa njihovih političara i tajkuna skrivenih u BiH
Koga provjeravaju u BiH
Osnovni problem je što BiH uopće nema mogućnost provjere istinitosti navoda u imovinskim karticama bh. dužnosnika, a kamoli (s njima povezanih) tajkuna ni u zemlji niti u inozemstvu.
Jedini dužnosnici čiji se podaci provjeravaju su ministri u Vijeću ministara BiH i to radi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pri kandidaturi za ministre. Na osnovi suglasnosti koje izdaje SIPA izdaje se suglasnost za imenovanje, no u posljednje četiri godine svjedočili smo kako razvodima i ostavljanju sve imovine zakonski bivšim suprugama, tako i kaosu, aferama istragama s nekoliko uhićenja u samoj SIPA-i na koji su ukazivali kako strani promatrači, tako i sami visoki policijski službenici. Bilo kako bilo, Hrvatska je to morala, Crna Gora i Srbija na tome intenzivno rade, a i našu zemlju jednako tako čeka ne samo utvrđivanje (vrijednosti) imovine koju posjeduje više od tisuću osoba, od članova općinskih vijeća, preko zastupnika i ministara u županijskim vladama, sve do članova Vijeća ministara i Predsjedništva BiH te njihovih užih članova obitelji, a zahtjev Bruxellesa je i utvrđivanje njezinog podrijetla.
Političari odlučuju o sukobu interesa
Usprkos višestrukim upozorenjima Europske komisije, vladajuće stranke u BiH na čelu sa SDP-om BiH, SNSD-om i HDZ-om BiH po hitnoj proceduri i bez mogućnosti ulaganja amandmana usvojile su krajem prošle godine izmjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Ovaj posao “otet” je Središnjemu izbornom povjerenstvu BiH i dan posebnom povjerenstvu od devet članova. U njemu se nalaze predstavnici Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH koja praktično nema nikakve značajne ovlasti, nema odgovarajući pravilnik o unutarnjoj organizaciji i nije kadrovski popunjena i čiji se čelnici imenuju po nacionalnom (i političkom?) ključu. O sukobu interesa političkih dužnosnika kao članovi ovog povjerenstva trebalo bi odlučivati i šest političara, člana Zastupničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a od toga samo dva iz redova oporbe (ako je danas ikom jasno tko je vlast, a tko oporba). Na formiranje povjerenstva se čekalo pola godine od izmjena zakona, a dosadašnji rezultati čak i na osnovi više desetaka prijava koje su bile na čekanju ravni su točno nuli.
Zakonska nedorečenost
Kad je 2009. usvajan Prijedlog zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, unaprijed je blokirana operativnost te agencije. Bilo je isprva predloženo da će Agencija propisivati jedinstvenu metodologiju za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika te vršiti službenu provjeru nad imovinskim stanjem javnih službenika. No, onda je taj dio izbrisan iz prijedloga. Europska praksa je da dužnosnici imovinske kartice dostavljaju prije, ali i poslije preuzimanja određenog mandata, no ni to kod nas nije obveza ni po jednom zakonu. Uopće nije jasno ili je u najmanju ruku ograničena mogućnost provjere i točnog utvrđivanja imovine bh. političara i u samoj zemlji. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ima zakonsku obvezu prije imenovanja provjeriti točnost podataka u imovinskim karticama predsjedatelja i ministara u Vijeću ministara. Ne postoji način ni barem administrativne provjere istinitosti imovinskih kartica, a sve i kad bi se utvrdilo počinjenje kaznenog djela, primjerice, pranja novca, ne zna se tko bi preuzeo takve slučajeve.
Izvor : Dnevni list