U jeku rasprave oko korišćenja kanabisa (marihuane) u medicinske svrhe u Srbiji, naročito u svjetlu slučaja male Anastasije Trajković (9), oboljele od raka, Kanađanin Rik Simpson (65) u intervjuu “Našim novinama” otkriva kako je posatao najveći planetarni zagovornik teze da je kanabis lijek, a ne droga.
Ovaj nasmijani i energični starina, samouki ljekar i farmaceut, prije nekoliko godina se izliječio od terminalnog raka kože, nakon što su ga ljekari i zvanična medicina otpisali.
Jedini preparat koji je koristio bilo je ulje kanabisa. Kad je
pokušao ljekare i državu da ubijedi u njegovo pozitivno dejstvo, naišao je
na zid. To ga, međutim, nije obeshrabrilo, nastavio je da sadi i proizvodi ulje i da ga besplatno dijeli onima koji su mu se obraćali za pomoć.
Nekoliko puta je hapšen, oduzimali su mu ulje, čupali biljke, ali on nije odustajao. Danas putuje po svijetu, širi svoju ideju, a živi od penzije, prodaje knjiga i drži predavanja.
Zašto nikada niste prodali nijednu bočicu ulja kanabisa?
– Baš zato da niko ne bi mogao da kaže kako sve ovo radim
zbog novca. Već godinama putujem po svijetu s jednom misijom, da ljudima
objasnim kakve su i kolike dobrobiti ove biljke. A vjerujte da
ja najbolje znam. Bio sam na ivici, planirao samoubistvo, a onda sam
otkrio lijek. Ne u skupim preparatima koje su mi propisivali ljekari, nego u
sopstvenom dvorištu.
Kako se to desilo?
– Godine 1997. popravljao sam bojler, pao i zaradio stravične povrede glave. Ljekari
su rekli da imam postkomocijski sindrom, nešto kao konstantni potres
mozga. Dobio sam pilule od kojih mi je bilo samo gore i gore, a u glavi
mi je zvonilo non-stop. Htio sam da se ubijem, a ljekari su
slegali ramenima. Čuo sam za ulje od kanabisa, ali me je bilo strah,
priznajem. Nikad prije toga nisam popušio džoint, nisam znao šta me čeka,
ali nisam više mogao da čekam. Počeo sam svake večeri da uzimam pomalo.
Efekti su uslijedili brzo i bili su nevjerovatni: zvonjava u glavi je
prestala, počeo sam normalno da spavam, čak mi se povukao artritis u
koljenima – prisjeća se Simpson.
Međutim, poslije nekoliko godina, pojavio se novi problem. Slučajno je
razderao mladež kraj desnog oka, a u bolnici su konstatovali da je obolio od raka kože.
– Sjetio sam se tad neke emisija koju sam u mladosti slušao na
lokalnoj radio-stanici. Voditelji su podsmešljivo pričali o rezultatima
istraživanja univerziteta u Virdžiniji, gde su tvrdili da kanabis liječi
kancer. OK, pomislio sam, nemam kud, što ne bih ponovo pokušao?
Stavljao sam ulje na flastere koje sam lijepio na maligne mladeže na
vratu i pored oka. Držao sam ih tako četiri dana i zaprepastio se kad
sam ih skinuo. Koža je bila čista, ni traga od mladeža. Povukli su se i
više se nisu vratili, kao ni rak.
Zanimljivo je da ljekari nisu htjeli da mu propišu ulje od kanabisa kao
terapiju, iako je u Kanadi tada postojao eksperimentalni program za
liječenje marihuanom.
– Doktori su rekli da moja bolest time ne može da se izliječi.
Čvrsto sam odlučio da počnem da proizvodim ulje i da ga dijelim oboljelima.
Bio sam svoj prvi pacijent, a dosad sam izliječio više od 5.000 ljudi.
Svako na taj način može da pomogne sebi, ali moćnici ne žele da to
znate. Naš problem su korumpirane vlade i nezasite farmaceutske
kompanije koje svesno sprječavaju ljude da koriste nešto što je svakom
dostupno, jer su svesni da će tako izgubiti profit.
U Kanadi je to pokušao da objasni političkim partijama, ministrima zdravstva, udruženjima za borbu protiv raka, ali uzalud.
– Farmaceutski lobiji daju veliki novac da bi spriječili da
istina izađe na vidjelo. Oni prave lijekove na kojima zgrću milione, ali
marihuanu ne žele da testiraju. Zašto? Zato što biljku ne mogu da patentiraju, ne mogu da je zaštite kao svoj proizvod. Ovo ulje će ih izbaciti iz biznisa i oni to znaju, zato se i bore. Zakonodavstvo širom svijeta je takođe u službi krupnog kapitala.
Farmaceutske kompanije su i vas pokušale da vrbuju?
– Zvali su me razni, jedni su mi ponudili milion dolara da im
pomognem da naprave zamenu za ulje, koja bi mogla legalno da se prodaje.
Rekao sam im da idu dođavola, ja ne sarađujem. Pitao sam ih: “Zašto
biste pravili zamjenu ako imate pravu stvar?!” Nisu znali da mi odgovore.
Ova medicina pripada svim ljudima. Svako može da ga napravi, to je kao
kad kuvate kafu. Zašto biste plaćali skupe lijekove? Ili ga nabavljali na
crnom tržištu, gdje se za velike novce prodaje loš kvalitet.
Prema vašim iskustvima, šta sve može da liječi ulje od kanabisa?
– Ono o čemu mogu da posvjedočim jeste da liječi teška maligna
oboljenja, leukemiju, reumatoidni artritis, dijabetes (liječio sam ljude
koji poslije šest nedjelja više nisu imali potrebe za insulinom, a ponovo
su jeli šta su htjeli), astmu, infekcije, upale, opekotine, hronični bol,
psorijazu, čireve, mladeže, bradavice i slične probleme. Od
stručnih ljudi kojima vjerujem saznao sam da pomaže pri liječenju
anksioznosti, depresije, multiple skleroze, regulacije krvnog pritiska…
Ali, osim što možemo da se liječimo, od ove biljke možemo da obučemo
siromašne, nahranimo gladne, napravimo automobile, riješimo energetsku
krizu… Ovo nije moja prazna priča, o svemu postoje istraživanja.
Tekst je preuzet sa Telegraf.rs