Predsjednik Saveza studenata Šumarskog fakulteta Kosta Lovre ističe da su studenti ovog fakulteta prije mjesec dana odlučili obilježiti, ovaj njima veoma značajan dan, na jedan veoma originalan i društveno koristan način, prenosi eTrafika.
“U vrijeme kada Banjaluku, kao i cjelokupnu Republiku Srpsku, usljed ubrzanog izgrađivanja, iz dana u dan pokrije desetine kvadrata betona, asfalta i kada zelene površine ubrzano nestaju, mi smo se odlučili na jedan potpuno suprotan proces. Jednu betoniranu površinu koja nije ničemu služila smo ozelenili i pretvorili u park”, kaže Lovre.
Studenti su nakon postizanja dogovora oko izgradnje parka krenuli razrađivati ideju zajedno sa Centrom za šume, među kojim članovima su se našli i profesori Šumarskog fakulteta te drugi ljudi koji su dobar dio života posvetili šumi i šumarstvu.
“Kao što to obično biva glavni problem sa kojim smo se suočili bile su finansije, ali smo i to uspjeli prevazići. Nakon saglasnosti dekana Tehnološkog fakulteta Miloša Solaka za površinu budućeg parka uzet je atrijum fakulteta. Sa betoniranom površinom od 140 metara kvadratnih i debljinom od petnaest centimetara našli smo se pred nimalo lakim poduhvatom gdje je u dva dana trebalo “oštemati” 20 metara kubnih betona, prisjetio se Lovre i dodao da je u izradi projekta učestvovalo deset studenata.
Nakon uklanjanja betonske površine Šumarsko gazdinstvo Banjaluka im obezbjeđuje zemlju a član Centra za šume Stanoje Šikanić sadni material nakon čega im je ostao lakši dio gdje je park trebalo oživjeti što su ovi studenti-volonteri danas uspješno priveli kraju.
Student Šumarstva Miloš Miletić koji je učestvovao u izradi parka ističe da ljudi kod nas nemaju dovoljno razvijenu svijest kada je riječ o značaju samih šuma.
“Pod hitno bi trebalo ovo pitanje i svijest o njemu dići na veći nivo jer će se šume u suprotnom u najkraćem mogućem roku upropastiti ako ne budu preduzete adekvatne mjere. Jedan od prvih koraka bilo bi angažovanje na tome kako zaposliti mnogobrojne inžinjere šumarstva koji nemaju gdje da pokažu svoj potencijal. Ako ništa drugo da im se obezbjedi da odrade pripravnički, rekao nam je Miletić.
Da ovo neće biti jedina akcija potvrdio nam je profesor Šumarskog fakulteta i član CEFOR-a Zoran Maunaga koji najavljuje mnogobrojne akcije u narednom periodu.
“Sutra uporedo radimo i na drugom projektu, posjetama obdaništima gdje će šumari da pričaju sa djecom o značaju šuma i uporedo saditi zelenilo. Naše udruženje je svjesno da se upustilo u dugoročnu i mukotrpnu borbu jer je kod nas svijest i odnos prema šumama na veoma niskom nivou. Intenzivno radimo na promociji šuma jer mi njoj moramo vratiti onoliko koliko je ona nama dala jer ne možemo da je koristimo samo za sječu drveća i pribavljanja profita”, kaže Maunaga.
Takođe, pored otvaranja parka Savez studenata Šumarstva organizuje i veliko pošumljavanje na lokalitetu Vučija Poljana, Ribnik u kojem će učestvovati preko 50 studenata.
Povećavati svijest javnosti o značaju šuma
Svjetski dan šuma obilježava se širom svijeta već 43 godine i ima za cilj podsjećanje na njihov značaj te isticanje brojnih koristi koje društvo ima od njih. Smatralo se da će se na taj način doprinijeti povećanju svijesti i uvjerenja najšire javnosti o značaju i ulozi šuma za čovjeka.
Ideja za obilježavanje Svjetskog dana šuma nastala je na 23. sjednici Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije 1971. godine., a 21. mart je izabran kao dan proslave i obilježavanja tri ključna aspekta šumarstva: zaštite, proizvodnje i rekreacije.