Markovićeva u intervjuu za Srnu upozorila da u pravosuđu rade pojedinci koji još nisu izgradili pravilan odnos prema ovom obliku kriminaliteta, odnosno da pojedinci još smatraju da je to manje značajan oblik kriminaliteta, koji ne zaslužuje pažnju kakvu zaslužuje imovinski kriminalitet i slično.
“Sve dok postoji takvo mišljenje kod bilo kog pojedinca koji je dio pravosudnog sistema, nećemo imati adekvatno reagovanje na ovaj oblik kriminaliteta”, ocjenjuje Markovićeva.
Prema njenim riječima, veći uspjeh u sprečavanju nasilja u porodici zahtijeva i bolje uslove života, veću ekonomsku samostalnost svih žrtava, veći nivo socijalne pomoći, odnosno shvatanje važnosti finansijskog statusa.
“Uvijek se vraćamo na polaznu tačku – kuda da ide žrtva nasilja u porodici ako ne radi, a ima nekoliko djece? Ko će joj pomoći da preživi? To su osnovna pitanja, a od odgovora zavisi uspješnost te borbe”, ističe Markovićeva.
Zajednički rad društva
Ona pojašnjava da ni visoka kazna za nasilnika ne može garantovati da on neće, nakon izlaska iz zatvora ili nakon plaćanja novčane kazne, ponoviti nasilje.
Ako se tome dodaju tradicija i patrijarhalno vaspitanje koje je dominantno u ruralnim sredinama, onda je potpuno jasno da uspješno sprečavanje nasilja u porodici zahtijeva mnogo zajedničkog rada cijelog društva i znatnu finansijsku podršku države.
Markovićeva ocjenjuje da je normativni okvir za suzbijanje i sprečavanje nasilja u porodici u Srpskoj prilično dobar, ali još nije na nivou nekih zemalja u okruženju – kao, na primjer, Austrije, u kojoj policajac može, nakon dolaska na lice mjesta, da nasilnika odmah liši slobode na nekoliko dana.
“Kod nas mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni, mnogi nisu adekvatno pravno kvalifikovani, te se umjesto krivičnog djela ona kvalifikuju kao – prekršaji, dok su sankcije veoma blage i skoro da bi se moglo reći da nemaju preventivno djelovanja”, pojašnjava Markovićeva za Srnu.
Podizanje svjesti
Ona najavljuje da će rad Savjeta u ovoj godini biti usmjeren na podizanje svijesti o društvenoj opasnosti nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, ne samo kod građana već i kod pravosudnih institucija da bi bila uspostavljena adekvatnija kaznena politika.
Posebna pažnja biće posvećena radu sa djecom da bi ona mogla da prepoznaju pojedine oblike nasilja i pravilno reaguju na njih.
Planom su obuhvaćeni i praćenje i razmatranje sudske statistike u vezi sa primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakona Republike Srpske, biće razvijani preventivni programi i stalna obuka nastavnika u vezi sa postupanjem sa djecom žrtvama nasilja u porodici.