U TI BiH smatraju da Prijedlog novog zakona o javnim nabavkama ne obezbjeđuje mehanizme za uspješnu prevenciju korupcije i sankcionisanje neodgovornih učesnika javnih nabavki, kao ni transparentnost, efikasnost i racionalno trošenje javnih sredstava.
Rješenja koja je ponudio TI BiH odnose se na uvođenje dodatnih odredbi sa naglaskom na sprečavanje korupcije i sukoba interesa osoba zaduženih za provođenje javnih nabavki.
Predloženo je sačinjavanje plana borbe protiv korupcije u javnim nabavkama, obaveza osoba u ugovornim organima da prijave uočene nepravilnosti, zaštita osoba koja prijavljuju korupciju u javnim nabavkama i detaljno su definisane nedozvoljene situacije sukoba interesa, kao i postupanje organa u slučaju istih.
TI BiH je ukazao i na obavezu objavljivanja plana nabavki za sve ugovorne organe, s ciljem sprečavanja “ad hoc“ pristupa u provođenju nabavki i unapređenja transparentnosti postupaka, kao i na neophodnost objavljivanja daleko više informacija na Portalu javnih nabavki.
-Predloženo je i ukidanje filijala Ureda za razmatranje žalbi u Banjoj Luci i Mostaru, koje su predviđene posljednjim izmjenama Zakona, imajući u vidu da još uvijek nije omogućeno njihovo funkcionisanje, čime je onemogućena pravna zaštita ponuđača u posljednja četiri mjeseca jer je spriječeno rješavanje žalbi koje dolaze sa prostora čiju nadležnost bi trebalo da pokrivaju ispostave Banja Luka i Mostar. Zadržavanjem URŽ na dosadašnjoj lokaciji i povećanjem broja zaposlenih, mogla bi se znatno uspješnije obezbijediti jednobrazna praksa u postupanju, efikasnije provođenje žalbenih postupaka i godišnja ušteda od preko milion KM – smatraju u TIBiH.
Također, predloženo je proporcionalno smanjenje aministrativnih taksi za podnosioce žalbi, imajući u vidu da enormno povećanje taksi iz posljednjih izmjena Zakona destimuliše pokušaje ostvarivanja pravne zaštite, a time i borbu protiv korupcije u javnim nabavkama BiH.
U prijedlogu amandmana posebno je istaknuta potreba za povećanjem sankcija za kršenje zakona, i to ne samo za ugovorne organe, jer to u konačnici plaćaju poreski obveznici, već i za odgovorne osobe u ugovornim organima, kao i za ponuđače i njihove odgovorne osobe.
Sadašnji prijedlog ZJN BiH predviđa novčane kazne za odgovorno lice u ugovornom organu koje su niže nego u aktuelnom ZJN, što sigurno nije u funkciji podizanja nivoa odgovornosti, a na čemu insistiraju i Direktive EU o javnim nabavkama koje ukazuju na potrebu primjene “razmjernijih, efikasnijih i zastrašujućih kazni“ za sve nepoštivaoce odredbi zakona.
Kazna u postojećem zakonu do 4.000,00 KM za odgovorno lice je smanjena na iznos od 300,00 do 3000,00 KM, što predstavlja korak nazad u smislu unapređenja odgovornosti.
U skladu sa rješenjima susjedniih zemalja predložene su sankcije do 25.000 KM za odgovorna lica u ugovornim organima, do 20.000 KM za ponuđače i do 15.000 KM za ugovorne organe. Značajnije pooštravanje kaznenih mjera dovelo bi do povećanja odgovornosti svih učesnika u javnim nabavkama, jačajući zaštitu javnog interesa kada je u pitanju racionalno trošenje budžetskih sredstava.
Upozoreno je i na neophodnost smanjenja procenta direktnih sporazuma, jer je dosadašnja praksa pokazala da je i do 35 postosredstava za nabavke trošeno primjenom ovog netransparentnog postupka.
Zbog toga je jedan od predloženih amandmana ograničavanje ukupne vrijednosti nabavki putem direktnog sporazuma na 10 posto.