Odbornici Skupštine Grada Banja Luka usvojili su u decembru budžet Grada za 2014. godinu, koji je drastično manji od prošlogodišnjeg i iznosi 126.850.000 KM.
Već sada je jasno da budžet koji je za pedeset četiri miliona maraka manji u odnosu na ovogodišnji, neće biti dovoljan za podmirivanje potreba grada, i za njegovo normalno funkcionisanje. Drugim riječima, Banjalučanima se za narednu godinu loše piše.
U novu budžetsku godinu brojna komunalna preduzeća ušla su sa zahtjevima s apovećanjem svojih usluga, što bi moglo ionako izbušene rupe u džepovima građana, dodatno opteretiti.
Prema riječima prvog čovjeka Grada Slobodana Gavranovića, Gradska uprava će ući u analizu opravdanosti zahtjeva banjalučkih komunalnih preduzeća. U svakom slučaju ova će godina biti veoma zahtjevna.
Međutim, šta je sa obavezama koje je Grad trebao izmiriti prošle godine? Ko je ostao “zakinut” zbog nedostatka novca u gradskoj kasi. O tome i o nmnogim drugim stvarim razgovarali smo sa odbornikom PDP-a u Skupštini grada Zoranom Talićem.
Gdine Taliću, Banja Luka je ušla u novu budžetsku godinu ne izmirivši obaveze prema odbornicima i zaposlenima u Gradskoj upravi, ali i prema drugim korisnicima koji se finansiraju iz budžeta Grada. Da li je to tačno i koji su korisnici ostali uskraćeni za dio sredstava za prošlu godinu, prema informacijama sa kojima Vi raspolažete?
Tačno je da plate zaposlenima u Gradskoj upravi, kao i naknade odbornicima u Skupštini Grada, nisu bile isplaćene u predviđenom roku. Međutim, zabrinjavajuće je da su pojedine stavke u budžetu Grada za 2013. godinu, kao što su podsticajna sredstva za razvoj poljoprivrede i realizaciju projekata u oblasti poljoprivrede i subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje u proizvodnim, zanatskim i uslužnim djelatnostima, djelimično isplaćene u 2013. godini. Istu sudbinu doživjela su i sredstva za sport i izgradnju vrtića u Banjoj Luci.
Možete li nam detaljnije pojasniti situaciju, recimo, kada su u pitanju podsticajna sredstva za razvoj poljoprivrede?
Konkretno, prilikom usvajanja budžeta Grada za 2013. Godinu, podsticajna sredstva za razvoj poljoprivrede iznosila su 997 000 KM i takva su ostala poslije dva rebalansa. Međutim, idealno bi bilo da su se ta sredstva u cjelokupnom iznosu isplatila poljoprivrednicima. Dva mjeseca pred kraj 2013. godine, Centar za razvoj i unapređenje sela završio je posao izbora najboljih projekata poljoprivrednika za dodjelu gore navedenih sredstava, te im isplatio oko 450 000 KM od 997 000 KM, koliko je planirano u budžetu, odnosno oko 45% od ukupnog planiranog iznosa. Razlog, koji gradska vlast neće javno da saopšti poljoprivrednicima, jeste da su pare već ranije potrošene na krpljenje rupa iz ranijih godina. Ne samo da sredstva nisu isplaćena poljoprivrednicima u prvoj polovini 2013. godine, kada su im i bila potrebna, nego je to urađeno krajem godine kada su prošli svi poljoprivredni radovi, a još gore je što se u isplati našlo samo 45% od ukupno planiranih sredstava.
Pomenuli ste i subvencije za zapošljavanje. Koliki je budžet predviđen za ovu namjenu u 2014. godini i da li je bilo izmjena u odnosu na 2013. godinu?
Subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje u proizvodnim, zanatskim i uslužnim djelatnostima, prilikom usvajanja budžeta Grada za 2013. godinu, iznosile su 760 000 KM, da bi u drugom rebalansu budžeta bile umanjene za 220 000 KM i iznosile 540 000 KM. I tako umanjena sredstva nisu isplaćena u cjelokupnom iznosu, nego je samo isplaćeno 390 000 KM, što predstavlja nešto više od 50% od prvobitno planiranih sredstva za tu namjenu sa početka 2013. godine. Zbog gore navedenog, prilikom usvajanja budžeta Grada za 2014. godinu, predložio sam, zajedno sa svojim kolegama iz Partije demokratskog progresa, 17 amandmana, koji su podržani od strane kompletne opozicije, a koji bi doveli do povećanja stavke subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje u proizvodnim, zanatskim i uslužnim djelatnostima sa 700 000 KM na 1 650 000 KM, odnosno 950 000 KM bi bilo više za zapošljavanje i samozapošljavanje od planiranog. Htio bih napomenuti da su svi amandmani bili odbijeni od strane gradonačelnika i odbornika pozicije.
Ni sportisti, smatrate, nisu prošli mnogo bolje?
Sredstva za sport u drugom rebalansu bila su umanjena za oko 160 000 KM, ali je Skupština Grada, na osnovu predloženih amandmana Savjeta za sport, vratila oko 150 000 KM u budžet za tu namjenu. Međutim, bez obzira na ta vraćena sredstva u budžet, Grad nije ispoštovao svoje ranije preuzete obaveze prema određenim sportskim organizacijama. Takođe, želim naglasiti da sam zajedno sa ostalim kolegama iz opozicije i jednog dijela pozicije, prije usvajanja drugog rebalansa budžeta, tražio da nam Odjeljenje za društvene djelatnosti Gradske uprave dostavi informaciju o procentu realizacije planiranih sredstava svih sportskih organizacija. U toj informaciji, jasno se moglo vidjeti kojim sportskim organizacijama su naklonjeni predstavnici vlasti, jer su određenim sportskim organizacijama, prije usvajanja drugog rebalansa budžeta Grada, isplaćena sredstva u iznosu od 80% od ukupno planiranih sredstava za 2013. godinu, dok je onim drugim, u istom tom periodu, Grad isplatio sredstva u iznosu od 30% od ukupno planiranih sredstava. Opravdanje koje je Odjeljenje za društvene djelatnosti tada dalo jeste da organizacije sa manjim stepenom realizacije nisu podnijele zahtjev za isplatu ostatka sredstava, te da će i ta sredstva biti isplaćena u kompletnom planiranom iznosu do kraja godine. Međutim, kraj godine je prošao, ušli smo u novu budžetsku godinu, pojedini sportski klubovi svakodnevno se javljaju u Gradsku upravu ili protestuju ispred nje i potražuju sredstva koja su im obećana u budžetu Grada.
Odavno se govori o izgradnji novih vrtića kako bi se riješio problem nedostatka mjesta za veliki broj djece, ali i dalje se čeka na realizaciju…
Prošle godine, kao i prethodnih godina, gradska vlast, na čelu sa bivšim i sadašnjim gradonačelnikom, obećavala je izgradnju vrtića na Starčevici. Nažalost, ponovo su izašli sa svojom već ranije poznatom izjavom da sredstava za to nemaju, odnosno da će biti planirana u narednom budžetu. Prilikom razmatranja finansijskog plana Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za 2013. godinu, predložio sam par modaliteta za rješavanje pitanja vrtića, kako na Starčevici, tako i u drugim mjesnim zajednicama.
Koji su bili Vaši prijedlozi?
Predložio sam da se 800 000 KM povuče iz budžetske rezerve, koja je u tom trenutku iznosila 1 000 000 KM, radi kupovine prostora za vrtić na Starčevici, a da se za opremanje tog vrtića, i za sve ostale vrtiće u narednim godinama, koriste sredstva koja bi se obezbijedila smanjenjem broja članova upravnih odbora u gradskim preduzećima i ustanovama, sa 5 članova na 3 člana. Ušteda po tom osnovu na godišnjem nivou bila bi oko 250 000 KM. Upravni odbori prije 2008. godine brojali su 3 člana i normalno su funkcionisali, dok vladajuća stranka SNSD i njihovi koalicioni partneri to nisu povećali na 5 članova, radi „uhljebljenja“ svojih partijskih drugara. Za četiri godine, koliko traje mandat upravnim odborima, po ovom modalitetu smanjenja članova upravnih odbora, može se prikupiti 1 000 000 KM i napraviti jedan vrtić ili se svake godine, kako sam gore predložio, može iskoristi 250 000 KM za opremanje vrtića.
Takođe, tražio sam da se preispitaju svi poslovni prostori koji se nalaze u vlasništvu Grada, površine preko 200 metara kvadratnih, i ukoliko zadovoljavaju sve zakonom propisane uslove ( tehničke, sanitarne i dr.), saniraju, adaptiraju i pretvore u vrtiće. Ukoliko Grad nije u mogućnosti da finansijski isprati ovu realizaciju, onda bi bilo dobro da se opredijeli za javno-privatno partnerstvo, odnosno da se određenom privatnom pravnom subjektu ustupi prostor bez naknade, pod uslovom da zadrži cijenu kakvu imaju javni vrtići.
Da li su vaši prijedlozi prihvaćeni ili, barem, uzeti u razmatranje?
Iako se vladajuća koalicija suočava sa problemom od 2 000 djece na čekanju za vrtić, ipak su odlučili da ne prihvate naše prijedloge za rješavanje jednog od najvećih problema sa kojim se suočavaju roditelji u Banjoj Luci. Dakle, na ovakvim primjerima, a ima ih mnogo, može se vidjeti da gradska vlast nije ispoštovala sve preuzete obaveze i obećanja koja je dala građanima Banja Luke. Očigledno, lakše je obećati, pa čitavu godinu to obećanje podgrijavati, pa na kraju sve to neispoštovati, igrajući na kartu „građani nam neće zamjeriti jer smo imali dobru volju to ‘riješiti'“ ili „brzo će oni to zaboraviti“.
Koliko je, prema Vašim saznanjima, u prošloj godini zaposleno novih radnika u Gradsku upravu Grada Banjaluka?
Tu informaciju Gradska uprava vješto krije od odbornika i javnosti. U posljednjih pet godina, konstantno sam tražio da mi se dostavi podatak koliko je zaposlenih u Gradskoj upravi. Odgovori su ili izbjegavani ili su se kretali u pravcu da se te informacije nalaze u redovnom godišnjem izvještaju o radu gradonačelnika i Gradske upave. Naravno da ta informacija nikada nije bila uvrštena u gore navedeni izvještaj. Međutim, kao grom iz vedra neba odjeknula je informacija koja se našla u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za grad Banjaluku, za period od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine, u kojem je konstatovano da je, u 2012. godini, za 1338 radnika isplaćena plata iz budžeta Grada, od čega je 751 radnik primio platu u Gradskoj upravi, a 587 radnika u gradskim javnim ustanovama i preduzećima. Takođe, u periodu od 28.02.2007.godine do 31.12.2012. godine, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Administrativnoj službi grada Banja Luka 70 puta je izmijenjen i dopunjen. Ovi podaci govore da je, od 2007. godine do kraja 2012. godine, vladajuća koalicija na čelu sa SNSD-om svaki mjesec mijenjala i dopunjavala gore navedeni pravilnik, kako bi dovodili svoje kadrove ili mijenjali i rješavali se političkih neistomišljenika i neposlušnika i tako svake godine povećavali administrativni aparat, a samim tim sve veći budžetski okvir za plate zaposlenih, koje im redovno isplaćuju građani Banja Luke. Takođe, potrebno je napomenuti da je za plate i druge naknade zaposlenih u Gradskoj upravi i gradskim javnim preduzećima i ustanovama određen budžetski okvir oko 37 000 000 KM.
Da li Gradu kao što je Banjaluka, a s obzirom na broj stanovnika, treba administrativni aparat kakav ona danas ima?
Smatram da ne treba. Ako se uzme u obzir evropski normativ, koji kaže da na 1000 stanovnika dolazi jedan službenik, onda po nezvaničnom izvještaju o provedenom popisu stanovništva, koji je obavljen prošle godine u Bosni i Hercegovini, u gradu Banja Luka živi nešto manje od 200 000 stanovnika, što implicira da je, ako uzmemo gore navedeni normativ, najvećem gradu Republike Srpske potrebno oko 200 službenika.
S obzirom da je budžet Banjaluke za 2014. godinu manji za 50-tak miliona KM, možete li nam reći koji će budžetski korisnici ostati uskraćeni za novac? Kome će pripasti manje novca?
Kako ste i sami u Vašem pitanju spomenuli da je budžet Banjaluke manji za 50 miliona KM, moram da napomenem da su ta sredstva u budžetu za 2014. godinu prvenstveno manja zbog sredstava od kredita, odnosno, gradska vlast u 2014. godini i nekim narednim godinama neće biti u mogućnosti, kako su to navikli u prethodnim budžetskim godinama, da olako i neplanski dižu kredite, kako bi u 60% slučajeva krpili dugove „Toplane“A.D. Banja Luka, rješavali ostvarene deficite iz prethodnih godina, a koji su nastajali zbog sve većeg neplanskog trošenja i nesposobnosti stvaranja i prikupljanja vlastitih prihoda. Iz godine u godinu, pa tako posljednjih 13 godina, vlast na čelu sa SNSD-om stvorila je određene navike, kao što su prekomjerno zapošljavanje u Gradskoj upravi i gradskim javnim ustanovama i preduzećima, te neplansko dizanje nepovoljnih kredita, a koji se sada vraćaju kao prijetnja, kako u sadašnjem, tako i u budućim budžetima. Zbog svojih ugovorenih obaveza o vraćanju kredita i plata zaposlenih, budžet neće moći ispoštovati u 100% planiranom iznosu sve druge stavke koje su značajne za razvoj Grada. Dakle, veoma lako se može desiti da sve manje novca bude za kulturu, sport, obrazovanje, socijalne kategorije, poljoprivredu i investicije, jer sigurno je da, kako smo to vidjeli u prethodnim godinama, administracija neće sebe žrtvovati, a evidentno je da će prihodi od poreza na nepokretnosti i od PDV-a, od čega se najvećim dijelom puni budžet, biti sve manji.
Svi govore o Banjaluci kao o administrativnom centru. Koliko je Banjaluka opravdala taj naziv kada je u pitanju privlačenje investicija u prošloj godini? Šta po tom pitanju radi Gradska razvojna agencija?
Banja Luka jeste administrativni centar Republike Srpske. Nažalost, ne možemo reći da je i privredni centar, jer kad prođete Gradom vidjećete nekadašnje privredne objekte, koji su hranili tada zaposlene građane Banjaluke, da su zatvoreni ili devastirani, da je sve više građana Banjaluke registrovanih u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske, od čega najveći broj mladih ljudi, da je sve više zatvorenih poslovnih prostora u kojima su se obavljale određene uslužne i privredne djelatnosti i dr. U prošloj godini, Gradska uprava i Gradska razvojna agencija više su pričale i pisale o svojim planovima i programima o investicijama, nego što su privukli same investicije. To Vam najbolje ilustruju gore navedene činjenice, sa kojima se svakodnevno susrećemo.
Kada sagledate cjelokupnu situaciju, kakva će biti 2014. godina i kako će se odraziti na stanovnike najvećeg grada RS?
Godina koja je pred nama, nažalost, biće finansijski veoma teška i politički turbulentna, s obzirom da se ove godine održavaju opšti izbori, a politička bitka između partija pozicije i opozicije uveliko je počela.
Razgovarao Elvir Padalović