Riječ je o jednom od najvećih sigurnosnih i političkih skupova koji je Hrvatska ikad vidjela, javlja dopisnik Anadolu Agency (AA).
Teme su stanje u Siriji, na Bliskome istoku i Kosovu te o budućnosti Afganistana nakon povlačenja međunarodnih snaga 2014. godine.
Na Parlamentarnoj skupštini NATO-a učestvuje 600 visokih dužnosnika, među kojima predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Sabora RH Josip Leko i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Kako se moglo čuti uoči otvaranja zasjedanja, ulazak Hrvatske u NATO 2009. godine, kao i ulazak u EU ove godine, jasno govore o tome da je Hrvatska iz jedne ratom razrušene i opustošene zemlje izrasla u državu čiji su građani odlučili živjeti u potpuno novom državnom okruženju.
”U veoma kratkom roku smo postali zemlja koja ne samo da prihvaća, nego i primjenjuje najviše standarde ljudskih prava, parlamentarne demokracije, višestranačje i tržišnog gospodarstva”, kazao je Boris Blažeković, voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, dodajući kako je ulazak Hrvatske u NATO samo početak dugoročnog stabilnog razvoja Hrvatske.
Kako je kazao Blažeković, Hrvatska je svojim ulaskom u NATO na sebe preuzela i odgovornost za regiju.
”Hrvatska će zemljama u regiji pomoći da dostignu standarde za priključenje euroatlantskim integracija. Ne smatramo to samo svojom obvezom, nit dužnošću, već uistinu želimo pomoći susjedstvu na tom putu, dijeleći iskustva koja je ona sama prošla u dosezanju iste”, kazao je Blažeković, dodajući kako je Hrvatske preživjela razaranja, pa i njena sigurnost i stabilnost ne znače isto što i za ostale članice saveza.
Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley kazao je kako će jedna od glavnih tema susreta biti situacija u Siriji.
”Hrvatska je država, koja svojim članstvom igra aktivnu ulogu u svim NATO-obrambenim strategijama. Ovaj rat koji se vodi u Siriji je pun mržnje i krvi, te se mora čim prije završiti, prvenstveno zbog ljudi, ali i zbog nestabilnosti koju taj rat može prouzročiti susjednim državama. Želim poslati poruku da se kemijsko oružje mora uništiti, kako bi rat doveli do kraja”, rekao je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley, dodajući kako NATO još uvijek nije identificiralo svoju ulogu u Siriji.
Kako je kazao Bayley, vođe zemalja koje čine NATO su nakon napada kemijskim oružjem zauzele stavove da treba pronaći političko rješenje, ali njegov osobni stav je da se vojna sila treba razmotriti samo kao posljednja mogućnost.
Očekuje se usvajanje Nacrta rezolucije o Siriji s ciljem osiguranja potpune provedbe Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe kemijskog oružja i njegovom uništavanju od strane sirijskog režima.