Kako je saopšteno iz Instituta Karolinska u
Stokholmu, njihov rad je poslužio kao osnova za moćne softverske
programe, koji se koriste da objasne i predvide komplikovane hemijske
procese, prenosi B 92.
“Nekada su hemičari pravili modele molekula od štapića
i plastičnih lopti, a sada se modeli prave na računarima. Sedamdesetih
godina Karplus, Levit i Varšel su postavili osnovu za moćne programe
koje danas koristimo. Kompjuterski modeli koji savršeno oponašaju i
prikazuju život su imali ključnu ulogu u većini današnjih otkrića koja
predstavljaju napredak u oblasti hemije”, navodi se u obrazloženju
nagrade.
Dodaje se da je su svojim radom profesori Karplus,
Levit i Varšel su uspjeli da pomjere granice i da omoguće da klasična
mehanika (Njutnova fizika) funkcioniše uporedo sa fundamentalno
drugačijom kvantnom fizikom.
“Uzeli su najbolje od oba svijeta.
Računar je sada važan baš kao i epruveta za hemičare. Hemijske reakcije
se odvijaju brzinom svjetlosti, u deliću milisekunde elektroni ‘skaču’ sa
jednog jezgra na drugo. Klasična hemija teško drži korak, a praktično
je nemoguće eksperimentalnim metodama mapirati svaki mali korak u
hemijskom procesu. Pomoću metoda koje su sada nagrađene Nobelovom
nagradom, naučnici mogu pomoću računara da u potpunosti razotkriju
procese”, navodi se u obrazloženju.
Jedan od trojice nagrađenih, Arijel Varšeh objasnio je na čemu je radio sa kolegama.
“Ukratko, razvili smo način na koji računar može da korišćenjem podatak
o strukturi nekog proteina ‘razume’ kako taj protein radi ono što radi.
Ako imate enzim koji vari hranu, želite da razumijete kako se to dešava, a
zatim to možete da iskoristite da razvijete neke ljekove, ili, u mom
slučaju, da zadovoljite znatiželju”, rekao je Varšeh.