Predsjednik Vlade
Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas građanima da će se
uskoro na rafovima trgovaca u Republici Srpskoj pojaviti određen broj proizvoda
po značajno nižim cijenema.
Višković je danas u Banjaluci, zajedno sa ministrom trgovine
i turizma Denisom Šulićem, razgovarao sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i
domaćih proizvođača na temu mogućnosti proširenja kampanje “Društveno
odgovorno”, u čijem je središtu iskazivanje solidarnosti prema
potrošačima, plasiranjem proizvoda po nižim cijenama u prodajnim objektima u
Republici Srpskoj.
Murisa Marić, izvršna
direktorica Udruženja građana DON Prijedor, komentarišući za Buku ovu najavu
podsjeća da je ministar Šulić još kada je imenovan za ministra okupio trgovce i
predstavnike trgovačkih lanaca i razgovara da se krene u ovu akciju snižavanja
cijena što nažalost do sada nije urodilo plodom.
“Ovi razgovori su trebali biti obavljeni nekada davno, a takođe
mi dok god imamo slobodno formiranje cijena, mislim da je veliki problem kako
sniziti cijene. Nadalje hoće li to biti proizvodi koji se proizvode na
teritoriji RS, BiH? I za to je teško jer i takvi proizvodi su u nekom svom proizvodnom
dijelu zavisni od repromaterijala iz uvoza ili goriva recimo, što onda
onemogućava i same domaće proizvođače da snize cijenu. Tako da mnogo je
elemenata koji na to utiči, nije to ni jednostavno, niti se to može desiti
preko noći”, jasna je Marić koja ujedno podsjeća da naša primanja ne prate
inflaciju, da nemamo adekvatne mjere, te da tek sada stiže pomoć EU za grijanje
za najugroženije porodice.
Ovakvu vrstu pomoći je, naglašava, dobio svaki građanin EU u
iznosu od 800 do 1200 eura u Austriji I Njemačkoj da premoste krizu sa
energentima. Kod nas niko, izuzev sada najugroženiji građani.
“Prisjetimo se naših mjera, tačnije odredbe kojom se marža
na osnovne prehrambene proizvode smanjila sa 10 na 8% u maloprodaji i sa 8 na
6% u veleprodaji, od te mjere su svi mnogo očekivali, ali nije donijela neke
rezultate, jer svako povećanje u nabavci je rezultovalo većom cijenom u prodaji,
tako da građani nisu osjetili neku korist od te mjere. Takođe Trgovci su kršili
marže, i kažnjavani isto kao što su zbog kršenja marži prilikom formiranja
cijena goriva u maloprodaji, kažnjavani naftaši u. I šta se desilo, plate kaznu
i nastave sa radom”, podsjeća Marić.
Ujedno, naglašava, građani su nezadovoljni, to će svi reći u
povjerenju, ali javno neće.
Neće stupiti ni u bojkot, odnosno kolektivno odbijanje nekih
usluga ili proizvoda.
A neće izaći ni na ulice.
“Građani nisu spremni ni za kakav bojkot, naučili su da
trpe, vidite da ne reagiju ni na šta. U njih se uvukao strah, nepovjerenje I ja
zaista ne vidim kako se sve ovo može završiti. Jer evo dolazi zima i pitam se
šta će odlučiti biti gladni ili platiti struju. Na to vam ne mogu odgovoriti,
jer ne znam, ali znam da javno neće izraziti svoje nezadovoljstvo”, sigurna je
Marić.
Predsjednik Udruge za
unapređenje kvalitete življenja Futura Mostar Marin Bago za BUKU kaže da se
ovom problem se mora postupiti multidisciplinarno, a ne samo u oblasti trgovine
i osnovnih prehrambenih namirnica. Potrebno je donijeti brojne mjere subvencija
u raznim oblastima, kako bi se što više novaca sačuvalo u porodičnom novčaniku.
Potrebno je intervenisati u poljoprivredi, subvencijama raznim prema socijalnim
kategorijama, penzionerima, djeci, u vidu besplatnih vrtića, toplih obroka u
školi, osigurati masovni pristup sportu i kulturi, subvencije poduzetnicima,
intervenisati na tržištu radne snage itd.
“Vođenje države je jako dinamičan posao, zahtjeva stručnost
i predani rad, a samo pogledajmo kojim i kakvim temama dajemo prioritete. Malo
po malo, to ubija svaku nadu građanima da će se nešto u skorije vrijeme
promijeniti. Imamo ambijent gdje dvije prosječne plaće u obitelji ne mogu
iznijeti minimalnu potrošačku košaru. Slijede nam brojna odricanja od svega i
svačega, a to, sigurno, nije jedan osvježavajući ambijent koji može pokrenuti
stvari s mrtve točke, osigurati prosperitet obiteljima, osigurati strane
investicije. Važno je istaknuti da se građani ne bune, niti pojedinačno niti
kolektivno. Često se smatra da je dovoljan aktivizam na društvenim mrežama.
Nije ni blizu, ako se uopće može nazvati aktivizmom. Iz pozicije komfora nikad
se ništa nije moglo promijeniti”, zaključuje Bago.