IMF je ovo neuobičajeno otvoreno priznanje dao u izvještaju o tome kako je djelovao u vezi s grčkom dužničkom krizom, koja je pokrenula finansijske poremećaje širom evrozone.
Grčka privreda se posljednje tri godine održava uz pomoć zajmova iz Evrope i MMF-a, u zamjenu za oštre mjere štednje koje su pogoršale
recesiju, sada u šestoj godini. Grčka je do sada primila oko 200 milijardi evra u zajmovima iz odobrenog programa pomoći koji ukupno iznosi 240 milijardi evra.
Mjere su smanjile budžetski deficit, ali su pogurale Grčku u mnogo dublju recesiju nego što su prije tri godine predvidjeli MMF i njegovi partneri u Evropskoj uniji, a nezaposlenost je porasla na iznad 27 posto.
U izvještaju se navodi da su MMF i njegovi partneri koji su dali paket
pomoći, znatno potcijenili koliko će mjere štednje, kao što su smanjenja rashoda i povećanje poreza, uticati na privredu. Fond je međutim naveo da nije mogao da uspori ritam po kojem je trebalo stezati kaiš.
Kao još jednu svoju grešku Fond je naveo to što Grčka nije ispunila tri od četiri glavna kriterijuma da bi se uopšte kvalifikovala za pomoć. Po jednom od kriterijuma – održivost duga, MMF je više puta tvrdio da grčka vlada treba da bude u stanju da u potpunosti otplati dug na vrijeme. Međutim, kako se navodi u izvještaju, to je veoma neizvjesno.
MMF je saopštio da je bilo i primjetnih uspjeha u programu pomoći.
Grčka je ostala u evrozoni, a prelivanje krize iz te zemlje u globalnu privredu je bilo “relativno zadržano”.
“Međutim, bilo je primjetnih propusta”, navodi se u izvještaju. Neki od propusta su pripisani i Grčkoj za koju je MMF naveo da je sporo sprovodila strukturne reforme privrede kao što su privatizacija i poboljšanje ubiranja poreza.
U dokumentu se navodi i da su Fond i njegovi partneri bili isuviše optimistično procijenili postojanje političkih uslova za sprovođenje takvih reformi.
U Atini je glavna opoziciona partija, ljevičarska Siriza saopštila da koaliciona vlada kojom upravljaju konzervativci treba da poslije priznanja MMF zatraži brzu promjenu kursa. Siriza smatra da Grčka treba da odmah odustane od oštre politike štednje koja je zemlju dovela na rub humanitarne krize, i da treba “zaustaviti dogmatsko insistiranje na sprovođenje takve politike”.