Osim što je najavljeno da rezultati narednih opštih izbora 2014. godine neće biti priznati ukoliko se presuda ne provede, očigledno je da će BiH imati novi, opasan zastoj na putu evropskih integracija.
Proces u kojem je EU pružila BiH pomoć nije doveo do rezultata zbog nesposobnosti političkih lidera da preuzete obaveze pretvore u djelo, rekao je u Sarajevu evropski komesar za proširenje Štefan File:
„Sa žaljenjem konstatujem i da su se neki lideri usmjerili isključivo na stranačke i etniček interese sa ciljem očuvanja i daljeg jačanja aranžmana koji su isključivo rezervisani za tri konstitutivna naroda, umjesto na izvršenje presude koja se odnosi na nacionalne manjine“, rekao je File, piše RSE.
Svoju nemoć priznali su i neki bh. lideri koji su potrošili vrijeme govoreći kako su “blizu rješenja”.
„Sedam je političkih lidera koji vode ove pregovore – ja ne vjerujem da postoji mogućnost, čak ni teorijska, da ovih sedam ljudi napravi dogovor“, istakao je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP BiH.
Presudom se tražilo otklanjanje diskriminacije iz Ustava i Izbornog zakona prema onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.
Analitičar Adnan Huskić podsjeća da je sve što se prethodnih godina uradilo bilo usmjereno da se izbjegne mogućnost ponavljanja slučaja Željko Komšić, ili da u Predsjedništvo BiH bude izabran neko ko nije “autentični Hrvat”, kako to tvrde dva HDZ-a:
„Dalo se primijetiti da se u prethodne tri godine od pokušaja implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u cilju otklanjanja diskriminacije prešlo u principu na rješavanje problema hrvatskog člana Predsjedništva, ili onemogućavanja da hrvatskog člana Predsjedništva biraju oni koji ne uživaju taj tzv. legitimitet od strane onih za koje dva HDZ-a smatraju da mogu imati potrebni legitimitet. Tu se sada zaustavila situacija zato što tri strane u čitavom tom dogovoru imaju dijametralno suprotna stanovišta“, kaže Huskić.
Put u besprespektivnost
Šta dalje kada je EU zvanično priznala da lideri nemaju političke odgovornosti, a da BiH nije efikasna država?
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke, primjećuje da BiH sasvim sigurno u narednom periodu neće biti među prioritetima Unije, koja ima i drugih briga:
„Mislim da će sada jedno vrijeme pred BiH biti vrlo loš period. To će biti period kada će se morati dodirnuti dno, a onda pokazati da li se želi ići naprijed. Nastup Štefana Filea juče pokazuje da će i drugi akteri, naročito u evropskoj i svjetskoj monetarnoj i ekonomskoj sferi, poput MMF-a i Svjetske banke, itekako voditi računa o političkim prilikama u BiH, gdje će taj privremeni stend baj za EU imati vrlo važne negativne posljedice“, ocjenjuje Šolaja.
Sada na naplatu dolazi to što se dogovori o najvažnijim pitanjima za BiH vode izvan Parlamenta, odnosno institucija sistema, kaže Adnan Huskić:
„Lideri političkih stranaka su u međuvremenu postali legitimni, i legitimirani čak od strane EU kao jedini akteri tog procesa. I zabrani akteri, oni koje smo mi kao građani birali, koji sjede u zakonodavnim organima BiH nemaju nikakvu ulogu u svemu tome. I sada kada je došlo do zastoja, nije mi uopšte jasno u kojem se smjeru može dalje krenuti.“
Ako dogovor ne bude postignut, posljedice za budućnost BiH su ogromne, navodi predsjednik SDS-a Mladen Bosić:
„S jedne strane to je put u besperspektivnost, a s druge strane BiH ima mnogo životnih pitanja – ogromna nezaposlenost, propadanje ekonomije, veliko siromaštvo i sve veća izolovanost našeg društva. Ako ne možemo riješiti ovaj relativno jednostavan problem, onda je pitanje šta možemo riješiti“, kaže Bosić.
Nema novih rokova za provođenje presude i treba imati na umu konačnu poruku evropskih zvničnika, ističe Branislav Borenović, poslanik u Narodnoj skupštini RS:
„Nema više mitova o popuštanju. Popuštanja nema – puna implementacija presude Sejdić-Finci. Loptica je, kao i u posljednjih nekoliko godina, u domaćem dvorištu“, navodi Borenović.
Dodovoravanje biračima koči dogovore
U strankama iz FBiH kažu da dodvoravanje biračima koči postizanje dogovora, da odnosi u ovom entitetu jesu najveća kočnica, ali i da se presuda odnosi na cijelu državu pa ni političari u RS nisu amnestirani odgovornosti.
“Ključ problema je FBiH i to što se SDP i SDA samo deklarativno zalažu za ravnopravnost svih naroda. HDZ BiH u izborima za Predsjedništvo BiH predlaže rješenja dobra za sva tri konstitutivna naroda i za ‘ostale’. Nemoguće je doći do rješenja kad imamo na sceni borbu za bošnjačke glasove”, rekla je u petak Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ BiH, pišu Nezavisne novine.
Veso Vegar, član Predsjedništva HDZ 1990, tvrdi da njegova stranka predlaže da provedbom presude bude ukinuta diskriminacija “ostalih”, ali i Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, odnosno Srba u Federaciji BiH.
Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, smatra da je rješenje u pridržavanju presude i dogovaranju načina koji će nacionalnim manjinama omogućiti da budu birane u Predsjedništvo BiH i Dom naroda bh. parlamenta.
Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, smatra da su šanse za postizanje sporazuma o provođenju odluke “Sejdić i Finci” sada manje nego do juče, jer još nije usaglašeno niz pitanja. Ako do ljeta ne bude postignut dogovor, Radojičić kaže da će naredne dvije godine biti definitivno izgubljene za evropske integracije, uz dosta upitne izbore 2014. godine.
Patrik Mun, ambasador SAD u BiH, ocijenio je da su politički lideri u BiH, koji nisu uspjeli dogovoriti provođenje odluke “Sejdić i Finci”, pokazali da su stavili svoje interese iznad interesa građana.
Dušanka Majkić, član Izvršnog odbora SNSD-a, ključnom kočnicom smatra odnose između Bošnjaka i Hrvata i ne vidi naznake skorog dogovora.
Nepostizanjem dogovora o presudi bh. lideri jasno su pokazali da im ne odgovara pridruživanje BiH EU, smatra Žarko Papić, direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju.
Građani, pritisnuti brojnim životnim problemima, ne vjeruju u napredak BiH u evropskim integracijama.