Njegov otac Filip je bio uspješni i prosperitetni trgovac žitom, koji je umro kad je Joseph imao 11 godina. Nekoliko godina kasnije njegova majka se udala za Maxa Blaua, biznismena. Pulitzer se obrazovao u privatnoj školi u Budimpešti. 1864. godine (kao 17-ogodišnjak) emigrirao je iz Mađarske u SAD, u Castle Garden bez imalo novca.
Iako ga je austrijska vojska odbila zbog slabog vida, a nije bio prihvaćen ni u francuskoj Legija stranaca, u Sjedinjenim državama je radio u Prvoj brigadi New York Linkoln konjice sve do kraja građanskog rata.
Pulitzer je tečno govorio njemački, francuski i mađarski ali je u početku imao problema sa engleskim jezikom. Poslije rata on odlazi na zapad u potrazi za srećom.
Njegov prvi posao utovarivača brodova u Sent Luisu je propao- Pulicer je radio kao konobar, sahranjivao je umrle od kolere 1866. na otoku Arsenal, zatim je radio kao reporter, prvo u novinama Sent Luisa “Westliche Post”, koje su izlazile na njemačkom jeziku. “Bio je rođeni reporter”, rekao je za njega jedan od njegovih kolega kasnije.
1872. godine Pulicer kupuje te novine za 3.000 dolara. Tokom 1860-ih učestvovao je u političkom životu i studirao pravo, ali veoma kratko.
Pridružuje se Republikanskoj stranci i 1869. godine postaje članom skupštine države Misuri. Nekoliko godina kasnije Pulicer prelazi u Vašington, gdje je radio kao dopisnik SUN-a iz Njujorka. 1877. oženio se s Kate Davis, nećakom Jeffersona Davisa.
Godine 1878. kupuje i “St. Louis Dispatch” za 2.700 dolara, spajajući dva dnevnika (Westliche Post) u “St. Louis Post-Dispatch”, koji do današnjih dana ostaje najvažnijim dnevnim listom Sent Misurija.
Samo pet godina kasnije Pulicer kao već bogat čovjek kupuje “New York World”, novine koje su poslovale s 40.000 dolara gubitka godišnje. Skandali, ljudske priče, senzacije – to sve postaje fokus Pulicerovog interesovanja. Godine 1885. na samo nekoliko mjeseci član je Donjeg doma američkog parlamenta. Odustaje od članstva, smatrajući da politika nije za njega.
Godine 1887. u svoje novinarske redove regrutuje Neli Blaja, čuvenog novinara istraživačkog novinarstva. Godine 1895. World predstavlja izuzetno popularnog “Yellow Kida”, autora Ričarda F. Outkolta. “Yellow Kid” bio je prvi strip štampan u boji. Pod vodstvom Pulicera tiraž je s 15.000 primjeraka porastao na 600.000 što ga je učinilo najvećim štampanim izdanjem u zemlji. Upravo termin “žuta štampa” – oblik novinarstva koga karakterizuje nastojanje da se publici umjesto detaljnih i objektivnih daju “atraktivne” informacije – porijeklo vodi od “Yellow Kid”-a ( odnosno Žutog dječaka )
Tokom svog rada, Pulicer je hrabro je iznosio upečatljive primjere društvene i ekonomske nejednakosti, težio reformama i otklanjanju zloupotreba, pa je time stekao naziv osnivača senzacionalističke štampe u SAD.
1895. Vilijem Randolf Herst kupuje “New York Journal”, čime započinje neprestano rivalstvo. Upravo utrka s Herstom, naročito tokom izvještavanja prije i tokom Špansko-američkog rata, povezuju Pulicerovo ime s žutim novinarstvom.
1892. godine Pulicer nudi Setu Lovu, direktoru Kolumbija univerziteta novac za otvaranje prve škole novinarstva u svijetu. Univerzitet je prvo odbio novac, jer nisu bili previše impresionirani Pulicerovim beskrupuloznim karakterom. Nicholas Murray Butler, novi direktor univerziteta je imao više sluha kako za školu tako i za nagrade, ali ispunjenje Pulicerova sna neće zaživjeti za njegovog života.
Pred odlazak u penziju Pulicer je napisao :
” Ubijeđen sam da moj odlazak u penziju neće uticati na moje ili temeljne principe mojih redakcija : Uvijek se boriti za napredak i reforme, ne podnositi nepravdu ili korupciju, uvijek se boriti protiv demagoga na svim stranama, ne pripadati nijednoj političkoj stranci, uvijek se protiviti privilegovanoj kasti i pljačkašima javnosti, ostati posvećen javnim interesima, uvijek biti drastično nezavisan!“
Pulicer je univerzitetu Kolumbija ostavio 2 miliona dolara u testamentu čija je realizacija ostvarena 1912. godine, kada je univerzitet Misuri već imao svoju prvu školu novinarstva. Ipak, škola novinarstva Kolumbija univerziteta je postala jedna od najprestižnijih u svijetu.
Džozef Pulicer je umro na svojoj jahti u luci Čarlston.
Godine 1917. prema Pulitzerovoj želji prvi put je dodijeljena Pulicerova nagrada. Ova nagrada se dodjeljuje svake godine za najveće doprinose u novinarstvu, književnosti i komponovanju muzike.