Zašto sanacija?
Pa, na pitanje BUKE, koliko je izgrađeno novih info pultova iz Službe odnosa sa javnoću KBC, Banjaluka eksplicitno su rekli da u Kliničkom centru nije postavljen niti jedan novi informacioni pult i oni postoje od kako postoji Klinički centar Banjaluka, lociran na tri lokacije – u centru grada, na Paprikovcu i preko Vrbasa.
Zanimljivo je, kako se u aprilu prošle godine ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Ranko Škrbić potpisujući ugovor sa firmom “IKOMP” iz Banjaluke pohvalio kako će diljem Republike Srpske biti postavljeno 18 novih digitalnih info-pultova
Očigledno je ovdje problem semantičke, a ne faktičke prirode na relaciji Ministar-Služba odnosa sa javnošću. Nego, ti novi ili saniranim info-pultovi služe za šta?
U Službi za odnose sa javnošću nam pojašnjavaju kako velik broj pacijenata nije iz Banjaluke i da je istima veoma teško naći objekat Kliničkog centra, a pogotovo određenu kliniku, zavod, centar ili službu koja im treba.
Sa namjerom da pacijentima, a i posjeti olakšaju snalaženje u Kliničkom centru Banjaluka, odlučeno je da se urede ulazni holovi i da se angažuje osoblje na info pultovima čiji je zadatak jasno definisan, odgovaraju nam iz Službe za odnose sa javnošću i dodaju:
„ Pacijente koji dolaze sa namjerom da deponuju matične ćelije upućuju na Protokol, transport krvi i pacijenata precizno evidentiraju u poseban protokol, vode evidenciju o svim hospitalizovanim i otpuštenim pacijentima, upisuju preminule pacijente u Knjigu umrlih, najavljuju posjete u Kabinet, te, u slučaju da dođe do bilo kakvih nesporazuma između pacijenta i osoblja klinike, centra, zavoda ili službe obavještavaju načelnika a onda direktore za medicinska pitanja hirurških i konzervativnih grana.“
Poseban akcenat, saopštavaju nam iz Službe za odnose sa javnošću, je ljubazna i profesionalna komunikacija osoblja sa pacijentima/posjetiocima Pored toga zaposleni treba da pregledaju svu dokumentaciju i da pacijenta upute gdje treba da ide (često se dešava da pacijenti dođu sa više uputnica, a pokažu jednu) te da pruže sve potrebne informacije, a pogotovo specifične poput termina rada konzilijuma.
I opet se nameće pitanje, šta se dešavalo prije na pultovima koji „postoje od kad postoji Klinički centar“? Ovo već prevazilazi semantički i postaje formalno-logički problem. Kako su se to prije orijentisali pacijenti, pogotovo oni koji nisu iz Banjaluke, a znamo da su pronalazili KBC? Kako su pronalazili odjele na KBC-u? Zar i prije nisu bile ljubazne uposlenice/hostese pošto info-pult postoji odvajkada, kako stoji u saopštenju?
Koliko sve to košta?
Elem, u duhu korektnosti poći ćemo od toga da je riječ o info-pultovima koji postoje od kada postoje bolnički objekti, a da je ovdje riječ o informatizaciji-digitalizaciji istih. Nego koliko košta ta informatizacija i da li je bila baš posve primarna?
Pa, prava sitnica. Tričavih 85 000KM. Da budemo posve tačni i precizni Za cjelokupni Projekat sanacije ulazne partije u CMB (za arhitektonsko-građevinsko radove i elektro radove Informacionog pulta sa portirskim prostorijama) firmi ProControl d.o.o. Banja Luka plaćeno je 85.018,38 KM sa PDV-om. . Informacioni pult je samo jedna od stavki u predmjeru i specifikaciji radova.Vrijednost nabavke, instaliranja i ostalih radova na info pultu iznosila je 10.300 KM bez PDV-a, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću.
Nego, zanimljiva je i firma koja je napravila famozni info-pult. Riječ je o preduzeću “ProControl”, koje je najpoznatije po tome što se u sudskom procesu za rekonstrukciju Palate Republike spominje kao firma koja je potpisivala fiktivne ugovore. Tačno se vidi da ljudi imaju iskustva. K tome su radili i zgradu Vlade RS, kao i Telekomunikacije RS. Ima li boljih preporuka od ovih? Kod nas nema.
Dotična firma, na zvaničnoj web stranici navodi da se bavi poslovima video-nadzora i protivpožarnih dojavljivača. Zanimljivo je da je na predzadnjem mjestu na referentnoj listi upisano “Bolnički sistemi”.
Ova rubrika potpuno je prazna, bez bilo kakvih konkretnih navoda o referencama. U toj firmi je, inače, u toku zapošljavanje radnika koji će raditi na projektu Kliničkog centra Banjaluka. Nema šta, brzina im je vrlina. I improvizacija, pride.
Upitali smo zbog čega je upravo ova firma izabrana za izvođača radova i da li je poznato upravi KBC-a koje su njihove reference? Dobili smo jako interesantan odgovor.
Naime Služna za odnose sa javnošću KBC Banjaluka nam je potvrdila da:” Reference , odnosno podaci o prethodnim aktivnostima kompanije, nisu tražene, tako da nam iste nisu poznate.”
Malo je čudnovato uvesti u posao nekoga za koga ne znate u potpunosti kakav mu je CV.
Međutim, nije bilo teško doći do podtaka o radu ove firme. Kako navode banjalučke “Nezavisne novine” iz 31. januara 2013. godine, stoji da je tokom suđenja za pronevjere pri rekonstrukciji Palate predsjednika Republike Mirko Stojić, bivši šef kabineta pokojnog predsjednika Republike Srpske, Milana Jelića, priznao da je zaključio više fiktivnih ugovora s ovom firmom.
Osim toga, Stojić je, kako navode “Nezavisne” tokom suđenja za ovaj slučaj dao iskaz da ga je direktor “Procontrola” Slavko Bojić nagradio sa 10.000 evra “na ime časti”, jer mu je posudio 100.000 evra.
Inače, navode “Nezavisne” ,Slavko Bojić je lični prijatelj sa Draganom Dubravcem, direktorom Sektora za nenamjenske poslove Kliničkog centra.
Po svemu nabrojanom ovo preduzeće je bio idealan kandidat sa izradu pomenutog info-pulta. Zapravo, teško bi bilo ko drugi napravio ovako nešto za 85 hiljada naših maraka.
To nam je posvjedočila Služba za odnose sa javnošću KBC-a, iz koje smo dobili informaciju da je firma “ProControl” najpovljniji ponuđači prema podacima Službe za javne nabavke.
A, kako sve to funkcioniše?
Ali ima nešto u vezi sa tim info-pultom što buni čovjeka. Naime, riječ je o post-modernom mnimalističkom arhitektonskom pokušaju da se napravi neko “prijateljsko okruženje” za dolazeće pacijente. Ali ne ide, pa ne ide. Namjesto toga, bolesnik zatiče hladno-improvizovan zidić sa polupultićem. Taj isti pacijent će (najčešće) promašiti info pult pošto je tako oku ugođen da je nevidljiv. Nema šta. Ako su menadžeri KBC-a, planirali da urade stelt-pult onda su uspjeli.
Drugo je pitanje radnog okruženja. Činjenica je da u par kvadrata ili površini jedne telefonske govornice može sjediti i raditi samo jedna ljubazna hostesa. A ima ih, da 19. Pa kako radi 19 osoba za info-pultom. I tu nam je Služba za odnose sa javnošću priskočila u pomoć i evo šta smo saznali :
“Na info pultu radi ukupno 19 osoba, od čeka 14 na neodređeno i pet na određeno vrijeme. Većina radnika radi duži vremenski period u Kliničkom centru, neki od njih su invalidi rada, a velika većina stalno zaposlenih radnika je došla iz krojačnice, koja prilikom privatizacije vešeraja nije uključena u postupak privatizacije. Radi se u dvije smjene, prva od 07.00 do 15.00 časova i druga od 14.00 do 21.00 čas, s tim što je svaka druga subota radna (5 radnih časova). “
Epilog
Mudro rukovodstvo KBC-a je još krajem januara, kako prenosi „Press RS “, shvatilo da nema citostatika, pa ko vele, bar da uljepšaju ulazak u bolnicu, kad ne nude lijep izlazak. I tako, dok se zdravstvo raspada, dok ljekari nemaju posla, a pacijenti lijekova i ljekara, dok djeca nemaju sapuna po školama, pa je početkom februara , primjera radi, u Bijeljini biva proglašena epidemija žutice, prvi ljudi zdravstvenog sistema RS na čelu sa ministrom Rankom Škrbićem i satelitima prave info pult za 85 000 maraka. Koliko je isti na listi prioriteta, opet, prosudite sami.
Dobro pogledajte fotografiju i promislite da se za te novce mogao sanirati mokri čvor na hirurgiji, popraviti lif, promijeniti prozori, kupiti citostatici za najurgentnije pacijente, obnoviti ili dokupiti zalihe osnovnih sredstava za ličnu higijenu da ne poboljevamo od bolesti iz 18. vijeka…..Ma hiljadu stvari. Ali, preči je ipak, kako rekoše, taj prvi doživljaj. Doživljaj bačenik 85 hiljada maraka. Izgleda nam je čitav sistem samo prvi doživljaj, ni uncu više od toga.
Skandalozno: Malverzacije sa izdavanjem lijekova u Hercegovačko-Neretvansklom kantonu!
Nenad Stevandić: Ministar Škrbić treba podnijeti ostavku!