“Prilično smo uvjereni da imamo okvir za sporazum”, izjavio je jedan dužnosnik Unije zahtijevajući da ostane anoniman. “Dogovor još nije finalizovan, ali sigurni smo da će to biti gotovo danas”, dodao je.
Prema tom izvoru, dogovoreno je da će Unija gornji limit na budžetsku potrošnju u navedenom razdoblju postaviti na 960 milijardi eura. To je manje od iznosa koji je tražila Evropska komisija, čiji je prvi prijedlog iznosio 1,025 bilijuna eura, što je pet posto više u odnosu na postojeće sedmogodišnje razdoblje, da bi potom bio smanjen na 973 milijarde, piše BBC.
Summit EU-a posvećen višegodišnjem budžetskom okviru EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. počeo je sinoć s više od pet i pol sati zakašnjenja.
U razgovorima o višegodišnjem budžetskom okviru, zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije grupe – one koje u evropski budžet uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prva grupa, koja se neformalno naziva “prijatelji boljeg trošenja”, a neki ih nazivaju i “klub škrtaca”, traži da u vremenima štednje i budžetskih rezova ni evropski budžet ne može biti iznimka.
Druga grupa, “prijatelji kohezije” nastoji se izboriti da mjere štednje u budžetu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se finansiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih regija u Uniji, prenosi Hina.
Svaka od 27 zemalja članica Unije na proračun ima pravo veta što pregovore čini izrazito teškima. BBC javlja kako se britanski premijer David Cameron na početku pregovora postavio tvrdo i rekao da sporazuma neće biti ukoliko ne dođe do dodatnih rezanja troškova u odnosu na prijedlog Komisije.
S druge strane, predvodnik protivnika rezanja proračuna francuski je predsjednik Francois Hollande. Reuters javlja da su na britansku stranu stali Danska, Holandija i Švedska, a na francusku Italija, Španija i Poljska. Njemačka je ostala u sredini.